https://n1info.rs/biznis/idemo-u-susret ... -scenario/

Budžet za 2024. biće domaćinski i razvojni. To je izjavio ministar finansija Siniša Mali, obrazlažući budžet pred narodnim poslanicima. Tvrdi da će prihodi u narednoj godini biti veći za 7,2 odsto, a deficit u državnoj kasi oko 197 milijardi dinara, što je 2,2 odsto BDPa. Sa druge strane, Fiskalni savet upozorava da je to preveliki deficit i da će država morati dodatno da se zadužuje. Na kakvim osnovama je krojena državna kasa za narednu godinu? Zašto se za EXPO izdvaja više para nego za obrazovanje i na šta država planira da potroši 6,5 milijardi od novog zaduživanja?

„Prekomerno zaduživanje je osnovna odlika ovog budžeta. Sam ministar finansija duže vremena čitao je spisak novih zaduženja koje će izglasati na sednici, nego što je obrazlagao sam budžet. To je dodatnih 1,7 milijardi koje nisu ušle u ovaj budžet i dodatno povećavaju već veliki javni dug koji je na 35,5 milijardi evra“, rekao je Nikezić.

Kako je rekao, budžetom je predviđeno „da se zadužimo 9,3 milijarde evra“.

Kako bismo vraćali stare dugove, pokrili rupe u budžetu i otplatili kamatu koja sada, zbog tog prekomernog zaduživanja, postaje najveći problem naših finansija. Nama je kamata skočila na 1,63 milijarde evra, što je povećanje od 80 posto za samo dve godine, odnosno tri puta, jer je veća kamata nego što smo imali pre 10 godina“, naglasio je.

Kaže i da Fiskalni savet „stalno upozorava da nije bitno koliki je udeo javnog duga u BDP, nego koliki je trošak finansiranja tog javnog duga“.

„Zato ne možemo da se uporedimo sa razvijenim zemljama, jer su njihovi troškovi finansiranja neuporedivo manji, zbog niskih kamata. Nemačka se recimo trenutno zadužuje oko 2,5 posto kamate, a mi po kamati koja ide i do devet posto, enormna je kamata. A to je upravo zbog rizika koje nosi zaduživanje ove zemlje“, izjavio je Nikezić.

Pojašnjava da je problem i što se BDP u evrima ne obračunava na odgovarajući način.

Pojašnjava da je problem i što se BDP u evrima ne obračunava na odgovarajući način.

„Imamo situaciju da je u poslednje dve godine BDP realno porastao 8,5 posto, a BDP u evrima za 40 posto, nešto tu nije u redu u matematici. Mi uključujemo inflaciju u BDP u evrima, i onda javni dug poredimo sa tom napumpanom vrednošću BDP-a. Argentina je početkom 2000-ih imala javni dug 47,5 posto BDP, manji nego sada Srbija, i otišla je u bankrot, upravo zbog raznoraznih štimovanja BDP-a koja, na žalost, koristi i Srbija“, rekao je Nikezić.

Drašković navodi i da je jedan od ključnih problema što „godinama, zbog fiksnog kursa, imamo obračun u evrima koji nam daju fiktivnu poziciju da stojimo dobro i računamo se u odnosu između ukupnog BDP-a i toga koliki je sada dug u odnosu na BDP“.

„Dobro je kolega skrenuo pažnju na slom argentinske ekonomije posle 2001. I kod njih je sve izgledalo sjajno i bajno… Srbija ima permanentno zaduživanje, jer imamo manje realnih prihoda i pošto nemamo dovoljno, mi emitujemo obveznice, pa prodamo papire, a dobijemo novac“, pojašnjava Drašković.
Prihodi i rashodi

Druga strana je takođe upitna, dodaje, a to je rashodna strana.

„Jer se ne polažu računi o rashodima. Sam Fiskalni savet je rekao da se ne zna gde je pola milijarde, ne može to da bude poslovna tajna. Ne može da bude poslovna tajna spomenik u Beogradu, ja neću da sudim Stefanu Nemanji, da li je lep ili nije, ali podatak koliko je narodnih para dato mora da bude dostupno, nikakav zakon ni pečat o zabrani ne može da bude“, naglasio je Drašković.

Isto se, kaže, radi i sa izložbom EXPO 2027.

„Vi donosite Leks specijalis, pošto ste pod pritiskom Evrope morali da povučete određene zakonske regulative, da možete da se zadužujete direktnom pogodbom, bez konkurencije, vi onda donesete Leks specijalis i kažete – mi ćemo da gradimo tako“, kaže gost N1.

Prema njegovim rečima, ako ćete investirati 500 miliona da biste gradili Nacionalni stadion, mora da se postavi pitanje racionalnosti.

„Ja mislim da je apsolutno neracionalno. A mi nikad nismo dobili studiju isplativosti, dokument koji je neko stručno potpisao, koji će pokazati i u kom vremenskom intervalu je ta investicija isplativa“, dodao je.

I Nikezić, govoreći o EXPO, kaže da je lepo da ga imamo.

„Ali, treba postaviti pitanje koliko će građani to da plate. Za 12 milijardi evra, što je ogroman novac, vi izgradite auto-put, brze pruge i ostane vam dovoljno para da povećate i plate i penzije. Važna je izgradnja infrastrukture, ali ona mora da bude racionalna“, poručuje.

Drašković dodaje da kod nas „ne postoji odgovornost za ono što donosimo, niti vremena da o tome raspravljamo“.

„Građanina nema nigde, a trpi. Da bi neki naš građanin morao da dođe na neku intervenciju, mora da čeka godinu dana. Da li je to prioritet da se rešava ili da se pravi stadion? Ja bih se pre odlučio da rešim ta uska grla u zdravstvu, javnim uslugama, nego da se hvalim najlepšim stadionom. Ali su različite percepcije ljudi, postoji kod nas ta potreba, samozaljubljivost u moći, pa imaju vizije budućnosti koje nas posle jako koštaju“, mišljenja je Drašković.

Yebeš rast kojeg stvaraju konobari, dostavljači i bauštela.

…Hrvatska ima veliki rast industrijske proizvodnje ove godine ..a ove djelatnosti na koje aludiraš moramo se zahvalit Bosancima Srbima Makedoncima Crnogorcima Nepalcima i Filipincima…jos jednom hvala zbog jačanja hr privrede..

Možemo im se usput zahvaliti i za nekoliko tisuća manje rođenih Hrvata. Ubili se za par posto BDPa, postali smo zapad.

Do čeg je došlo da je Hrvatska uz granicu postala jeftinija od Mađarske, Srbije i BIH.


Srpsko stanovništvo iz pograničnih dijelova sve češće u kupovinu odlazi u hrvatski Ilok. Hrana, ali i gorivo, tamo su im jeftiniji, javlja Danas.rs.

Mještani Bačke Palanke i okolnih sela, pa čak i Novog Sada, sve češće namirnice i gorivo kupuju u Iloku.

- Jedino su bijeli kruh i cigarete jeftiniji kod nas. Kad trebam kupiti sir u Srbiji moram napraviti dobru strategiju gdje pronaći nešto, a da se ne osjećam opljačkanim. Slično je i s ribom. Ovdje dođemo, pokupujemo za nekoliko tjedana kao što bi otišli u šoping u Novi Sad. Sve je jeftinije od 20 posto i više i uvijek su neka sniženja, ali zaista sniženja. U Vukovaru su još bolji marketi, ali on je ipak malo dalje, ispričao je Nenad iz Čelareva i dodao da je isti sir u Srbiji u istom trgovačkom lancu skuplji i za 20 posto nego u Hrvatskoj.

Primjerice, cijena mlijeka u Srbiji je 150 dinara (1,26 euro), dok je u Hrvatskoj oko 100 dinara (84 centa). Jogurt u Srbiji košta 180 dinara (1,52 euro), a u Hrvatskoj 140 (1,18 euro). Povoljniji su i meso, jaja, sirevi i kemijski proizvodi. U Hrvatskoj je i riba, morska i riječna, jeftinija nego u Srbiji. Kilogram šarana tako u Srbiji stoji 750 dinara (6,32 eura), a u Hrvatskoj 580 dinara (4,89 eura).

Cijena junetine za gulaš od 400 grama je u Hrvatskoj barem 100 dinara manja nego u Srbiji. Kada je riječ o gorivu, dizel košta 195 dinara (1,64 eura) u Srbiji, a benzin 175 (1,48 eura), dok je u Hrvatskoj cijena dizela i benzina po litri 160 dinara (1,35 eura).
https://www.zabranjeni.url/vijesti/hrvatsk ... a-15411829

…treba uzet jos u obzir povrat PDV cila Hercegovina opsjeda dalmatinske centre …

Meni je nevjerojatno da srbi uspijevaju u isto vrime bit skuplji i imat manje plaće, koji ***

Gorivo je posebno fascinantno, nije valjda samo efekt janafa? Kakvi su srpski nameti na gorivo (jer i naši su ogromni)?

Rata kredita na novi kredit od 200 tisuća eura na 25 godina je u Srbiji viša oko 400 eura, s tim da nemaju opciju fiksne kamatne stope za cijelo vrijeme trajanja kredita. Stan je skoro nemoguće kupiti u većim gradovima.

Kako ti Srbi uspjevaju preživit ja ne znam. Sve im skuplje nego u Hrvatskoj a plaće duplo manje

Siva zona,šverc,kriminal,doznake,poljoprivreda itd
Kod njih je tek dosta novca koji se ne prikazuje,pere i u opticaju

Sta se komplet populacija bavi kriminalom pa nije to kongo

Poljoprivreda je zanemriva stavka, poljoprivredom se bavi 5% stanovnistva (i to max).

Ne kažem,ali kod nas u RH procjenjuje se da je oko 20-25 % još.
U Srbiji mora to biti iznad.A recimo Beograd je država u državi i imaju još par tih centara.
Vojvodina sama po sebi isto nije slaba,ostatak Srbije je vjerojatno teška bijeda.

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_S ... ons_by_GDP

Definitivno postoji siva ekonomija i rad na crno al ne može obuhvaćat komplet stanovništvo to je onda Somalija.

Težak je to život za velik komad stanovništva kad imaš ubitačnu kombinaciju niskih plaća i visokih cijena.

...svak demokratska zemlja ima određen postotak sive ekonomije nemaju je režimi...

Stavi i kartu za ove druge podatke.

Vučiću di si?

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za studeni 2023. iznosila je 1.208 eura.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 15,0%, a realno za 9,8%.
https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58117

Standard nam porastao 10% u godinu dana

Zadnjih 10 objava se trudiš na sve načine staviti Srbiju iznad Hrvatske. I nije ti uspjelo.

Vi s novcima ko muslimani s prvašićima.

Kako ti nije jadno gušiti se u argumentima? Netko te poklopi o BDP-u, ti na javni dug, dođe ti drugi i plesne te s javnim dugom, ti na prosječnu plaću i kako Srbi dobiju još 200 eeevrrraaa na ruke.

Baš jadno. Čak i za Srbina.


Croatia 2022 71,600,049.65 $
Serbia 2022 63,563,401.04 $

Ostaje ti nada za 2023. godinu. Kako god, iza nas ste, a bio bi red da vam BDP per capita liči na europsku, a ne afričku zemlju. Dok nas ne dostignete u BDP per capita, svađaj se po makedonskim forumima o veličini ekonomija.

Mi se natječemo sa Slovenijom, ne sa Srbijom.

Mi smo i u 2023. rasli brze od Srbije. A novcana masa koja time zavrsi kao višak u nasim rukama je vjerojatno dovoljna za novu kupnju pola eskadrile Rafalea.

Hrvatska ima duplo veći budžet od Srbije. Zbog bolje naplate u proračun.

To znači da su institucije hrvatske vlasti duplo moćnije, u projektima od državnog interesa.

Ujedno i kupovna moć kad se kupuju npr. Rafali.
Koji Srbiji više trebaju nego Hrvatskoj jer žele rat s Kosovom, te obrana RS koja ima puno veći teritorij od HB.

Samo taj primjer aviona sve pokazuje, s jedne strane u Hrvatskoj gdje postoji javna rasprava o drvetu kad se sasi avioni se kupili kao od šuba, a autokrat Vučić koji daje dozvolu za saddnju jednog stabla ne može već par godina meda s avionom.

Dovoljna je za još tri eskadrile (troškovi uvođenja bi bili manji). Čitam da smo krajem prošlog rujna imali suficit tekućeg i kapitalnog računa od 2,76 milijardi dolara. S tim da se će ti novci ići u druge svrhe, u povećavanje prihoda (među ostalim i u povećanje potrošnje, zato se i dijele više plaće korisnicima proračuna.)

Hrvatska 2023 rast 2,8%
Srbija 2023 rast 2,5%

Vučić