Rezultati terenskih istraživanja lokaliteta sa stećcima zapadne Hercegovine
https://hrcak.srce.hr/file/444355

Čudo što ih muslimani nisu porazbijali, kao što su srušili i zapalili skoro sve katoličke crkve.

Groblje se ne može prenamijeniti za razliku od crkve koja se jednostavno može pretvoriti u džamiju.

U tom slučaju,malo je vjerovatno da bi lokalno stanovništvo koje ima kontinuitet življena na tim prostorima od vremena koje si naveo nazivima za stećke kao što su grčko groblje,mađarsko groblje i dr.negiralo karakter stećaka kao grobova svojih predaka.

Prvi put čuo za mađarsko ili grčko groblje, kod nas u Hercegovini je naziv za stećak bilig.
Moraš razumjeti da se turskim osvajanjima događaju velike migracije i zbjegovi stanovništva, nema tu nekog kontinuiteta.

Zapravo je dosta vjerojatno. Ti stvarno misliš da je prosječan seljak u 18. st. imao neku svijest o svojim srednjovjekovnim precima, njihovoj kulturi i slično, pogotovo onaj pod Osmanlijama. Nebi rekao, to znanje su posjedovali u ovom slučaju crkvenjaci koji su bili rijetki pismeni i školovani ljudi. Običan seljak eventualno je znao ime djeda i pradjeda i možda predaju o porijeklu.

Upoznavanje običnih ljudi sa srednjovjekovnom povijesti, nasljeđem itd dolazi tek s romantizmom, nacionalnim pokretima i širenjem pismenosti u 19. st. Ali sa stećcima to nije bio slučaj, čak ni u tom razdoblju obični ljudi nisu dobili neki osjećaj povezansti s njima zato što se izgubio taj srednjovjekvni kontekst u kojem su nastajali i zato što elitama nisu bili zanimljivi za buđenje nacionalne svijesti (isključivo su religijskog karaktera) pa su ostali na rubu zanimanja.

Još jedna bitna stvar, na ovim je prostorima iz više razloga potisnuta svijest o vrijednosti vlastitih predaka, običaja i povijesnog nasljeđa, što zbog vladavine raznih okupatora, što zbog drugih indoktrinacija. Skoro da postoji prijezir prema vlastitoj povijesti, običajima i precima, a samim tim i prema sebi, a idealizira se tuđa kultura i povijest. Ironija je što su stećci itekako zanimljivi arheolozima, povjesničarima i kršćanskim istraživačima u Europi i ostatku svijeta.

Muslimanska projekcija. Oni su to napravili, moguće baš iz takvih pobuda, a kazuju da su to drugi bili.

Prizime Ćevapović postoji u Hrvata.
Požega ima svoj ćevap, vinogradarski odnosno požeški ćevap. Riceta iz 17.st., ako se dobro sićan.
Kod koga se i u kojen povisnen dokumentu prvi put spominje rič ćevap, ne znan.

Meni izgleda kao vjerovatno da nije postojao ni jedan valjan razlog da se za stećke ne ustali naziv staro groblje pod uslovom da su ispod stećaka sahranjivani preci tog stanovništva a što bi se prenosilo sa koljena na koljeno i da se strani pridjevi (grčko groblje,mađarsko groblje) jednostavno ne bi pojavili.Naravno ovo je samo moja pretpostavka.

U Srbiji je cest naziv za stecke madjarsko groblje a ima ga i u Bosni.
https://dijak.online/stecci/

Negdje se i koristi naziv Staro groblje, a postoje i dualni nazivi Grčko i Staro, kao i Mađarsko i Staro. Ovi dualni su zanimljivi jer je tu očito Staro groblje izvorni naziv, a u jednom trenutku je dodan naknadni naziv Grčki/Mađarski. Staro groblje je logično izvorni naziv koji je nastao u generaciji koja je prestala koristiti groblje i prešla na drugi tip ukopa, dok su ovi drugi nazivi iz nakog razloga kasnije dodani, samo je pitanje zašto. Pošto je s vremenom izgubljena svijest o pripadnosti i povezanosti s grobljem, negdje bi prevaladao novi naziv pa bi ostao samo naziv Mađarsko ili Grčko.

Ovako napamet rekao bi da su Grčko i Mađarsko (postoji i Latinsko) nazivi koji su došli i proširili se od političkih ili religijskih krugova, a ne od samih mještana koji bi samo privatili te nazive i s vremenom ih koristili umjesto vlastitih.

“Staro mađarsko” i “staro grčko” = staro katoličko i staro pravoslavno

Tada se za pravoslavnu crkvu upotrebljavao naziv “grčka” (to se vidi i na starim popisima, broje se “grčke kuće” kod srpskih sela, a pravoslavlje se nazivalo “grčki obred”), a katolike se u nekim dijelovima BiH još donedavno zvalo “Mađarima”, što mislim da je dosta poznato i stariji muslimani u nekim regijama i danas znaju šta naziv znači (slično kao naziv “Turci” za bosanske muslimane).

Puni naziv itekako ima smisla ako se uzme u obzir stari govor.

A oba naziva paralelno postoje i pamte se da bi se zapamtilo “čije” je koje groblje kad se vremenom više ne može raspoznavati, ili nakon migracija.

I meni je to palo na pamet (mađarsko = katoličko, grčko = pravoslavno), vrlo moguće. Samo mislim da je Staro odvojen dualni naziv kako sam već gore napisao.

Prije 300 godina nitko ne bi znao šta znači termin katolik i pravoslavac.

Imao si “latinski obred” (ponegdje u žargonu “Mađari”) i grčki obred.

Zato imaš ta tri naziva, staro grčko, staro mađarsko, staro latinsko

Ni SPC se nije zvala SPC nego je postajao institut “patrijarh Srbljem i Bugarom”, “Pećka Patrijaršija” (koju baštine većinom Srbi) i slicno.

Naziv SPC je moderan i izmišljen 1920, originalno nije bilo niti riječi “pravoslavna” niti eksplicitnog pridjeva “srpska”, Pećka Patrijaršija obuhvaćala je i Rumunje u Temišvaru i dio Bugarske čak i istočnije od Sofije..tako da se u biti radilo i o bugarskoj crkvi, čemu svjedoči i puni naziv titule patrijarha.



https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Pravosl ... ercegovini

Poslije ukidanja Pećke Patrijaršije 1766 ona se raspada na mjesne mitropolije od Budimpešte i Zagreba do Temišvara i Sofije, sve pod direktnom upravom Carigrada.

I onda konačno:



Proglašena nasljednicom.

Bugari ovo vjerojatno nisu priznali, posebno jer je srpsko svojatanje Pećke Patrijaršije (gdje je patrijarh imao jasnu dualnu srpsko-bugarsku titulu) dio spora oko identiteta Makedonaca.

Jer onda treba čitati da Makedonija nikad nije bila u srpskoj Pećkoj Patrijaršiju, nego se jednako može reći da je bila u bugarskoj Pećkoj Patrijaršiji.

Da, radi se o arhaičnim nazivima, to mi je poznato. U svakom slučaju ako se radi o katoličkim/pravoslavnim grobiljima ti nazivi bi trebali biti distinktivnog karaktera, tj. označavati groblja koja se razlikuju od okoline po crkvenoj pripadnosti. Trebalo bi vidjeti gdje se koji naziv najviše koristi. Generalno, najčešći naziv za groblja sa stećcima je čini mi se Mramorje.

Na Sandžaku u selu Sugubine nekropola ima dualni naziv Grčko i Latinsko groblje.

Ne.Stećaka ima sve do bugarske granice.Srbi ili pravoslavni uglavnom kažu grčko groblje ali ima mjesta gdje kažu i mađarsko groblje.Naišao sam nekad i na podatak da katolicii u Hrvatskoj u jednom mjestu za stećke kažu mađarsko groblje.Vjerovatno takvih slučajeva ima više.Kako su se ti nazivi pojavljivali nepoznanica je ali malo je vjerovatno da bi pravoslavni stećke nazvali grčkim grobljem ili da bi katolici stećke nazivali mađarskim grobljem jer se ni jedni ni drugi nisu identifikovali sa tim pojmovima.U svakom slučaju to bi bio izuzetak da nešto svoje nazovu po Grcima ili Mađarima.
Za stećke u mnogim krajevima postoje predanja o tome da je na tom prostoru živio neki drugi narod koji ih je napustio.
Migracija jeste bilo u velikom obimu ali postoje krajevi gdje postoji dugi kontinuitet življenja istog stanovništva a gdje postoje i stećci.Takav je slučaj sa današnjom zapadnom Crnom Gorom gdje su neka plemena na istom prostoru najmanje od 12 vijeka a vjerovatno i mnogo duže.I tamo su stećci grčki a ne nešto što stanovništvo smatra svojim.
Sve to ukazuje da su stećci mnogo stariji nego što se najčešće misli i da su zatečeni u vrijeme doseljavanja predaka današnjih S H i M uključujući i dinarsko stanovništvo koje je neko od korisnika doveo u vezu sa stećcima.

Srednjovjekovni spomenici. Postoje zapisi, imena ljudi koji su pokapani i za koje su izrađivani. Znaju se i radionice, graditelji, naručitelji.

Samo mali postotak stećaka nosti ta imena (Grčko, Mađarsko..). Ne možeš iz toga donosit neke zaključke. Pogotovo što nemaš objašnjenje zašto baš Mađarsko i Grčko, jer očito postoji obrazac.

kad se kaže “grčka” misli se na vjeru, ne na etničku grupu i narod.

Isto kao što “rimska crkva” stoljećima nakon raspada carstva ne znači doslovce crkva Rimljana.

“grčka crkva” = pravoslavlje općenito , nastalo u Bizantu i Konstantinopolu
“rimska/latinska crkva” = ono što danas nazivamo katoličanstvo
“turska vjera” = islam , ustvari arapska vjera

Muslimani u Bihaću i oko Tuzle Hrvate zovu Mađari, to je lokalni žargon koji vjerojatno ima veze s lojalnošću ugarskom kralju prije Otomana (na raznim predturskim spomenicima se spomene domaći vladar i ugarski kralj kojem je ovaj bio vazal), te naravno kasnije muslimani su katolike vidjeli ne samo kao kmetove nego i kao špijune i petu kolonu Ugarske preko Save.
Još jedan termin je Latini.

Znači etnički ste bili Srbi, po vjeri grci (ako hoćeš malim slovom g), a patrijarh vam nosio titulu “Patrijarh Srba i Bugara”.

Muslimani su bili po vjeri Turci. “Turska vjera”, kako se tada govorilo za islam i muslimane. Riječ “musliman” tek je prije 150 godina počela dominirati.

Na stećcima imaš doslovce čitave male priče napisane o pokojniku.


Nisu na ilirskom, ni na grčkom.

Da ali takvih stećaka je neznatan broj u odnosu na one na kojima ne postoje nikakvi natpisi ni ornamenti.Nije sporno da su neki pojedinci u srednjem veku sahranjivani ispod stećaka ali to ne znači da su stećci nastali u srednjem veku.Mnogo više osnova ima pretpostakva da su već postojeći stećci iskorišćeni kao nadgrobni spomenici i da su na istima po prethdono izraženoj želji preminulog ili rodbine preminulog uklesani određeni natpisi ili ornamenti.Razumljivo,taj posao mogli su da rade samo majstori a ne bilo ko.
Ako bi uzeli za pretpostavku da su stećci kreacija predaka današnjih S H i M, treba primijeti da do sad niko nije izašao ni sa jednim iole kredibilnim tumačenjem koje bi dalo odgovor na pitanje zašto je došlo do tako drastične promjene u kulturi sahranjivanja ?
Porijeklo naziva grčko i mađarsko groblje imali bi smisla na način na koji ih ti tumačiš u sredinama koje su ili koje su bile etnički mješovite ali su nazivi izrazito prisutni i u jednovjerskim sredinama.Zato je mnogo vjerovatnije da su ti nazivi nastali iz potrebe da se izrazi strano porijeklo stećaka a Grci i Mađari izabrani su kao skoro jedini stranci (oni čiji jezik nisu mogli da razumiju) s kojima su ovdašnje etničke grupe dolazile u dodir.

Ja nikad nisam čuo da neko naziva stećke "mađarskim grobljem" , ali eto izgleda da i to postoji iz nekog čudnog razloga , dok naziv "grčko groblje" je isključivo zbog ćirilice i što je taj ćirilični narod sa tog prostora nestao i samim time bio nepoznat novim pridošlicama.

Kad sam čitao stare fratarske spise oni uvek svoju državu Bosnu koja je pre Turaka postojala zvali "Rusag Bosanski" , i meni je to bilo iz prve čudno , ali odmah sam razrešio misteriju jer živim u Vojvodini sa Mađarima jer na mađarskom Orszag znači država , tako da je Rusag Bosanski zapravo iskrivljena mađarska reč Orszag.

Tako da je moguće da je naziv "mađarsko groblje" nastalo iz percepcije da su Bosnom doslovno uvek vladali Mađari na ovaj ili onaj način , i shodno tome ti nepoznati grobov su pridošlom katoličkom stanovništvu su logično bili mađarski pošto su oni vladali pre Turaka.

Evo u takovskom kraju daleko od Bosne "madžarskih" grobalja.
https://www.scribd.com/document/386652090/14-pdf

OK ako je tako , ja nisam ništa eksplicitno tvrdio već samo pretpostavio.
Ali sa druge strane katolički faktor u srednjem veku je svakako u tom kraju bio prisutan zbog rudarenja.

Ima i ovo:

https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%80%D0%B8_%D0%BD%D0%B0%D0%B4%D0%B3%D1%80%D0%BE%D0%B1%D0%BD%D0%B8_%D1%81%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8_%D1%83_%D0%A3%D0%B3%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0

U dinarskim krajevima hrvatsko je stanovništvo Srbe nazivalo (G)rkaćima.
U Vežićevom "Obćem zagrebačkom koledaru za godinu 1849." navodi se da se katolici "u sred Bosne" (a zapravo se odnosi na područje b. Krajine, tj. Turske Hrvatske) nazivaju Mađarima.