Primitia san da ova tema nigdi nije posebno obrađena, nego sporedno, i nikad sve na jednen mistu, a nikad do kraja.
Znamo službene nazive općina odnosno gradova po kojiman se zovedu. Uglavnon znamo socijalistička imena, stara imena, imena koja su pridlagali i uveli Hrvati, Srbi, no ne i sva. Također se ritko obrađuje kako Muslimani neslužbeno nazivadu gradove po BiH.

Službena imena:
Bihać Bosanska Krupa Cazin Čapljina Goražde Gračanica Gradačac Konjic Livno Lukavac Ljubuški Mostar Orašje Sarajevo (glavni grad) Srebrenik Stolac Široki Brijeg Tuzla Visoko Zavidovići Zenica Živinice Banovići Bosanski Petrovac Bosansko Grahovo Breza Bugojno Busovača Bužim Čelić Čitluk Doboj Istok Doboj Jug Dobretići Domaljevac-Šamac Donji Vakuf Drvar Foča Fojnica Glamoč Gornji Vakuf-Uskoplje Grude Hadžići Ilidža Ilijaš Jablanica Jajce Kakanj Kalesija Kiseljak Kladanj Ključ Kreševo Kupres Maglaj Neum Novi Travnik Odžak Olovo Pale Posušje Prozor-Rama Ravno Sanski Most Sapna Sarajevo Centar Novi Grad Novo Sarajevo Stari Grad Teočak Tešanj Tomislavgrad Travnik Trnovo Usora Vareš Velika Kladuša Vitez Vogošća Žepče

Srpska:
Banja Luka Bijeljina Derventa Doboj Gradiška Istočno Sarajevo Laktaši Prijedor Prnjavor Trebinje Zvornik Berkovići Bileća Bratunac Brod Čajniče Čelinac Donji Žabar Foča Gacko Han-Pijesak Istočni Drvar Istočni Mostar Istočno Sarajevo Istočna Ilidža Istočno Novo Sarajevo Istočni Stari Grad Pale Sokolac Trnovo Jezero Kalinovik Kneževo Kostajnica Kotor-Varoš Kozarska Dubica Krupa na Uni Kupres Lopare Ljubinje Milići Modriča Mrkonjić Grad Nevesinje Novi Grad Novo Goražde Osmaci Oštra Luka Pelagićevo Petrovac Petrovo Ribnik Rogatica Rudo Srbac Srebrenica Stanari Šamac Šekovići Šipovo Teslić Ugljevik Višegrad Vlasenica Vukosavlje

Brčko

Kod Srba je štošta dobilo atribut "Srpsko", pa je prominjeno u zemljopisno "Kozarsko", "Istočno" ili bez "Bosanskog".

Bihać Bosanska Krupa Cazin Čapljina Goražde Gračanica Gradačac Konjic Livno Lukavac Ljubuški Mostar Orašje Sarajevo Srebrenik Stolac Široki Brijeg Tuzla Visoko Zavidovići Zenica Živinice Banovići Srpski Petrovac Srpsko Grahovo, Grahovo Breza Bugojno Busovača Bužim Čelić Čitluk Doboj Istok Doboj Jug Dobretići Domaljevac-Šamac Srpski Donji Vakuf, Srbobran Drvar Srbinje Fojnica Glamoč Gornji Vakuf Grude Hadžići Ilidža Ilijaš Jablanica Jajce Kakanj Kalesija Kiseljak Kladanj Ključ Kreševo Kupres Maglaj Neum Novi Travnik Vukosavlje Olovo Pale Posušje Prozor Ravno Sanski Most Sapna Sarajevo Teočak Tešanj Tomislavgrad Travnik Trnovo Usora Vareš Velika Kladuša Vitez Vogošća Žepče

Srpska:
Banja Luka Bijeljina Derventa Doboj Gradiška Srpsko Sarajevo/Istočno Sarajevo Laktaši Prijedor Prnjavor Trebinje Zvornik Berkovići Bileća Bratunac Srpski Brod/Brod Čajniče Čelinac Srpsko Orašje/Donji Žabar Srbinje/Foča Gacko Han-Pijesak Srpski Drvar/Istočni Drvar Srpski Mostar/Istočni Mostar Srpsko Sarajevo/Istočno Sarajevo Srpska Ilidža/Istočna Ilidža Pale Sokolac Trnovo Jezero Kalinovik Kneževo Srpska Kostajnica/Kostajnica Kotor-Varoš Srpska Dubica/Kozarska Dubica Srpska Krupa/Krupa na Uni Kupres Lopare Ljubinje Milići Modriča Mrkonjić Grad Nevesinje Novi Grad Srpsko Goražde/Novo Goražde Osmaci Oštra Luka Pelagićevo Srpski Petrovac Petrovo Srpski Ključ/Ribnik Rogatica Rudo Srbac Srebrenica Stanari Šamac Šekovići Šipovo Teslić Ugljevik Višegrad Vlasenica Vukosavlje

Srbi bijahu vrlo kreativni

Kneževo (Skender-Vakuf) - Kneževo
Srbinje (Foča) - Foča
Srbobran - Donji Vakuf za vrime okupacije
Srpski Brod (Bosanski Brod) - Brod
Srpski Drvar (Drvar) - Istočni Drvar (dil općine od pri rata)
Srpska Dubica (Bosanska Dubica) - Kozarska Dubica
Srpsko Goražde (Goražde) - Istočno Goražde (dil općine od pri rata)
Srpsko Grahovo, Grahovo (Bosansko Grahovo)
Srpska Gradiška (Bosanska Gradiška) - Gradiška
Srpska Ilidža (Ilidža) - Istočna Ilidža (dil općine od pri rata)
Srpsko Jajce (Jajce) - Jezero (dil općine od pri rata)
Srpski Ključ (Ključ) - Ribnik (dil općine od pri rata)
Srpska Kostajnica (Bosanska Kostajnica) - Kostajnica (dil općine Bos. Novi od pri rata)
Srpski Kupres (Kupres) - Kupres Republike Srpske (RS) (dil općine od pri rata)
Srpski Mostar (Mostar) - Istočni Mostar (dil općine od pri rata)
Srpski Novi (Bosanski Novi) - Novi Grad
Srpsko Novo Sarajevo (Novo Sarajevo) - Istočno Novo Sarajevo (dil općine od pri rata)
Srpski Odžak (Odžak) - Vukosavlje (dil općine od pri rata)
Srpsko Orašje (Orašje) - Donji Žabar (dil općine od pri rata)
Srpski Petrovac (Bosanski Petrovac)
Srpski Sanski Most (Sanski Most) - Oštra Luka (dil općine od pri rata)
Srpski Stari Grad (Stari Grad) - Istočni Stari Grad (dil općine od pri rata)
Srpski Petrovac (Bosanski Petrovac) - Petrovac (dil općine od pri rata)
Srpsko Petrovo selo (Bosansko Petrovo selo) - Petrovo (dil općine Gračanice od pri rata)
Srpsko Sarajevo (Grad Sarajevo) - Istočno Sarajevo (dil općine Gračanice od pri rata)
Srpski Šamac (Bosanski Šamac) - Donji Žabar
Srpsko Trnovo (Trnovo) - Trnovo Republike Srpske (RS) (dil općine Gračanice od pri rata)

Nije mi poznato jesu li Novi Travnik nazivali socijalističkim imenom Pucarevo.

Kod Hrvata

Uskoplje, Novi Travnik, svim šta su bili "Bosanski" i dalje držimo taj pridiv, Mrkonjić Grad bia je nakratko Matijaševo, Skender-Vakuf ostaje, možda Srbac zovemo Svinjar.
Općina je Prozor-Rama, možda Ramom zovedu i grad. Za Tuzlu postoji samo inicijativa za općinu Soli i bila je HZ Soli koja je obuhvaćala prsten hrvatskih sela oko Tuzle. Hrvatske ustanove volidu čuvat to ime pa ga nosidu. Isto je i za Sarajevo, bila je HZ Vrhbosna. Hrvatske ustanove volidu čuvat ime Vrhbosne. Nisan siguran je li se neformalno nazvalo Grahovo Hrvatsko Grahovo. Za Fojnicu ima jedno športsko društvo koje zovedu Hvojnica.
Mogući kandidati su stara imena u naričju, Pridor za Prijedor, navodno je i Bijeljina bila Biljina.
Uglavnon, Hrvati volidu zvat starin imeniman, pridturskin.

Kod Muslimana san nalazia sklonost nazivanju onin starin socijalističkin imeniman, pa Široki Brijeg nazivadu Lišticon, Tomislavgrad Duhnom https://web.facebook.com/bosniastormcha ... rdc=1&_rdr (bilo je i u onen letku koji su Srbi ozbiljno shvatili), Mrkonjić Grad je Varcar Vakuf, možda bidu i oni nazivali Srbac imenon Svinjar, za Novi Travnik ne znan volidu li ga zvat Pucarevo. Livno zovedu Hlivno. Bosanska Gradiška nosila je za Turaka ime Berbir.
Kod Muslimana volidu daklen turska i socijalistička imena, ako ne proturičidu turskin imeniman. Starije tursko ime za Tuzlu je Memlehai-zir, ali mislin da in je Tuzla draža.
Znate li koja osmanska imena za gradove u BiH koja nismo naveli?

Siguran sam da od muslimana Tuzlu nikada nitko nije zvao Memlehai-zir. To je na grbu navedeno kao i Salines, jer se u raznim izvorima spominje pod tim imenima. Svakako pravo ime tog grada i sireg kraja je Soli. Klasicno muslimansko licemjerstvo: zli vlasi Varcar predili u Mrkonjic Grad, ali to sto su Turci starim bosanskim naseljima mijenjali imena je sasvim ok. Sarajevo pravdaju, jer se pod tim imenom prvi put spominje kao "urbano naselje", kao da povijest gradova pocinje tek nakon sto postaju urbanim naseljima. Bec je maltene nastao kao vojni garnizon i od tada pocinje povijest Beca kao naselja.

Sarajevo je Vrhbosna. Cak ga Benedikt Kuripesic u svom putopisu iz 1530 spominje kao "Werschwossen" sto je naravno Vrhbosna. Duvno je povijesno opravdano. Tomislavgrad je novotarija iz Kraljevine Jugoslavije. Mrkonjic Grad bi se trebao zvati Varcarevo, bez vakufa i tih turskih sranja. Nek su im Srbi suknuli ono Knezevo umjesto nekakvog Skender Vakufa. Jedino su pretjerivali sa Srbinjem, Srbobranom, Srpskim Brodom itd.

Iznenadjen sam da Citluku sluzbeno nije vraceno njegovo povijesno ime Brotnjo.

Promaknulo ti je Pelagićevo.
To je nekadašnji Gornji Žabar, preimenovan je po nekom partizanu, ili četniku/kombinaciji, nakon ww2.
Mislim da nikad nije postojao srpski Gradačac, a Pelagićevo je veći dio općine koji je ostao Srbima.
zapadna sela su uklopili u Modriču.

Mislim da su neko vrijeme imali i Skelane, kao srpsku Srebrenicu (dio općine uz Drinu).

Uglavnom, srbi su se igrali administracije.
Dok su naši gledali ukrupniti općine, povezati ih, Srbi su svakom zaseoku (dobar primjer su općine Petrovac i Istočni Drvar, Kupres (RS)) dali općinu.
Doslovce 50ak ljudi ima općinu, zaposleno je u njoj i neće otići, a ostaju aspiracije na dijelove teritorija koje su zauzeli.

Primjer; Donji i Gornji Žabar/Pelagićevo su vjerojatno sa Šamcem mogli biti jedna općina, Srbi su tu napravili tri.
Ili onaj Istočni Mostar koji je skup tri brda koja bi inače bila dio Nevesinja.

Također su nakon rata podijelili neke starije općine, imaš Stanari, koji su se odvojili od Doboja, Miliće od Vlasenice...
Dosta su se i katastra tu držali, pa tu zna biti i dosta enklava.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... Srpska.pdf

Dodatak: čudi me što Srbi Derventi nisu promijenili ime.
To je turcizam (odnosno došlo je iz perzijskog), u značenju utvrda (nekad i klanac, ali kod ove Dervente nema klanca).
Vjerojatno zato što ima Derventi i po Srbiji.
A postoji i priča o keltskoj povijesti, ili promjeni samoglasnika, da je originalno ime Drventa, radi gomile drveća.
Inače, gradić se prije zvao po rijeci (ili rijeka po gradiću), Ukrina.
U blizini je bila granica Usore, a rijeka tu i zakreće ukrivo.
https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0 ... 1%82%D0%B0
https://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=5455.0

Mi smo uzimali predturska imena, ali to su obično imena starih župa, cijelog kraja, jer su Turci porušili i zapalili originalne gradove.
I to je rađeno da se izbjegnu raznorazni vakufi.
Dobar je primer su Uskopljem, to je cijela dolina, a to ime se koristilo i kao sinonim za Bugojno.
Ex Gornji Vakuf/Gnovakuf je bio Gornje Uskoplje, Dnovakuf Donje Uskoplje.

Također, manje-više koristimo imena gradova gdje nema Hrvata onako kako ih sami stanovnici zovu.
Dnovakuf nije preimenovan u Susidgrad, Biograd ili slična, predosmanska imena.

Bila je prije rata neka inicijativa za izmjenu imena Odžaka, jer je to turcizam, znači dimnjak.
Ne znam u što su ga htjeli preimenovati, u blizini je prije Turaka bio Dobor, Modrić, Sv. Ilija...

Dio Skender Vakufa koji je ušao u fBiH su Dobretići, po glavnom naselju koje je tamo.
Da je Pelagićevo ušlo u fBiH, tamo bi pokušali uspostaviti svoju općinu Tramošnicu (isto po glavnom naselju).

Usora je primjer župnog, predturskog imena.

Postoji inicijativa da se općini Čitluk ime preimenuje u predtursko Brotnjo (naziv za župu, širi kraj).

Glamoč npr. nije mijenjan u Dlamoč, što je starije ime.
Grahovo isto nije mijenjano, iako vrijedi ona pošalica, da je srpsko, bilo bi Pasuljovo.

Općenito su mijenjani samo turcizmi i to ne svi.
Promijenjeni su i neki nazivi, odnosno vraćeni, koji su nametnuti za SFRJ, tipa Lištica, Pucarevo...
Pa i Duvno, iako je to naziv za širi kraj.

S većinom naziva se nema nekih problema, iako se tu po forumima znaju uzimati i neke skraćenice, ili kombinacije, starijih imena koje se ne koriste, tipa HVOjnica za Fojnicu, Dnovakuf i Gnovakuf za muslimanske enklave po Uskoplju (s time da Gnojvakuf ima izrazito pejorativno značenje).

Negdje postoji i razlika u pismu i izgovoru.
Novi Šeer je Novi Šeher, odnosno hrvatska sela u župi oko tog sela, h je tiho, ne izgovara se.

Negdje postoje i pridjevi hrvatski, npr. Hrvatska Tišina za hrvatski dio sela Tišina kod Šamca/Domaljevca.
Ili za jednu od Špionica na sjeveru Srebrenika.
Ali to su organski nazivi.

Srbi su to za razliku od nas planski išli raditi.

Matijaševo je iznimka tu nam je (na kraju ispalo besmisleno, jer smo taj teritorij vratili Srbima) poginuo general, a ime je baš lijepo.

Bijeljina je bila Bilina, Prijedor Pridor, pa i Zenica Zinica, ali to je ova internetska komunikacija, to se više ističe ta starina.
Negdje takve stvari i promiču, npr. danas muslimansko naselje Vinac na jugu Jajca bi se u standardu nazivalo Vijenac.

Kao što gore rekoh, kod nas nema sustava.
Šipovo nismo preimenovali u Plivu, niti se ne služimo nekim stvarima kao Srbi.
Npr. Pridor bi lako mogao biti Pridor Babonića (ili Zrinskih), Prije d(v)ora, naselje i jesu osnovali islamizirani Hrvati iz Like.

Banja Luka znači Banska Livadica, nekad je to trebalo biti Antino, cca geografsko središte RH.

Ima gro primjera gdje su se imena mogla promijeniti, ali nisu.



Tuzla je sol na turskom, a koliko znam Srbac vole pejorativno nazivati Svinjar.
Načelno vole ta osmanska imena, razne vakufe, ako toga nema ok su im komunistička, koja izbjegavaju nacionalna obilježja pojedinih područja.

Pa da, ta povijesna imena i jesu ljepša.
Bilo bi dobro očistiti nazive od neosmanizma.

Inače, Soli/Tuzla imaju svoj pandan u Salzburgu, to je salz-burg, slani grad (njemački salz sol, burg grad).

Nisan bia iša do svih malih sela koja su prominila imena, drža san se samo općinskih sridišća.

Glede pustih naselja s pridivon "bosanski", triba bit precizan. Jer, Bosna na zapadu je do Vrbasa. Dalje je Turska Hrvatska, Srbima je milije ime Krajina. Uostalom društva i poduzeća imala su u imenu Krajina, Krajišnik i t.d.. Daklen, pridiv "bosanska" ne pripada Krupi, Novemu, Gradišci, Kostajnici.
Brod je 'aj, iako su tu Usora i Soli uz Savu, Bosna je južnije.

U Hrvatskoj smo razlikovali Podravsku (Slatinu), Slavonski (Brod), Srijemska (Mitrovica), Lički (Osik). Prva tri bili su u Kraljevini Slavoniji, ali se nije nameća naziv nepripadajuće regije.

Nije tocno da je Pelagicevo prozvano po nekom "cetniku ili partizanu" nego Vasi Pelagicu, revolucionaru iz 19. stoljeca, koji je bio rodom iz Gornjeg Zabara. I smijesno mi je to prepiranje o granicama "prave" Bosne. I Hrvatska je nekada bila samo do Kupe. Tih mjesta s pridjevom "bosanski" je najvise sa zapadne strane Vrbasa: Bosanska Gradiska, Bosanska Dubica, Bosanski Novi, Bosanska Kostajnica, Bosanska Otoka, Bosanski Petrovac, Bosansko Grahovo, Bosanska Krupa. Ima i Bosanska Bojna gdje se nakotilo dosta vehabija. Sa istocne strane Vrbasa imamo samo Bosanski Brod i Bosanski Samac. Ima jos i Bosansko Petrovo Selo koje je do rata pripadalo opcini Gracanica. Ne znam zasto je ono nosilo taj pridjev. Danas se zove samo Petrovo. Srbac je nekada bio Bosanski Svinjar.

Definiraj s koje strane Kupe. Od mora do Kupe.

1791.


1813.


1827.


1847.


1862.

Od mora do Kupe naravno. Cak mozda ni do Kupe. Izvorna Hrvatska je nastala kao dalmatinska knezevina. Moguce je da se prosirila do Siska u doba Tomislava, no uvrijezeno misljenje da da se hrvatsko ime preko Kupe i Save pocinje siriti tek u kasnom 15. stoljecu i pogotovo kasnije kada je hrvatsko plemstvo bjezalo ispred Turaka. Besmisleno je ubacivati kriteriji o pravoj Bosni, Hrvatskoj itd. Danas se zna sto je Bosna, a sto Hrvatska.

Bošnjaci ne znaju.Oni misle da je sve Bosna i da su stariji od svih.Treba sve naglašavati.Kako su najnepismeniji red je da se to malo ispravi.

Ka šta vidite, nijedno od rečenih naselja nima pridivak "Bisanski", nego samo golo ime, ili Stari i Novi.
Evo još starijih.

1669.
Zemljovid Ilirika
http://museum.hismus.hr/s024800v.htm


https://antiquemapsfans.com/en/shop/all-replicas-of-old-maps/illyrian-states-n-21/


Gradovi Iapra i Grahovo su Hrvatska. Ali bez pridivaka.

1684.
https://barper.com/hr/aukcija/predmet/giacomo-cantelli-da-vignola---dalmatia-istria-bosnia-servia-croatia-e-parte-di-schiavonia-rim-1684,4374.html



1788.
https://www.libreriaperini.com/it/cartografia-antica-/europa/balcani/das-koenigreich-bosnien-und-die-herzegovina--/6415/dcm

1790.
https://barper.com/hr/aukcija/predmet/franz-von-reilly-zemljovid-hrvatske-(das-koenigreich-kroatien)-bec-1790,4199.html



1792.
Ovdi se baš vidi di piše stari i novi.
https://www.libreriaperini.com/it/cartografia-antica-/europa/adriatico---croazia---slovenia/la-dalmazia-con-le-isole-adiacenti/8229/dcm

Pridjevi su dodavani u Jugoslaviji, Slavonska je bila Pozega jer postoji i Pozega u Srbiji, takodje Bosanska Gradiska jer je preko Save Stara Gradiska, ista stvar Dubicom i Kostajnicom, Krupa je po logici trebala biti Krupa na Uni jer ima Krupa na Vrbasu.

Bosanski i Slavonski Samac, Brod, imena dobivena zbog drzavne zajednice. Sada kada vise nema zajednice SFRJ, Hrvatska je Pozegu ostavila bez pridjeva, takodje i Podravska Slatina je samo Slatina.

1595.
https://barper.com/hr/aukcija/predmet/augustin-hirschvogel-zemljovid-slavonije-hrvatske-kranjske-istre-i-bosne-_-schlavoniae-croatiae-carniae-histriae-bosniae-finitimarumque-regionum-nova-descript-antwerpen-1595,4375.html



Ovdi je naziv za državu starinskiji, po narodu. Krabathen.Takvih oblika ima i danas u češkome, na Čechah.

Sad mala digresijica. Na starijin zemjovidiman Turske Hrvatske vidit ćete da se pojavljije niki gradić Japra. Dosta se ističe.
To je ovaj.
https://stav.ba/vijest/cuvari-zapadne-kapije-bosne/2391


Uvod članka je muslobošnjačka maštarija,oa su granice iz 1878. prislikali na 14.stoliće.
Ono je bia obrambeni pojas Hrvatskog Kraljevstva.

Ovdi se još boje vididu naseja. Jedino mi se čini da Završje koji put bude Tur.Hrvatska, drugi put Hercegovina.
1829.


Pokrajinice po BiH, u Tvrtkovo doba, Klaićev atlas 1888. Zanimjivo je i staro ime Ravnih kotara, Hrvati.

Krajina je Bosni pripojena turskim osvajanjima. Bihac je pao 1592. godine. Klasicni slucaj mijenjanja granica od strane jedne velike sile. Granice su se stalno mijenjale.

Koje je podrijeklo toponima Kakanj?

U Hrvatskoj postoje Ličko Petrovo Selo, Staro Petrovo Selo i Baranjsko Petrovo Selo, u Srbiji Bačko Petrovo Selo. Tako da je u doba Jugoslavije svako od tih sela imalo pridjev kako bi se razlikovala.

Slažem se.
Cazin ima naziv od capucinskong samostana.
Bihać je bišće, kraljevski posjed.
Kladuša je hladuša.
Krupa je tip rijeke, riječnog toka.

Srbi su tu dosta forsirali lokalne toponima, tipa Kozara.

Toponim Bosna je tu iz osmanskih vremena, kada su Turci spojili Tursku Hrvatsku, Tursku Dalmaciju (Hercegovinu), Usoru i Soli (stare banovine Jajačku i Srebreničku), Bosnu i Podrinje.

Brod je u AU nosio ime Brod na Savi, to bi trebao biti jedan grad.
Načelno pridjeva bosanski ne bi trebalo biti nigdje drugdje nego oko Sarajeva (Vrhbosna), odnosno gornji tok rijeke Bosne (slično područje kao i Lika).

Tnx za Pelagića, nisam znao.

Za ostalo....
Pa da, to su turcizmi.
Te nazive su lupali u blizini granica Turske BiH.
Ne srednjovjekovne Bosne.

A što se Kupe tiče, nikad Hrvatska nije bila samo do Kupe, to su nova multi-kulti s*anja, koja nikad dokazana nisu bila.

Da, to je to.

Koliko ti imaš godina?
To nije uvriježeno mišljenje, nego novije prekrajanje povijesti po kojoj se panonska kneževina, Donja Panonija, Panonska Hrvatska, pokušava pretvoriti u nešto drugo, neku kajkavsku/slovensku poludržavu.
To čak ni Srbi ne tvrde nego samo jugići i Muslimani.

To područje je Hrvatska, bilo je u ranom srednjem vijeku dio Herceštva/Dukata cijele Slavonije od Drave do Mora.
Imaš i masu vladara koji su tu bili maltene samostalni, od (bjelohrvatskog/galicijskog kralja) hercega Kolomana, pa na dalje.
Slavonija postaje banovinom sredinom 13. stoljeća, nakon provale Mongola, u 16. stoljeću se diže na rang kraljevine jer se mijenja vladarska dinastija, pa se tako potvrđuju povlastice.

Plemstvo između Save i Drave je dobrim dijelom njemačkog, doseljeničkog porijekla, ali se i ono brzo kroatiziralo.
Priča o širenju hrvatskog imena ti je priča o ostacima ostataka, kada je bila razlika između domorodaca i izbjeglica.
Ostaci ostataka su duplo naseljeniji od ostatka RH.
A imaš i masu prijelaznih dijalekata u rubnim područjima.

A kad nemaju povijest, pa kradu tuđe.