Meni je glupo što se Lidl radi na drugoj polovici ovog placa gdje su silosi bili, na tako dobroj waterfront lokaciji.

Ali eto.

Očito računaju na novu koncentraciju stanovnika, veće povećanje stanovnika u tom dijelu i onda odmah vide priliku za megalomanski trgovački centar.

Kad dođu poslovni kvadrati, udomiti u njih Holdinu i dignuti poslovne prihode Mostara za milijardu maraka.

Mislim da se Sarajlije ne bi previše naljutile jer bi Holdina ipak preselila u multietnički Mostar.

Ovo je recimo jedan projekt koji nikada nije zaživio (imanje obitelji Nardelli)

Treba netko ipak sve te silne poslovne kvadrate popuniti.

Sa reprezentativnim poslovnim zgradama i lijepim stambenim okruženjem, Zapadni Mostar će biti mamac za mnoge velike kompanije.

Hercegbosna.

Pogodite općinu.

Ali većina europskih zemalja ima u zadnjih desetak godina vrlo sličan ili malo bolji fertilitet nego kasnih osamdesetih i devedestih. Tako da je učinak interneta i društvenih mreža, barem u Europi praktički nepostojeći. Možda i isto vrijedi i za ostatak svijeta i fertilitet bi opadao i da internet nikad nije ni izmišljen, kao što je u i europi pao prije šireg prodora interneta i nije nastavio dalje padati s njegovim širenjem.

Fertilitet je na toliko niskim granama da on ni ne može više ići prema dolje jer će uvijek ljudi u određenoj mjeri željeti potomke.

Drugo, današnja generacija mladih je religioznija od prethodnih, čak su i seksualno čistije generacije i s njima će neminovno doći do pomaka stope fertiliteta na gore: https://www.index.hr/mobile/vijesti/cla ... 06295.aspx

Ok zgrade ali ništa specijalno

Holdina je prvenstveno velika korporacija kojoj nacionalno nije nikakav predznak. Nije to ona INA iz 90-ih koja je iznijela cijeli rat na svojoj grbači. To je trebalo još tad bit napravljeno
Sad nemam podatke gdje ostale hrvatske firme imaju predstavništva. Msm većina ima tamo gdje su Hrvati, ali msm da Vindija ima u BL i recimo Dukat ima u Gradačcu

Dok se ne prijeđe Neretva sve je to tanko. Drang nach osten je potreban.

Registrovano u Tešnju

Ipak stopa TFR nije baš najbolji pokazatelj iz razloga što imamo velike varijacije. Npr. kada se povećava prosečna starost majke onda imamo manji broj rođenih i samim tim TFR pa se onda to kasnije nadoknadi i imamo veći TFR. Slična situacija kada su neke generacije daleko malobrojnije kao sada u Rusiji npr. pa imamo znatan pad rođenih i TFR-a.
Najprecizniji je pokazatelj podatak sa popisa koliko prosečno dece imaju žene i tu se praktično može videti kada završe rađanje koliko je određena generacija imala dece, uglavnom se uzmu žene 45-49 godina. To jeste podatak sa zakašnjenjem, ali je najtačniji.

Ilustrovaću ovde o čemu pričam. Popis 2022. u Srbiji je pokazao da su žene od 40-49 godina (generacija 1973-1982) u proseku rađale 1,66 deteta. S obzirom da svake godine imamo oko 2.700 žena starijih od 40 godina (sa trendom povećanja) koje rode dete to će biti verovatno oko 1,70 na kraju ili malo više. Sa druge strane mi smo dugi niz godina imali TFR oko 1,4-1,5 upravo u periodu kada su žene iz tih generacija najviše rađale što pokazuje da taj podatak nije bio baš tačan.

Drugi primer je Rusija gde je popis pokazao da su žene rođene početkom 1970-ih rodile 1,52 deteta u proseku, a žene rođene krajem 1970-ih 1,58. Tako da zapravo nijedna generacija žena nije imala 1,16 deteta kao što pokazuju podaci TFR-a za 1999. godinu. Kasnije je Rusija zbog brojnijih generacija imala TFR 1,78 pre osam godina, a opet će sada sa druge strane prosečan broj dece kod žena rođenih krajem 1980-ih verovatno biti ispod tog broja.

Evo jedan grafik koji pokazuje o čemu pričam. Ovde vidimo koliko je varirao TFR u Švedskoj od 1970. do 2020. godine. Sa druge strane prosečan broj dece koji su rodile žene rođene od 1925. do 1975. ima trend pada, ali je to prilično stabilno.




Generalno u Evropi žene koje imaju decu imaju isti prosečan broj dece kao i pre 30-40 godina ili neretko i više, ali je veliki problem sve veći broj žena koji nema decu i to smanjuje ukupan prosek. Može se analizirati šta je problem, ali se čini da nije želja u pitanju s obzirom da u gotovo svim evropskim zemljama po istraživanjima žene kažu da je za njih idealan broj dece 2 do 2,5 u zavisnosti od zemlje. Iz različitih razloga taj ideal vrlo često ne ostvare.
Sa druge strane problem u razmišljanju definitivno postoji u istočnoj Aziji gde je idealan broj dece daleko ispod 2 po raznim istraživanjima.

Objekt je u Općini Usori i Mepromex ima svoju podružnicu u Usori!
Daj mi reci kome se plaćaju komunalne takse, pristojbe, tko mu odvozi smeće?
Porez na dobit je i onako prihod Kantona, porez na dohodak se uplaćuje po prebivalištu radnika (s tim da ovi iz RS-a porez na dohodak uplaćuju Usori).

Ako te baš zanima sve ove radnje koje se nalaze u ovom objektu imaju adresu Ulica 110. HVO brigade, Tešanjka, 74 230 Usora

Moze, pogledaj Poljsku i balticke zemlje ove godine. Pad broja rodjenih za 10% ili vise. To ne moze objasniti samo manje generacije koje radjaju, vec i veliki pad fertiliteta (iako je njihova stopa fertiliteta niska).

Verevatno postoji neka minimalna stopa fertiliteta, samo se bojim da je mnogo niza nego sto se misli.



Da "cohort TFR" je najtacnija mera, ali ko ce da ceka par decenija da to vidi.

Vredi reci da TFR mera postaje preciznija sa vremenom kako prolazi demografska tranzicija gde se starost majke povecava (ne moze stalno da se povecava, doci ce do stabilizacije). Naravno, ako ne dodje do preokreta gde prosecna starost majke pocne da se smanjuje.

Kakav pehist. U Švedskoj zadržavaju svakakav ološ koji je ilegalan i siluje, a ovoga nogirali.

Srbija - 69 416

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/migr_resfirst__custom_8058871/default/table?lang=en

BiH - 47869

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/migr_resfirst__custom_8058924/default/table?lang=en

Kosovo - 23036 (nejasno zašto Njemačka izdaje 0 dozvola)

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/migr_resfirst__custom_8058955/default/table?lang=en

Makedonija - 27647

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/migr_resfirst__custom_8059032/default/table?lang=en

Albanija - 76487

https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/migr_resfirst__custom_8059063/default/table?lang=en

Juzna Koreja TFR u 2022. 0,78. U prvih 7 meseci 2023. pad rodjenih za 6,3%. I to u drzavi gde se ljudi masovno pokrstavaju.

Slažem se. Generalno bi države bez većih problema mogle da vode podatke o ,,cohort TFR'' na osnovu matičnih knjiga i drugih podataka koje imaju. Tako bi npr. mogli svake godine da izbacuju koliki je ,,cohort TFR'' za žene od 35-49 godina za svaku generaciju (može i za mlađe naravno) i na osnovu toga bi se videlo kakvi su trendovi.

Ovako imamo popise gde imamo podatke za skup žena iz više generacija i praktično nove podatke imamo tek na 10 godina tako da to nije baš ažurno.

Fascinantno mi je kako Harediji još uvijek imaju funkcionalnu zajednicu koja usmjerava mlade muškarce i žene da imaju djecu
Kod njih nema toga da cura čeka 28.-u da bude izabrana i onda kad joj muž dosadi krene tražit dizanje i spuštanje dopamina koje je imala u mladosti
Ovo govorim u globalu, iznimke uvijek postoje



https://en.idi.org.il/haredi/2022/?chap ... or%20women.

S druge strane, izraelski prosjek u globalu je da žena prvo dijete rodi s 27.7 godina

https://www.timesofisrael.com/israels-b ... reau-says/

Da bi reproduktivna strategija jednog spola pobijedila, nužno je da reproduktivna strategija drugog spola izgubi
Da je po muškarcu, optimalno bi bilo da s 35 godina oženi neku mlađu curu i da ima djecu
Po ženi je optimalno da prije 30-e nađe muškarca, taman prije nego što muškarac dobije prevagu na seksualno-reproduktivnom tržištu

U tradicionalnim društvima su se seksualno-reproduktivne strategije sklanjale na stranu u korist djece i rađanja što većeg broja djece
Danas imamo otprilike situaciju gdje u barem 70% slučajeva pobjeđuje ženska seksualno-reproduktivna strategija, jedno 15% gdje bi muška seksualno-reproduktivna strategija pobijedila i 15-ak% sklanjaju reproduktivnu strategiju sa strane u korist djeteta

Stoga je bitno uklonit ovaj disbalans da usmjerili strategiju u korist djece
Najveći je problem svakako na ženskoj strani, gdje bi se postavljanjem moralnih osnova i društvenim pritiskom moglo omogućit da se žena ranije uda i da ostane duži period uz svog muža. Svakako žena u današnjem svijetu ne dobija ništa od toga kad joj muž dosadi iza 35.-e da ga ostavi. Štoviše, čak i gubi na tome
Također bi se moderne tehnologije trebale regulirat. Recimo Harediji ne smiju koristit pametne telefone te ćeš ih stalno vidit s onim starim preklopnim telefonima. Ovo bi se moglo napravit tako da se svi pametni uređaji stave na javna mjesta unutar kuće, a da se van doma koriste preklopni telefoni kako to Harediji rade

Ovo je odlicna ideja. Da li znas za neku drzavu koja vodi ove podatke i azurira ih godisnje?


Kad smo vec na temi fertiliteta, postoje dva razloga zasto se kaze da je za obnovu generacije potrebno 2,1 deteta po zeni.

1. Odnos rodjenih muskih i zenskih beba (u Srbiji je odnos polova pri rodjenju 1,06).
2. Smrt zenske dece pre nego sto dostignu fertilnu starost.

Ako nema smrtnosti za zensku decu (< 15 godina), tada bi bilo potrebno 2,06 dece po zeni da bi sledeca generacija bila iste velicine. U evropskim drzavama gde je ova stopa mortaliteta niska, potrebna stopa fertiliteta je ispod 2,1. S druge strane, u nekim azijskim zemljama gde je odnos polova veci (kao u Indiji gde je 1,1) ili gde je visok mortalitet zenske dece (kao u Africi), onda je potrebna stopa fertiliteta znatno iznad 2,1.

Moze se i gledati stopu reprodukcije (NRR ili GRR) gde se samo uzima u obzir koliko je zenske dece rodjeno. Tu je odnos polova nebitan. Ako je stopa smrtnosti dece niska, onda je potrebna stopa vrlo blizu 1 po zeni da bi sledeca generacija ostala iste velicine (bez emigracije, naravno).

To ne znaci da ce se populacija dugorocno odrzati, jer je za to potrebno uzeti u obzir prosecnu starost porodilja (interval izmedju generacija) kao i prosecan zivotni vek.

Slovenci imaju, ali ne svake godine. Objavljivali su takve podatke 2011, 2015. i poslednji put 2018. Valjda će uskoro i za 2022. ili 2023.

https://pxweb.stat.si/SiStatData/pxweb/ ... 5K1020S.px

Evo npr. za Sloveniju.

Prosečan broj rođene dece kod žena koje su 1973. godište.

2011: 1,68
2015: 1,75
2018: 1,76

Udeo žene bez dece koje su 1973. godište

2011: 14,2%
2015: 12,6%
2018: 12,4%

Udeo žene bez sa 3+ deteta koje su 1973. godište

2011: 16,4%
2015: 18,2%
2018: 18,3%



Estonija je objavila podatke sa popisa koji su radili uglavnom na bazi registra, jedino su tradicionalno popisivali tamo gde nisu imali precizne podatke. Pokazali su da svi podaci mogu da se prikupe na taj način i čini se uspešnije sproveli popis od mnogih koji su radili tradicionalno.
Švedska očigledno isto ima ove podatke s obzirom na grafik koji sam postavio. Verovatno ima još država koje ovo imaju, ali je to zapravo u početku i nadam se da će u narednom periodu biti standard u evropskim državama. Barem u današnje vreme sa svim tehnologijama to nije tako teško sprovesti.

Fun fact: Dvije najveće solarne elektrane u Hrvata, od Istre do Dubrovnika, će biti u Stocu.

Jedna se već gradi.

Poduplava se važnost Stoca za Hrvate.

A tijekom sušnih dana ljeti većina struje u Mostar, Čapljinu i industriju Zapadnohercegovacke županije će dolazit iz Stoca. Stvorit će se ovisnost o Stocu.

Hrvatska je postala gladna skoro kao i njemački monstrum.

Sve, sve, cijeli Balkan mi daj.

Za Afriku se kaže da je 2,4 stopa fertiliteta potrebna za prostu reprodukciju zbog velikog udjela umrlih dojenčadi.

Po podacima nemačkog zavoda za statistiku u Nemačkoj je na kraju 2021. godine bilo 252.335 srpskih državljana, a na kraju 2022. godine 263.065.

To je povećanje od 10.730. Iste godine je nemačko državljanstvo dobilo 1.710 srpskih državljana i oni se više ne vode kao strani tako da je po tome negativan migracioni saldo iz Srbije u Nemačku bio 12.440 tokom prošle godine.

Sa druge strane broj kosovskih državljana se u istom periodu povećao sa 262.005 na 280.850 što je razlika od 18.845. Takođe je 3.615 njih dobilo nemačko državljanstvo i po tome ispada da je negativan migracioni saldo sa Nemačkom bio 22.460 tokom prošle godine.

Broj bosanskih državljana je porastao 222.065 na 233.775 što je rast od 11.710, ali nema podataka o broju onih koji su dobili nemačko državljanstvo.
Broj hrvatskih državljana je porastao za 1.715, a takođe nema podataka o broju onih koji su dobili nemačko državljanstvo.