|
|
Stranica: 3/3.
|
[ 75 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 14:45 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
O što; Citat: Naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice što, srodne bjeloruskim zamjenicama што (što), чо (čo), шо (šo); ruskim zamjenicama что (što), чё (čo), чо (čo), шо (šo), rusinskoj zamjenici што (što), ukrajinskim zamjenicama що (ščo), шо (šo), што (što), чо (čo), bugarskoj zamjenici що (što), makedonskoj zamjenici што (što), gornjolužičkosrpskoj zamjenici što, crkvenoslavenskoj zamjenici čĭto, poljskoj zamjenici co, čakavskoj zamjenici ča.
Podrijetlom iz praindoeuropskog *kʷid, naknadno praslavenske zamjenice *čь i *-to, u konačnici *čьto. Srodne etimologije su latinski quid i litavski kìtas
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje obratite pozornost na količinu slova. Bjelorusko što je sa 3, čo i šo su s 2. Rusko isto (samo što su 2 čo, koliko vidim drugačiji je samoglasnik na kraju). Rusinsko isto, iako se kod njih što piše kao čto. Ukrajinsko što je sa 3, ščo, šo i čo su s 2. Bugarsko što je s 2, tu je jednako ukrajinskom ščo, samo se razlikuju po izgovoru. Crkvenoslavenski je izašao iz bugarskog, čto, ovo ĭ je poluglas. Poljsko co je arhaično bilo czo, odnosno čo. Ista stvar je bila i u češkom, oni su kao cakavci. U slovačkom je opstalo čo. Ove verzije sa što od tri slova su samo prilagodba pismu, odnosno udaljavanje od bugarske verzije zapisa. Jer Bugarima je reflekst t' opće ispao kao št. Zato oni imaju op štinu i sve štenika, umjesto općinu i svećenika. Reklo bi se da je originalno čo, prešlo tu u ćo (kao u šo, ili preko čto, otpadanjem vodećeg t (č=[tš], čto=tšto, u što).
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 14:46 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
ronhilllol je napisao/la: Ceha, jesu današnji zapadni Hercegovci tu migrirali sa sjeverozapada tokom migracija 16. i 17. stoljeća ili su tu od davnina? Zapadni hercegovci su potomci stanovništva starohrvatske župe Imota (+/-). Oni su područje koje se širilo, a ne gdje se useljavalo (tko će doći na krš).
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 14:47 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Međunarječne razlike; Međudijalektalni odnosi unutar hrvatskog;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 14:52 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Ikavski; Novoštokavski ikavski; Novoštokavski jekavski;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 14:53 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Kajkavski; Čakavski; Šćakavski; Širenje zapadnoštokavskih;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 14:54 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Šćakavski; Šćakavske migracije; Pojednostavljeno;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 14:56 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
SZ kajkavski (arhaični); Širenje srednjočakavskih; Širenje novoštokavskih jekavskih/neretvansko-krajiških;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 14:58 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Refleksi jata nekad; U drugoj boji; Refleksi jata sad;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 15:06 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Hrvatski dijalekti po grupama; Možda bi se dvi kajkavske poluštokavske grupe dale objediniti pa da ispadne ova karta; Ili čak i dvije arhaične šćakavske (iako su po mnogi stvarima suprotni polovi, između kojih su današnji novoštokavski); Pa se dobije karta slična ovoj;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 15:15 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Ovdje je recimo zanimljiv prijelazni tip čakavske ekavice (trsatsko-bakarski i crkvenički); Kojeg većina drugih ne izdvaja;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 15:22 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Nije loše ni pogledati širenje novoštokavskih; Ikavskih; Jekavskih;
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 15:23 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Stanje germanskih; I njemačko-nizozemskih; dijalekata...
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 15:24 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 15:26 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
I kineskih dijalekata, koji se međusobno razlikuju više nego raznorazni romanski jezici (razlika između portugalskog i rumunjskog je manja nego između dva kineska);
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 15:30 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
Ali bitno je da se na engleskoj wikipediji niječe postojanje hrvatskog jezika (iako je isti službeni jezik u EU), da raznorazni yugofili nekažnjeno vedre i oblače filozofskim fakultetom, a da hr. wikipedija više nije hrvatska.
I zato nama neki ljudi pokušavaju oduzeti pravo na jezik, radi milijun muslimana koji ne znaju kojim jezikom pričaju (ili bi nametnuli svoje turcizme ostalim milijun nemuslimana u državi) ili 300ak tisuća Crnogoraca.
I te dvije mikronacije uporno stavljaju u isti red s nama, kao i prečanske Srbe u te dvije države, koji obično govore nekim prijelaznim dijalektima, da bi se poklopio hrvatski i nahranili domaći izdajnici, kojima je sve hrvatsko bljak, a žive na državnim jaslama.
O povijesti i njezinom tumačenju da ne pričam.
|
|
Vrh |
|
|
ronhilllol
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 15:40 |
|
Pridružen/a: 04 srp 2023, 01:58 Postovi: 241
|
Ceha je napisao/la: ronhilllol je napisao/la: Ceha, jesu današnji zapadni Hercegovci tu migrirali sa sjeverozapada tokom migracija 16. i 17. stoljeća ili su tu od davnina? Zapadni hercegovci su potomci stanovništva starohrvatske župe Imota (+/-). Oni su područje koje se širilo, a ne gdje se useljavalo (tko će doći na krš). Na prvim turskim popisima u 15. stoljeću moje selo, kao i dobar dio okolnih sela, bilo je prazno. Sela koja nisu bila prazna često su imala tek nekoliko "kuća" tj. obitelji. Također, nakon mletačko-turskih ratova u zapisima franjevačkih svećenika navedeno je da je župa opustošena i da je ostalo tek nekoliko kuća. Nadalje, moje prezime se u popisu moga sela javlja tek 1742. godine, a već sto godina ranije je zabilježeno na Braču, kao i u Zadru. Evo samo neka od imena iz mog sela u sred Zapadne Hercegovine sa tog popisa: Šimun, Jakov, Ivan, Dujam, Mate, Stipan, Filip, Marko, Lovre, Grgur, Martin, Franjo...možda to vidim retroaktivno, al imaju taj dalmatinski prizvuk. Naravno, ima tu i drugih imena, tipičnih za Hercegovinu poput: Stanko, Tadija, Ilija, Mijo, Jozo, itd. Tako da, uvijek sam bio dojma da su Zapadnu Hercegovinu naselili Hrvati negdje sa šireg područja Dalmacije nakon mletačkih ratova, al možda sam u krivu.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 16:13 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
ronhilllol je napisao/la: Ceha je napisao/la: Zapadni hercegovci su potomci stanovništva starohrvatske župe Imota (+/-). Oni su područje koje se širilo, a ne gdje se useljavalo (tko će doći na krš). Na prvim turskim popisima u 15. stoljeću moje selo, kao i dobar dio okolnih sela, bilo je prazno. Sela koja nisu bila prazna često su imala tek nekoliko "kuća" tj. obitelji. Također, nakon mletačko-turskih ratova u zapisima franjevačkih svećenika navedeno je da je župa opustošena i da je ostalo tek nekoliko kuća. Nadalje, moje prezime se u popisu moga sela javlja tek 1742. godine, a već sto godina ranije je zabilježeno na Braču, kao i u Zadru. Evo samo neka od imena iz mog sela u sred Zapadne Hercegovine sa tog popisa: Šimun, Jakov, Ivan, Dujam, Mate, Stipan, Filip, Marko, Lovre, Grgur, Martin, Franjo...možda to vidim retroaktivno, al imaju taj dalmatinski prizvuk. Naravno, ima tu i drugih imena, tipičnih za Hercegovinu poput: Stanko, Tadija, Ilija, Mijo, Jozo, itd. Tako da, uvijek sam bio dojma da su Zapadnu Hercegovinu naselili Hrvati negdje sa šireg područja Dalmacije nakon mletačkih ratova, al možda sam u krivu. U krivu si. Bilo je povratnih seoba, ali su one bile rijetke, bar u pravilu. Rama je naselila Sinj i okolicu, ne obrnuto. Imena koja navodiš su hrvatska i katolička, nisu dalmatinska. "Hercegovačka" imena koje navodiš su samo više slavenska. Zagora je manje više naseljena Hercegovcima nakon 1699. odnosno nakon kraja Velikog Turskog rata. Jer je bilo dosta prazne zemlje, koju su Mleci dijelili u zamjenu za službu. Tako su i Bunjevci (a oni su Hercegovci porijeklom) i krenuli na svoj put prema Vojvodini. Istu stvar imaš i u Lici i u nekim slavonskim selima. Tko bi s mora išao u krš?
|
|
Vrh |
|
|
ronhilllol
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 17:09 |
|
Pridružen/a: 04 srp 2023, 01:58 Postovi: 241
|
Ceha je napisao/la: Imena koja navodiš su hrvatska i katolička, nisu dalmatinska. Dalmatinska u smislu da su tipična za Dalmaciju, podrazumijeva se da su hrvatska. Za primjer, Joža ili Štefica bila bi imena tipična za Zagorje, a Duje ili Luca za Dalmaciju. Ceha je napisao/la: "Hercegovačka" imena koje navodiš su samo više slavenska. Da, hrvatska imena tipična za Hercegovinu. Ceha je napisao/la: Tko bi s mora išao u krš? Definitivno nisam imao u vidu dalmatinsku obalu, već zaleđe, naročito ono u kontaktu sa Turcima i pravoslavcima koji su u to vrijeme doseljavali u valovima sa istoka. Dakle iz krša u krš. Ovako nešto.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 17:23 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
ronhilllol je napisao/la: Definitivno nisam imao u vidu dalmatinsku obalu, već zaleđe, naročito ono u kontaktu sa Turcima i pravoslavcima koji su u to vrijeme doseljavali u valovima sa istoka. Ovako nešto. Imaš ove dvije karte; Općenito su Turski ratovi širili pustoš i depopulaciju, ako se dugo ratovalo na nekom području, kao što je ovdje slučaj. Originalni Dalmoši iz tog kraja su dobrim djelom završili u Moliseu i Zapadnoj Istri. A ovo što si nacrtao (TG) realno baš i nije Hercegovina Tu je znalo biti i povratnih migracija, govor kojim se priča je nekadašnji Livanjsko-vrbaški dijalekt, šćakavska ikavica s manjkom čakavskih primjesa, danas dio novoštokavske ikavice, šćakavskog poddijalekta. Moguće je da je bilo i dalmatinske krvi unutra, imao sam jednom raspravu s nekim o stanovništvu trokuta Nin-Knin-Klis, gdje je čovjek izvukao i neku knjigu, da je ostalo i nešto domorodaca.
|
|
Vrh |
|
|
ronhilllol
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 17:47 |
|
Pridružen/a: 04 srp 2023, 01:58 Postovi: 241
|
Ceha je napisao/la: A ovo što si nacrtao (TG) realno baš i nije Hercegovina Tu je znalo biti i povratnih migracija, govor kojim se priča je nekadašnji Livanjsko-vrbaški dijalekt, šćakavska ikavica s manjkom čakavskih primjesa, danas dio novoštokavske ikavice, šćakavskog poddijalekta. Moguće je da je bilo i dalmatinske krvi unutra, imao sam jednom raspravu s nekim o stanovništvu trokuta Nin-Knin-Klis, gdje je čovjek izvukao i neku knjigu, da je ostalo i nešto domorodaca. Gore sam rekao "Zapadna Hercegovina", ne govorim o cijeloj Hercegovini. Na kartama koje si tu sada predložio to se odnosi na područje Hercegovine vraćeno mirom u Karlovcima 1699.g, dakle to područje i upravo taj period za koji špekuliram da dolazi do upliva stanovništva sa sjeverozapada iz dalmatinskog zaleđa. Npr. u stručnim radovima koja se odnosi na Imotsku krajinu u vrijeme turaka također je naveden bijeg prema sjeverozapadu po dolasku Turaka, pa ponovni upliv sa sjeverozapada nakon povlačenja Turaka. Pretpostavljam da se nisu vratili iz Hercegovine, s obzirom da prije toga nisu od Turaka bježali u Hercegovinu.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 18:42 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
ronhilllol je napisao/la: Ceha je napisao/la: A ovo što si nacrtao (TG) realno baš i nije Hercegovina Tu je znalo biti i povratnih migracija, govor kojim se priča je nekadašnji Livanjsko-vrbaški dijalekt, šćakavska ikavica s manjkom čakavskih primjesa, danas dio novoštokavske ikavice, šćakavskog poddijalekta. Moguće je da je bilo i dalmatinske krvi unutra, imao sam jednom raspravu s nekim o stanovništvu trokuta Nin-Knin-Klis, gdje je čovjek izvukao i neku knjigu, da je ostalo i nešto domorodaca. Gore sam rekao "Zapadna Hercegovina", ne govorim o cijeloj Hercegovini. Na kartama koje si tu sada predložio to se odnosi na područje Hercegovine vraćeno mirom u Karlovcima 1699.g, dakle to područje i upravo taj period za koji špekuliram da dolazi do upliva stanovništva sa sjeverozapada iz dalmatinskog zaleđa. Npr. u stručnim radovima koja se odnosi na Imotsku krajinu u vrijeme turaka također je naveden bijeg prema sjeverozapadu po dolasku Turaka, pa ponovni upliv sa sjeverozapada nakon povlačenja Turaka. Pretpostavljam da se nisu vratili iz Hercegovine, s obzirom da prije toga nisu od Turaka bježali u Hercegovinu. Ma ok, ali su to sve porijeklom Hercegovci.
|
|
Vrh |
|
|
aleksije radicevic
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 27 pro 2023, 19:32 |
|
Pridružen/a: 23 svi 2009, 18:09 Postovi: 19736
|
Ceha je napisao/la: ronhilllol je napisao/la: Gore sam rekao "Zapadna Hercegovina", ne govorim o cijeloj Hercegovini. Na kartama koje si tu sada predložio to se odnosi na područje Hercegovine vraćeno mirom u Karlovcima 1699.g, dakle to područje i upravo taj period za koji špekuliram da dolazi do upliva stanovništva sa sjeverozapada iz dalmatinskog zaleđa. Npr. u stručnim radovima koja se odnosi na Imotsku krajinu u vrijeme turaka također je naveden bijeg prema sjeverozapadu po dolasku Turaka, pa ponovni upliv sa sjeverozapada nakon povlačenja Turaka. Pretpostavljam da se nisu vratili iz Hercegovine, s obzirom da prije toga nisu od Turaka bježali u Hercegovinu. Ma ok, ali su to sve porijeklom Hercegovci. Je li to i "porijeklo" hrvatska rec, kao i "podrijetlo"?
_________________ Bože spasi, Bože hrani, Srpskog Kralja, srpski rod!
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 28 pro 2023, 03:47 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
aleksije radicevic je napisao/la: Je li to i "porijeklo" hrvatska rec, kao i "podrijetlo"? https://geek.hr/pravopis/kako-se-pise/p ... porijeklo/Citat: Obje imenice, podrijetlo i porijeklo, srednjeg su roda. Naglašene su dugouzlaznim naglaskom. Vrlo su česte u uporabi, od one svakidašnje pa do jezika znanosti – biologije (podrijetlo vrsta), jezika (podrijetlo riječi) i drugih. U zaključku, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno se pišu obje imenice – podrijetlo i porijeklo. Premda različite, obje se ravnopravno koriste i ni za jednu od njih ne može se reći da je pogrešna. Izvor: https://geek.hr/pravopis/kako-se-pise/p ... porijeklo/Kaj svojatate nekaj od toga? https://hr.wiktionary.org/wiki/podrijetloCitat: (1.1) Početak ili početna točka; izvor, ishodište. (1.2) Preci neke osobe (ob. u etničkom ili zemljopisnom smislu). Citat: sinonimi: (1.1) porijeklo
|
|
Vrh |
|
|
aleksije radicevic
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 28 pro 2023, 13:08 |
|
Pridružen/a: 23 svi 2009, 18:09 Postovi: 19736
|
Znaci, croatofoni - svi i svuda. Ne svojatamo mi nista. Time cime se vi bavite danas, mi smo se bavili pre dva veka.
_________________ Bože spasi, Bože hrani, Srpskog Kralja, srpski rod!
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Lingvistika kao pseudoznanost- slučaj hrvatski, srpski, bosanski Postano: 28 pro 2023, 18:23 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 23908
|
aleksije radicevic je napisao/la: Znaci, croatofoni - svi i svuda. Ne svojatamo mi nista. Time cime se vi bavite danas, mi smo se bavili pre dva veka. Pa ne. Za svaku riječ postoji izvor. Neke su indoeuropske, neke opće slavenske, neke smo i sami izumrli, neke smo preuzeli od domorodaca ili susjeda. Mi smo uvijek znali što je naše, a što ne, za razliku od vas.
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 11 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|