Poštovani;
može li mi netko reći o mojem prezimenu, Čajkušić, naime otac mi je pričao da su mu prilikom upisa falil napisati slovo Lj, tako da mi se dida prezivao Čaljkušić, skroz slabo znam o mom rodu pa bi vas molio ako neko zna da mi pomogne.
Dida mi se zvao Marko Čaljkušić a baba Ruža Čaljkušić, a didov otac Šimun Čaljkušić.
Unaprijed zahvaljivam.
Uzdravlje!!!

Vrlo lako , jer nije u pitanju različit jezik već refleks jata koji svaki čovek sa ovih prostora može da promeni istog momenta , a kamoli kroz decenije i vekove.

Evo ja sam ekavac , a u kući mi se uvek govorila ijekavica , dakle za nepunih nekoliko decenija od oca i majke ijekavaca nastade ekavac.

Drugo , u srednjem veku i u vreme Turaka cela zapadna Srbija(podrinje) je bila ikavska , da bi ih u 18 i19.veku potisnuli ijekavci , a na kraju se sve završilo da su danas svi ekavci.

Primera radi dubrovačke pesnike iz renesanse i baroka kad ih čitam kao da čujem moju babu sa vr' Durmitora , a onda se druge strane ima puno ikavštine i raznih tzv.dalmatinskih reči i izraza.

Da se sve menja i odlazi i vraća se , govori i fantastičan primer da reč "bre" koja je danas simbol Srbijanaca kad je čuju Hrvati i Bošnjaci je bila uvrežena u 18.veka u Dubrovniku,zap.Hercrgovini i Dalmaciji sudeći po duborvačkim pesnicima i fra Andriji Kačiću Miošiću.

I odjednom u 19.veku "bre" nestade sa prostora Dalmacije,Hercegivne i većeg dela CG.

A vidie ovo:

https://en.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%8Dvanski_Metkovi%C4%87

Stanovnici Mačvanskof Metkovića znaju da su im preci pre 300 godina došli iz okoline Metkovića u Hrvatskoj , a danas su svi ekavci i pravoslavc , a niko ne zna jesu li došli iz Metkovića kao ikavci ili kao ijekavci , a ako su otišli kao ijekavci to znači da je u Metkoviću pre 300 godina bilo ijekavaca.

Ovo je tako kompleksna tema , da će sesvako iznenaditi čim malo dublje prodre u nasleđe , pa su tako Bošnjaci bili zinwnađeni da je genocidni pesnik Vladika Petar Petrović Njegoš daljim poreklom iz Bosne tj.Zenice.

Eh...da je 2.000. Pazi nakladu ove.

http://s7.postimg.org/440fgfdiz/IMG_9038.png

A knjiga sadrži sva prezimena općine Konjic u XX stoljeću, sva tri naroda, koristi i katoličke matice krštenih, i pravoslavne protokole krštenih, i osmanske dokumente iz obiteljskih arhiva begovskih rodova. I 100 komada. A ni to ne bi izašlo da se nije nadbiskupija u Sarajevu(u stvari kardinal Puljić osobno) pretplatio na 10 primjeraka. Knjiga istina košta 100 maraka, ali općina Konjic je prije rata imala 44 tisuće stanovnika. I ne može se naći 100 koji bi ovakvu knjigu željeli imati na polici.

A jedan ugledni hrvatski povjesničar rodom iz BiH mi je pričao kako je prošao kad je jednog svog suseljana koji je igrom slučaja i jedan od najbogatijih Hrvata(ljudi vole i kupuju slatko neovisno o krizi) pitao da sponzorira knjigu s prijepisima matica njihove župe. Nema čovjek 100 eura za takve stvari.

Može li mi neko reći nešto što ne znam o prezimenu DUSPER (Dusparić, Dusparović, Duspar, Duspara)

Po biskupskim popisima, 1743. u Mamićima su tri domaćinstva Duspara i to: Petar, Jakov i Lovre Duspar, i jedno domaćinstvo u Raškoj Gori (Stjepan Duspar)
U sljedećem popisu, iz 1768. godine, u Mamićima su dva domaćinstva i to: Grgo i Andrija Dusparić, te se pojavljuju u tri domaćinstva u Plehanskoj župi - Velika (mjesta Mišinci, Lupljanica, Foča, Modran, Seočanice).

Župa Kraljeva Sutjeska, pojavljuju se u Trnovcima oko 1817. godine, kasnije se šire i na Varešku župu.

Oko Bugojna, župa Malo Selo, kasnije župa Bugojno, pojavljuju se oko 1850. godine.

Ima ih i u Posavini,a sada Slavoniji.

Dalje porijeklo je ocigledno Hercegovina. Hrvati Dervente su uglavnom potomci doseljenika odozdo.

Zna li netko nesto o veoma cudnom prezimenu Musulin? Sto uopce znaci ta rijec? Na internetu sam naisao samo na informaciju da ih najvise ima u Metkovicu i tom kraju i da su vjerojatno i oni starinom Hercegovci, moguce od Brotnja.

Musulini iz okolice Ogulina su Srbi: Potok Musulinski

Vidio sam da ima i Srba s tim prezimenom. Ovi Musulini o kojima sam citao su uglavnom iz Vida kod Metkovica. Njihovo starije prezime je Prolimnik. Od Prolimnika su nastale loze Musulin i Ramic. Ovo je interesantno, jer Ramic je vecinski bosnjacko prezime. Medju Hrvatima ga, osim u Vidu, ima jos u Sirokom Brijegu i Zadru i okolini. Porijeklo stanovnistva Vida je uglavnom od Brotnja i Ljubuskog. Ocigledno ne postoji veza sa Musulinima Srbima. Nikola Musulin iz Potoka Musulinskog je, prema Wikipediji, sin srpskog trgovca iz Skadra. Je li to mjesto dobilo ime po njemu ili obrnuto?

A uspio sam pronaci sto znaci prezime Musulin. Nastalo je od rijeci mušulin sto je vrsta tkanine. Tako pise ovdje: https://www.matica.hr/kolo/309/stanovni ... nas-20518/

Ovo o porijeklu iz Skadra je bajka, ti Musulini stoljećima žive oko Gomirja, to je ono srpsko selo s manastirom.

Jedan je bio podmaršal i zapovjednik Kraljevskog hrvaskog domobranstva, sudjelovao u zauzimanju BiH 1878.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Emil_Musulin

Njegov sin je bio A-U diplomat, koji je 1914 pisao ultimatum Beogradu
https://de.wikipedia.org/wiki/Alexander_von_Musulin

Postoji i selo Musulini

Prolimnik : Prolim < Prodan40

Blaž Prolimlik, sin Nikole i Mande, krstio se 1667. u Zaostrogu (CB:13). 1704. Prolimnike kao posjednike nahodimo u Dragoviji, a od 1725. u Vidu (Glibota 2006:158, 182). Dio se Prolimnika preselio u Dobranje gdje se 1778. spominje doseljenik iz Dragovije Ilija Prolimnik. Spomenuto prezime u Dobranjama nestaje 1810. (D. Vidović 2006:198). Od Prolimnika su Ramići i Musulini.

Ramić < Ramo (< Ramadan) + –ić

Po predaji su se nekoć prezivali Prolimnik. Još se 1694. u Doljanima kao mletački nadarenik spominje Vidoje Ramić (M. Vidović 2000:469).

Pazi, naglašava ti veliku masu.
Kad bidu ote teorije o tolikoj doseobi iz CG bile točne, onda se nikad ne bi mogla dogodit ikavizacija. Zbog velikeg vala pridošlic na koji se nastavja novi val pridošlic iz CG koji su vrimenon tribali postat većina i izminit naručje kraja u koji su doselili.
To je samo glede naričja i odraza jata. A ništa od tega se ni dogodilo.
Onda na sridu dolazi naglasak, koji je najotporniji, on se najduže zadržava. Izoliranen pojedincu moreš usadit novi naglasak, ali triba vrimena. Ide lakše kod mladih. Kad imaš skupinu, odraslih, povezanu između sebe, međusobnin slušanjen čuvadu naglasak, a u interakciji s okružjen ga širidu. A ono su vrimena smanjene mobilnosti (ili uvik istih trasa stočara selaca, nima tu zadržavanja, nego put, samoća i dugotrajna izolacija u planini.) Ni bilo RTV pa da čuješ druge di govoridu oa utječu na te. Cili život sinu svomen selo + 5km do crkve i tržnice.