Hrvatska ima 180.500 a Srbija 244.000 deviznih penzionera

Hvala.

A sto se tice ovih 88.000, koliko njih ima devizne penzije iz Hrvatske, Srbije, Slovenije?

Iz Hrvatske 64.996 u BiH (33.000 RS-32.000 FBiH-ovi u RS-u su očigledno Srbi iz Hrvatske koji sad žive u RS-u)
Iz Srbije 21.032 u BiH (12.743 RS-8.289 FBiH)
Iz CG 2.129 u BiH (50-50)
Iz Slovenije cca 24.000 u BiH (za Sloveniju nemam po entitetima ali sam na osnovu broja srazmjernih i podataka ostalih zemalja te činjenice da najviše USK ide u Sloveniju, ovdje procjenio 21.000 FBiH-3.000 RS)

Znaci ima oko 26.000 "pravih" gastarbajtera, a 62.000 je radilo u drugim republikama bivse drzave (neki su i posle raspada otisli tamo da rade).

Na tu temu cu vam da kazem jos nesto.
Njemacka smanjuje penziju (prilicno puno) ljudima koji se odjave i odsele iz Njemacke.
Zato vecina naši ostane prijavljeno (kod dijece ili se snadju nekako) da bi primali novac na njemacki račun i čak im ostane pravo na zdravstveno. Te ljude nema u BiH nigdje u statistici, nit su na ZZO mit u nekom PIO/MIO (jer pare ne primaju u Bosni) a broj ti ljudi nije mali.

Pojavu da imamo manje osigurane djece u dobi 7-14 nego djece u školama od 2 do 9 razreda moram smatrati generalnom nepokrivenosti zdravstvenim osiguranjem cijelog stanovništva do 65 godina jer nema razloga da ta pojava bude ograničena samo na školsku djecu. Primjeti se i neki smisao da ruralni/granični kantoni koji imaju i veće iseljavanje imaju veći nedostatak ovdje. Na osnovu toga sam procjenio i koliko bi moglo biti u ostalim kantonima. A onda te procente primjenio na cijelu populaciju mlađu od 65. Sa druge strane oduzeo sam viška penzionere.

Zaključak:
PK povećati broj stanovnika 6% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
USK povećati broj stanovnika 2% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
ZDK povećati broj stanovnika 1% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
BPK smanjiti broj stanovnika 2% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
SBK smanjiti broj stanovnika 2% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
KS smanjiti broj stanovnika 3% u odnosu na broj osiguranih u ZZO
Ostale kantone ostaviti podatke ZZO

Dobijemo na kraju 2021:
USK--181.321 (bilo 177.766)
PK--27.882 (bilo 26.304)
TK--396.385
ZDK--329.759 (bilo 326.494)
BPK--24.253 (bilo 24.748)
SBK--198.582 (bilo 202.635)
HNK--180.867
ZHK--80.988
KS--411.907 (bilo 424.646)
K10--43.896
FBIH--1.875.840 (bilo 1.884.729)

Ovo sam očekivao naravno. Zato se nisam puno ni obazirao na penzionere jer poređenje škole/zzo nam dokazuje da nije cijelo stanovništvo pokriveno zdravstvenim osiguranjem. Smanjim broj starijih od 65 a povećam broj mlađih od 65 i opet sam tu negdje. Dobiješ na mostu izgubiš na ćupriji.

Broj zaposlenih u gradovima, stanje na dan 31.8.2023.:

1. Zagreb 479.216
2. Split 86.585
3. Rijeka 62.789
4. Osijek 51.347
5. Zadar 39.397
6. Varaždin 34.485
7. Pula 31.986
8. Dubrovnik 28.573
9. Slavonski Brod 27.075
10. Karlovac 22.222
11. Šibenik 20.737
12. Čakovec 19.926

Još jedan dokaz da je Varaždin nakon Zagreba i Osijeka najznačajniji grad u unutrašnjosti. Kad se tome doda i obližnji Čakovec koji je čak na 12. mjestu u državi po zaposlenima, možemo reći da je naš sjever jedna jako značajna regija.

Još jedna tvornica u Širokom

Malo sam doradio upis

Varaždin i Čakovec - good guys
Zagreb, Pula, Dubrovnik - ok

Svi ostali na popravni.

I Rijeka je ok.

>60% je ok

veći udio radno-aktivne populacije u stanovništvu može biti i posljedica malog udjela mlade populacije (do 19 god).

treba uzeti postotok obje kategorije da se dobije slika vitalnosti grada

Uzeti bilo kako, samo da je iz negativnog ugla gledati...

može biti i pozitivno, ako je zbroj obje popualcije visok

može biti i pozitivno, ako je zbroj obje popualcije visok

https://www.035portal.hr/vijest/sport/clanak-29615
Slavonski Brod je na 49 000 sigurno,ako ne i ispod.

Treba uzeti u obzir i okolne općine, Rijeka, Varaždin i Split su najviše zakinuti jer imaju cijele općine i gradove koje su preuzele logistiku, industriju i mnoga radna mjesta.

Tako je. Ovo su samo gradske općine.

Pa se usporedi s F.

https://www.vitez.info/u-federaciji-bih ... -u-vitezu/

Očekivao bih Mostar bar kao Zadar, kad ono, a o drugim gradovima da ne pričamo.

F. ima još trećinu viška stanovnika. Najmanje.

Gračanica jača od cijelog kantona 10
Nijedna zapadnohercegovačka opština ne može da priđe blizu

Najsvježija fotka izgradnje upravne zgrade i gigantske proizvodne hale kompanije KS Tueren Široki Brijeg + fotka kompanije iFORM Široki koja se u godinu dana utrostručila.

Uzmi u obzir da su u BiH ostale velike općine još iz Jugoslavije. U Hrvatskoj su podijeljene na puno manjih.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... itical.png
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... roatia.png

Ma cijeli taj tuzlanski kraj sa svojom teškom industrijom su socijalna radna mjesta. Isti k. išli radit u rudnike ili ne a pišu se u zaposlene. TE i rudnici će se ugasit pa će otići sve u helać jako brzo.

Zenica evo kao S. Brod isto s rudarima i željezarcima. Katastrofa.

Predimenzionirana je skoro dvostruko.

Gospodarska aktivnost po općinama:

Gračanica: 1,179 mlrd. KM
Široki Brijeg: 2,209 mlrd. KM
Posušje: 1,365 mlrd. KM
Grude: 1,010 mlrd. KM

Tvoja Gračanica je slabo produktivna općina, sa slabim kompanijama.

U ZHŽ se jedino vrti ozbiljna lova, a sve ovo ostalo u BiH je jadno s legalnom prijavljenom neproduktivnom radnom snagom.