Lokacija: Ilok
Centar za miroljubiva nuklearna istraživanja “Vladimir Prelog”
Reaktori: Tuđman 1; Tuđman 2

Dalj u RH, Kostolac i Bukin (srp. Mladenovo) u Bačkoj. Tekst iz 2009.

https://www.poslovni.hr/domace/hrvatska-i-srbija-planiraju-zajedno-graditi-nuklearku-u-dalju-133713

https://www.nedeljnik.rs/jugoslavija-je-imala-krsko-ali-i-plan-da-do-2025-izgradi-23-nuklearne-elektrane-duz-save-i-dunava-a-onda-se-dogodio-cernobilj/

Bivša država je plsnirala 23 nuklearke!

U Šarinićevo vrime intenzivno su promicali nuklearke, čak i na TV dnevniku. Ono samo pta nisu rekli da se ekipa tuče tko će živit kraj nuklearke.

Malo se primirilo oton agendon, a obda 2008. novi val.
https://www.jutarnji.hr/naslovnica/nuklearka-bratstva-i-jedinstva-3892767



Povežite pojave afričke svinjske kuge i trihineloze s planiranin lokacijaman.

Obzirom kako je Trump naredio zaustavljanje gradnje vjetroelektrana, vrijeme je za reaktiviranje ideje o NE u RH.

Hrvatska treba stisnuti gas sa solarima. Premali je udio solara u proizvodnji trenutno.

Kao južna zemlja mora imati udio bar 10%.

Iako, ne bih ja to stavljao po Dalmaciji.

Lika, Slavonija, Hercegbosna itd su također južne regije Europe.

Hrvatska ponovno mora uvoziti struju!

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/lo ... _refresh=1





NE Krško proizvodi manje od HE i od OIE
S tim da je sezona bila relativno sušna, inače bi HE proizvele oko 50 % potrošnje RH

Još jedan prilog da su NE neisplative i preskupe.

Nista tu nema spektakularno. Clickbait clanak.

Kao prvo, rijec je samo o prvom kvartalu.

Kao drugo, 94% potreba za el. energijom smo sami proizveli a samo 6% uvezli. I to zbog losih hidroloskih uvjeta u prva dva mjeseca tog kvartala.

Trece, oduvijek je tako. NE Krsko podmiruje 15% nasih potreba za strujom.
Najveca snaga NE je u tome da daje konstantni output. Ne ovisi o kisi, vjetru i suncu. To je jako bitno za stabilizaciju sustava. Ne mozes imati sve u OIE, moras imati stabilne izvore energije. U protivnom ces uvoziti prije ili kasnije.

I zadnje, raduje porast potrosnje energije od 5 %, prvenstveno zbog jace gospodarske aktivnosti. To je dobra stvar.

https://www.youtube.com/watch?v=KLiIzefa9Vg

Treba li se u Hrvatskoj graditi nuklearna elektrana?

Što bi donijela izgradnja malih modularnih reaktora? Hoće li Hrvatska i pod kojim uvjetima sudjelovati u izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško? Koji je vijek postojećeg postrojenja u Krškom?

Hrvatska radi na realizaciji projekta nuklearne elektrane. Osnovana je radna skupina koja priprema zakon o nuklearnoj energiji. Riječ je o strateškom pitanju u interesu energetske neovisnosti, poručio je u Otvorenom ministar gospodarstva Ante Šušnjar.



'O lokaciji nuklearke će odlučivati struka'

Ministar Ante Šušnjar je podsjetio da je početkom godine u njegovu ministarstvu osnovana radna skupina za nuklearnu energiju.


– Ja bih rekao da se samo ne razmišlja, nego i operativno radimo na realizaciji tog projekta. Prvi korak je bio osnivanje radne skupine koja radi na izmjenama i donošenju zakona o nuklearnoj energiji. Nadam se da će do kraja godine zakon biti pred Saborom i prihvaćen, rekao je Šušnjar.


Pritom je naglasio da to nije ideološko nego strateško pitanje kazavši: "Ako želimo biti energetski neovisna zemlja, moramo ići u tom smjeru. To je smjer kojim ide cijeli moderni svijet i bez toga nema energetske neovisnosti".


Istaknuo je da EU u svom višegodišnjem financijskom okviru predviđa 240 milijardi eura za ulaganja u nuklearnu energiju. Na pitanje o mogućoj lokaciji nove nuklearne elektrane odgovorio je da će o tome odlučivati struka.


Revitalizacija studija nuklearne energetike na FER-u

– U radnoj skupini su ljudi koji znaju o nuklearnoj energiji, a razvijamo i suradnju s našim učilištima. Dominantno hrvatska pamet sudjelovala je u izgradnji Nuklearne elektrane Krško. Želimo revitalizirati studij nuklearne energetike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kako bi se odgojili novi kadrovi za izgradnju i upravljanje takvim elektranama u Hrvatskoj, rekao je.


Naglasio je da Hrvatska iz NE Krško danas dobiva oko 16 posto energije. Sama ta činjenica, dodao je "dovoljno govori koliko je nuklearna energija bitna. To je bazna energija koja nam je potrebna uz sve obnovljive izvore energije, jer stabilizira mrežu i sustav".

Rekao je da je hrvatska energetika danas prožeta privatnim interesima i težnjom za zaradom, ali da država mora voditi računa o državnom interesu.

Ante Šušnjar
Ante Šušnjar

Foto: HTV / HRT

Medaković: Rizici nuklearnih elektrana izuzetno niski


– Rizici postojećih nuklearnih elektrana, onih koje se danas grade i koje su u pogonu, iznimno su niski. U kontekstu svakodnevnih rizika oni su potpuno zanemarivi, rekao je član Uprave Nuklearne elektrane Krško Saša Medaković.

Dodao je da je Krško dovedeno na razinu elektrana nove generacije i da je s novim sustavom unaprijeđeno reda veličine stotinjak puta u odnosu na izvorni projekt.

– Nesreće koje su se događale u prošlosti bile su posljedica ljudskih pogrešaka ili iznimno velikih vremenskih i seizmičkih događaja, koji su bili izvan projektnih okvira. Nove elektrane i postojeće s unapređenjima daleko su iznad tih rizika. Može se reći da su nuklearne elektrane iznimno sigurni objekti, naglasio je.

Ćorak: Postojala lokacija, moratorij nakon Černobila

Osnivač i vlasnik Instituta za nuklearnu energiju Inetec Duško Ćorak podsjetio je da je još 1970-ih postojao plan da se nakon Krškog gradi i nuklearna elektrana u Hrvatskoj.

– Potpisan je međurepublički sporazum da će se prva elektrana graditi u Sloveniji, a druga u Hrvatskoj. Već 1975. započeli smo intenzivne aktivnosti na pripremi lokacija. Istraživanje lokacije traje 5 do 10 godina i vrijedi oko 100 milijuna eura. Mi smo proveli kompletno istraživanje i u konačnici se orijentirali na dvije lokacije – Prevlaku kod Ivanićgrada i Dunav, rekao je Ćorak.

Objasnio je da je za Prevlaku bila planirana jedna jedinica, a za Dunav četiri bloka snage po 1300 megavata. Do 1987. bio je izrađen preliminarni sigurnosni izvještaj, studija utjecaja na okoliš i raspisan tender za Prevlaku. Ponude su dali Westinghouse, Framatome i Rosatom, istaknuo je.

Ćorak je podsjetio da je nakon nesreće u Černobilu 1986. godine donesena odluka o moratoriju.

– Nakon toga sve aktivnosti su stale. Na Dunavu je završena studija utjecaja na okoliš oko 1990. godine, ali je prioritet bila Prevlaka. Da je došlo do realizacije projekta, sigurno bih bio uključen u njega. Žao mi je što nije, ali mi je s druge strane drago da sam stvorio Inetec, rekao je.

'Velik zalogaj, ali izvediv': Izgradnja povezana s politikom

Saša Medaković naglasio je da je danas izgradnja nuklearne elektrane znatno zahtjevnija nego prije 40 godina.

– Sam regulatorni sustav, ishođenje dozvola i umeštanje objekta u prostor daleko su kompleksniji i dugotrajniji nego tada. Pregovori s izvođačima također su zahtjevni jer ih je malo na tržištu, a sve je prepleteno političkim interesima i ucjenama. Politika i nuklearstvo su neodvojivi, rekao je Medaković.

Dodao je da nuklearna elektrana nije samo elektrana nego cijeli ekosustav. Potrebne su tvrtke koje će je podržavati, istraživačke aktivnosti i odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno gorivo. "Velik zalogaj, ali izvediv", zaključio je.


Šušnjar: Projekt traje više od deset godina

Ministar Ante Šušnjar naglasio je da bi gradnja zahtijevala najmanje pet do deset godina, pa i više, uz pretpostavku političkog konsenzusa.


– Bitno je donijeti zakonodavni okvir i osnovati regulatorno tijelo. Paralelno već razgovaramo s ponuđačima tehnologija da evaluiramo što je za nas najpogodnije, rekao je. Dodao je da je hrvatska Vlada svoj smjer predstavila i na inicijativi Tri mora u Varšavi te da Hrvatska uživa snažnu međunarodnu podršku.


Ćorak: Mali modularni reaktori sve prisutniji

Duško Ćorak podsjetio je da se u svijetu sve više razvijaju mali modularni reaktori.


– Danas postoji više od 80 projekata. Naša tvrtka Inetec uključena je u razvoj i testiranje dvaju modularnih reaktora. Definicija modularnog reaktora podrazumijeva snagu do 470 MW, a postoje i rješenja poput Rolls-Roycea ili Westinghousea koja se temelje na postojećim tehnologijama, pojasnio je.

Naglasio je da postoje i inovativni koncepti, poput onoga tvrtke Terrapower Billa Gatesa.


– Ti reaktori rade na nižim tlakovima, a višim temperaturama, s većom učinkovitošću i fleksibilnošću. Postoje i sustavi hlađeni olovom koji donose veću sigurnost i učinkovitost. Nuklearna tehnologija danas nudi rješenja koja mogu odgovoriti i na izazove obnovljivih izvora, rekao je Ćorak.


Šušnjar: Hrvatska će ispuniti obveze u zbrinjavanju otpada

Ministar Ante Šušnjar osvrnuo se na pitanje radioaktivnog otpada iz Krškog i podsjetio da zakon o Centru za zbrinjavanje otpada u Čerkezovcu uskoro ide u Sabor.

– Ispunit ćemo sve obveze koje smo preuzeli kao ozbiljna država. To nije upitno. Ovo je strateško, a ne ideološko pitanje i nema mjesta za jeftine političke poene ili uzbunjivanje javnosti, rekao je.

Dodao je da lokalne zajednice imaju koristi od nuklearnih postrojenja i da su sigurnosni standardi danas iznimno visoki.

Medaković: U pitanju su male količine otpada

Saša Medaković naglasio je da Hrvatsku čeka skladištenje oko tisuću do tisuću i pol kubika nisko radioaktivnog otpada.

– To je relativno mala količina, sa samo 0,001 posto radioaktivnosti. Velika većina, 99,999 posto, nalazi se u gorivu koje ostaje u elektrani, rekao je.

Remont u Krškom vrijedan 100 milijuna eura

Medaković je podsjetio da je u tijeku priprema remonta nuklearne elektrane Krško, zbog kojeg će elektrana stajati mjesec dana.

– Radi se 33 tisuće aktivnosti, 4200 radnih naloga, sudjeluje više od tisuću ljudi u tri smjene. Mijenjamo gorivo vrijedno oko 40 milijuna eura, provodimo 20 modifikacija i očekujemo da ćemo potkraj sljedećeg mjeseca ponovno biti spojeni na mrežu. Krško napaja otprilike polovinu Zagreba, poručio je.

Moglo bi se ići na manje reaktore koji na pr koriste torij, pošto već postoje uspješna testna postrojenja.

Bitno da su u Iloku i da se zovu Tuđman 1 i Tuđman 2.

Eksperimentalni torijski reaktor Dunav 0

Nije zbog vas komšije nego studija kaže da je to najbolja pozicija.

Hrvatska će biti energetski hegemon.

Šteta što neka kakva rijeka iz granicu sa Drvarom...

Studija u kojoj sam koristio samo prirodne kriterije.

KRITERIJ 1: Traži se što veća rijeka, nuklearka idealno treba biti pozicionirana na obali najveće rijeke na koju izlazi Hrvatska.
KRITERIJ 2: Svaka rijeka ima više vode i deblja je što ideš nizvodnije. Također kako nuklearka izbacuje toplu vodu ne želimo naštetiti prirodnim staništima kao što je Kopački Rit. Idealna točna je maksimalno nizvodno.

Zaključak: traži se točka na obali najveće rijeke u Hrvatskoj, maksimalno nizvodno.

Studija zaključuje da je optimalna točka ta koju si označio.

Nuklearna elektrana Prevlaka

Izgradnja nuklearne elektrane (NE) snage 1000MW u Republici Hrvatskoj je bila u planu 80-tih godina prošlog stoljeća u sklopu programa izgradnje 6 NE elektrana u bivšoj Jugoslaviji. Prva i jedina izgrađena je NE Krško u Sloveniji snage 650MW. Druga je trebala biti u Hrvatskoj na rijeci Savi kraj mjesta Prevlake, 40km jugo istočno od Zagreba. Nikad nije realizirana.

U procesu zelene tranzicije i okretanju prema obnovljivim izvorima energije sve više se aktivira i potreba za izgradnjom pomoćnih konvencionalnih elektrana koje bi trebale pružiti potrebnu stabilnost i predvidivost proizvodnje u EES-u. U tom kontekstu, dodatno sa stanovišta uklanjanja CO2 emisija, nuklearne elektrane nameću se kao primarni izbor izgradnje u energetskom mixu.

Projekt: AtomCro 1000

Zašto RH, umjesto ulaska u aranžman sa Slovenijom i izgradnje nove elektrane NE Krško 2, ne bi aktivirala stare planove, iskoristila već odrađena istraživanja i predviđene prostorne planove i izgradila NE Prevlaku na vlastitom teritoriju.



Okvirna cijena izgradnje NE snage 1000MW zapadne tehnologije se kreće u razmjeru 10-15 mlrd EUR-a (15% BDP-a RH). Za Hrvatsku (članica EU i NATO) realno dolazi u obzir strateška dugoročna suradnja samo sa dvije države i njihovim proizvođačima:
· SAD – Westinghouse – PWR reaktor tip AP1000 (gen III+)
· Francuska – EDF/Framatom – PWR reaktor tip EPR2 1650 (gen III+)

Strateško partnerstvo u ovom slučaju sklapa se na 100 godina što odabir između SAD-a i Francuske u trenutoj političkoj situaciji čini dodatno kompliciranim. Podatak o 100 godišnjem oslanjanju na nekoga je ono što čini odluku o ulasku u nuklearnu domenu toliko velikom da cijela nacija to mora podržati neovisno o političkom profilu. Generacije ljudi će odrasti s tom elektranom u njezinom životnom putu:
· Faza 1 – Planiranje i izgradnja – 15 godina
· Faza 2 – Operativni vijek – 80 godina
· Faza 3 – Dekontaminacija i razgradnja – 10 godina

Ovo je jedan projekt za 100+ godina ljudske suradnje kroz 3 do 4 generacije. Ono što naša generacija sad odluči započeti završiti će naši unuci ili praunuci u jednom totalno drugačijem svijetu te moramo biti svjesni težine te odluke.

Da li smo sposobno donijeti takve odluke i osuditi buduće generacije na ovakav put je nešto što trebamo sagledati iz svih aspekata: tehničkih, socijalnih, ekonomskih, političkih. Znanje se prenosi kroz desetljeća što zahtjeva promjenu nacionalne edukacijske strategijem i stalnu obnovu i širenje znanja na nove tehnologije (nuklearna fizika, materijali, sigurnost, IT/OT sustavi).

Tehnički gledano, elektrana snage 1000 MW zbog potrebe evakuacije velikog iznosa snage zahtjevat će kompletnu rekonstrukciju prijenosne 400kV mreže kontinentalne RH, prenamjenu TE Sisak a plin da služi kao rezervno napajanje NE-a, nadogradnju dijela 220kV stanica i mreže na 400kV. Ovakvi zahvati su veliki i sigurno dižu cijenu dodatno samog projekta ali su nužni zbog same veličine nove elektrane.

https://www.linkedin.com/posts/tomislav ... 0081-rVhH/

RH ima dvije lokacije koje su istraživane za gradnju NE. Jedna je Prevlaka na Savi nizvodno od Zagreba i druga je na Dunavu kod Erduta (Dalj).

Gradnja nuklearke u Hrvatskoj – vizija budućnosti ili obračun sa Slovencima? Ovo su lokacije, rizici i troškovi
Piše M. T., 03. listopada 2025

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hrv ... 36776.html

Dunav, je daleko moćnija lokacija.

Hrvatska skoro ništa nema na Dunavu, osim Vukovara.

Nuklearnom elektranom bi se to promijenilo, ujedno tehnološka razvijenost i ugled Daleke Slavonije bi se povećao.

Dalj. Pa to bi opet bilo bacanje Srba lavovima.

Pitanje odlaganja nuklearnog otpada ovdje vidim kao najveći problem. I naravno nabavku goriva (uran). Ovo bi pretpostavljam ukoliko do nje dođe bila jedna od najvećih investicija u hrvatskoj povijesti, veća i od projekata autocesta. Vidim kako ministar najavljuje otvaranje smjera na FER-u, inženjer nuklearne energetike. Bez rješavanja pitanja radne snage, lokacije i odlaganja otpada bojim se kako ništa od ovoga. Sve i kad bi se sutra krenulo sa radovima trebalo bi 10-ak godina do otvaranja elektrane, koja bi po meni ako se već ide u taj projekat morala zadovoljavati nekih 50% hrvatskih potreba za el. energijom.