Ljubuški je sama trgovina i usluge, nema osim Eurocompanya niti jednu proizvodnu firmu. Sve su ili auta, ili autodijelovi ili auto osiguranja. Malo i trgovine Čitluk slično. Obe općine su puno slabije od Širokoga i Gruda. Mora to puno bolje, treba posušizirati susjedni Tomislavgrad, i grudizirati Ljubuški, i širokobrijezirati Čitluk. Ali opet su druga galaksija za Stolac.
Tko bi moga tada zamisliti da će ŽZH imati 50 firmi s preko 4 milijarde i 586 milijuna i 920 tisuća KM prihoda.
Rekli bi mu da je lud.
Koje su ostale firme od 50 do 100 mjesta? Koliki im je ukupni prihod?
Ukupno je ZHŽ gospodarstvo ostvarilo 6 milijardi KM prihoda u 2023. što je per capita 74.719 KM (s filijalama u regiji, ZHŽ poslovni subjekti su ostvarili 9 mlrd. KM prihoda)
Za usporedbu, USK je na 2,9 milijardi KM gospodarskih prihoda što je na njihov broj stanovnika (osiguranika) per capita 16.313 KM
Kanton Sarajevo u kojem su svi bošnjački javni resursi skoncentrirani + strana predstavništva koja drže 40% KS prihoda je ostvario cca 24,6 mlrd. KM što je per capita 57.930 KM
Uspjeh koji stvaraju ZHŽ gospodarstvenici se reflektira i na rast rođenih u ZHŽ. Kuće u ZHŽ su veće i uređenije od kuća u ostatku BiH. 50% ZHŽ stanovništva u vlasništvu ima motorno vozilo što je najveći udio u BiH. Ta vozila su i mlađa u odnosu na vozila u ostatku BiH.
U zadnje dvije, tri godine se u ZHŽ registriraju tvrtke specijalizirane za uređenje vrtova, izgradnju bazena, arhitekturu, dizajn i urbanizam.
Povećanje interesa za uređenje vrtova i izgradnju bazena ukazuje na promjene u načinu života i prioritete stanovništva. ZHŽ ljudi sve više cijene udobnost, estetiku i rekreaciju u vlastitim domovima. To je odraz povećanja prihoda lokalnog stanovništva te hedonističkih tendencija i potrebe za uživanjem u vlastitom okruženju.
Povećanje broja tvrtki specijaliziranih za arhitekturu i dizajn ukazuje na rastuću urbanizaciju ZHŽ regije, razvoj infrastrukture i bolje planiranje općinskih i privatnih projekata.
Zahvaljujući produktivnom gospodarstvu, ZHŽ je i sportski najuspješnija županija u BiH s ukupno 24 osvojene titule u nogometu, košarci i rukometu. 5 x mnogoljudniji Kanton Sarajevo je na 18 titula u tim sportovima, HNŽ je na 9 titula, ostali kantoni 0.
Sve je lako kad imaš produktivne i profitabilne domaće gospodarstvenike koji hrane sport i ostale sfere društva.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 21:11 Postovi: 24358 Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
neretvanin je napisao/la:
Ljubuški je sama trgovina i usluge, nema osim Eurocompanya niti jednu proizvodnu firmu. Sve su ili auta, ili autodijelovi ili auto osiguranja. Malo i trgovine Čitluk slično. Obe općine su puno slabije od Širokoga i Gruda. Mora to puno bolje, treba posušizirati susjedni Tomislavgrad, i grudizirati Ljubuški, i širokobrijezirati Čitluk. Ali opet su druga galaksija za Stolac.
U Ljubuškom je osim Eurocompanija 99 jos Karliko doo je poluproizvodna, Rofix u potpunosti proizvodna, a IN doo ima organiziranu proizvodnju.
Ljubuški je sama trgovina i usluge, nema osim Eurocompanya niti jednu proizvodnu firmu. Sve su ili auta, ili autodijelovi ili auto osiguranja. Malo i trgovine Čitluk slično. Obe općine su puno slabije od Širokoga i Gruda. Mora to puno bolje, treba posušizirati susjedni Tomislavgrad, i grudizirati Ljubuški, i širokobrijezirati Čitluk. Ali opet su druga galaksija za Stolac.
U Ljubuškom je osim Eurocompanija 99 Karliko je poluproizvodn tua, Rofix u potpunosti proizvodna, IN doo ima organiziranu proizvodnju.
Jel krenuo Feal sa svojim pogonom dole ?
Ljubuški se mora još više okrenut i turizmu jer za to ima jake resurse. Napraviti par kupališta te šetnice na trebižatu koji će sve više dolazit do izražaja
_________________ "Sretni robovi su najljuci neprijatelji slobode" !!!
Pridružen/a: 03 svi 2009, 10:29 Postovi: 79083 Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
Boriso je napisao/la:
Uspjeh koji stvaraju ZHŽ gospodarstvenici se reflektira i na rast rođenih u ZHŽ. Kuće u ZHŽ su veće i uređenije od kuća u ostatku BiH. 50% ZHŽ stanovništva u vlasništvu ima motorno vozilo što je najveći udio u BiH. Ta vozila su i mlađa u odnosu na vozila u ostatku BiH.
U zadnje dvije, tri godine se u ZHŽ registriraju tvrtke specijalizirane za uređenje vrtova, izgradnju bazena, arhitekturu, dizajn i urbanizam.
Povećanje interesa za uređenje vrtova i izgradnju bazena ukazuje na promjene u načinu života i prioritete stanovništva. ZHŽ ljudi sve više cijene udobnost, estetiku i rekreaciju u vlastitim domovima. To je odraz povećanja prihoda lokalnog stanovništva te hedonističkih tendencija i potrebe za uživanjem u vlastitom okruženju.
Povećanje broja tvrtki specijaliziranih za arhitekturu i dizajn ukazuje na rastuću urbanizaciju ZHŽ regije, razvoj infrastrukture i bolje planiranje općinskih i privatnih projekata.
Imat ću temu o monstruoznom rastu naselja Široki Brijeg, koji se vidi usporedbom satelitske snimke iz 2009 i danas, ako skineš Google Earth aplikaciju.
Oko 20-25% više kuća.
Takvim tempom, ŠB će za 30 godina iz svemira izgledati popunjeno ko Bijeljina.
_________________ Nema Izbornog zakona BiH ako nema BiH.
Nema ukradenog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ako nema BiH.
Ljubuški je sama trgovina i usluge, nema osim Eurocompanya niti jednu proizvodnu firmu. Sve su ili auta, ili autodijelovi ili auto osiguranja. Malo i trgovine Čitluk slično. Obe općine su puno slabije od Širokoga i Gruda. Mora to puno bolje, treba posušizirati susjedni Tomislavgrad, i grudizirati Ljubuški, i širokobrijezirati Čitluk. Ali opet su druga galaksija za Stolac.
U Čitluku je industrija skoro nikakva zbog Međugorja, slična situacija kao i u Dalmaciji. Nitko neće raditi u tvornicama, kada za bolje novce mogu konobariti, voditi turiste, prodavati suvenire, praviti krunice i slično
Vitez i Mostar su gradovi gdje je najviše prisutan suživot Hrvata i Bošnjaka u BiH. Bošnjaci imaju 40 do 45 posto udjela u stanovništvu tih gradova te je stoga posebno zanimljivo vidjeti koliki doprinos Bošnjaci daju razvoju Viteza i Mostara.
Ukratko, Hrvati drže 95% ekonomije Viteza, a u Mostaru drže 85% prihoda poslovnih subjekata.
Poslovna dominacija Hrvata preko liste 50 top kompanija u Vitezu i Mostaru:
_______________________ 1. JP HZHB Mostar: 464 mil. KM - vl. HDZ 2. ATACO Mostar: 442 mil. KM -vl. Hrvat 3. Hercegovinalijek Mostar: 398 mil. KM -vl. Bošnjak 4. Aluminij Mostar: 330 mil. KM - vl. HDZ Izraelac 5. JP HT Mostar: 209 mil. KM - vl. HDZ 6. SKB Mostar: 168 mil. KM -vl. HDZ 7. JP Autoceste FBiH Mostar: 151 mil. KM - vl. HDZ 8. FERRO Keš Mostar: 112 mil. KM - vl. Hrvat 9. GUMA M Mostar: 88 mil. KM - vl. Hrvat 10. BHANSA Mostar: 85 mil. KM vl. HDZ 11. Cemex BH Mostar: 69 mil. KM - vl. Meksikanac 12. Zinkteknik Mostar: 66 mil. KM - vl. Šveđanin 13.. Autocentar Tomić Mostar: 48 mil. KM - vl. Hrvat 14. HEP Energija Mostar: 43 mil. KM - vl. Hrvatska (RH) 15. OIL-AC Mostar: 39 mil. KM - vl. Hrvat 16. FE-AL Mostar: 39 mil. KM - vl. Hrvat 17. NSOFT Mostar: 37 mil. KM - vl. Hrvat 18. HP INVESTING Mostar 36 mil. KM - vl. Bošnjak 19. Kantonalna bolnica Mostar: 34 mil. KM - vl. SDA 20. HP Mostar: 33 mil. KM - vl. HDZ 21. HERCEGOVINAPROMET Mostar: 33 mil. KM -vl. Bošnjak 22. INEL-MED Mostar: 32 mil. KM - vl. Hrvat 23. Medical Mostar: 31 mil. KM - vl. Bošnjak 24. MIK - company Mostar: 30 mil. KM - vl. Hrvat 25. SIK Mostar: 29 mil. KM -vl. Hrvat 26. Guma VP Mostar: 29 mil. KM - vl. Hrvat 27. HERCEGOVINAVINO Mostar: 28 mil. KM - vl. Hrvat 28. Alfa Therm Mostar: 28 mil. KM - vl. Hrvat 29. LUPRIV PHARM Mostar: 25 mil. KM - vl. Hrvat 30. BB NEW LOOK Mostar: 23 mil. KM - vl. Hrvat 31. Dalekovod Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat 32. Europrofil Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat 33. AUTO NUIĆ Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat 34. DACA-COMMERCE Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat 35. MAJOP d.o.o. Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat 36. EUROSAN Mostar: 19 mil. KM - vl. Hrvat 37. PROMARK Mostar 18,26 mil. KM - vl. Hrvat 38. Operator za OIEiEK Mostar: 18 mil. KM - vl. HDZ 39. DOM ZDRAVLJA MOSTAR 17,37 mil. KM - vl. HDZ 40. INEL Mostar: 17,18 mil. KM - vl. Hrvat 41. UNIKOMERC Mostar: 16,8 mil. KM - vl. Hrvat 42. LUPRIV PLUS Mostar 15,86 mil. KM -vl. Hrvat 43. KATARINA Mostar 15,85 mil. KM - vl. Hrvat 44. CESTE d.d. Mostar 15,85 mil. KM - vl. HDZ 45. BIOKOMERC Mostar: 15,6 mil. KM - vl. Hrvat 46. OBALA GRUPA Mostar 15,42 mil. KM - vl. Hrvat 47. UNIS Telekom d.d. Mostar 15,09 - vl. Hrvat 48. Vodovod i kanalizacija Mostar: 14.93 - HNŽ 49.Ericsson Nikola Tesla BH Mostar: 14,67 mil. KM - vl. Hrvati+stranci 50. KEŠ Mostar 14,27 mil. KM - vl. Hrvat
Svečano je danas bilo u Širokom Brijegu. U gospodarskoj zoni Knešpolje s radom je počela nova tvornica KS Aluminium - sestrinska tvrtka KS Tueren Široki Brijeg.
Prihod poslovnih subjekata po kantonima 2023. - rast/pad u odnosu na 2022.
1. ZHŽ: 6,013 mlrd. KM +12,4% 2. SBŽ: 5,353 mlrd. KM +6,9% 3. TK: 11,341 mlrd. KM +6,3% 4. USK: 2,8 mlrd. KM +5,9% 5. BPK: 470 mil. KM +5,8% 6. PŽ: 1,279 mlrd. KM +5,7% 7. HBŽ: 880 mil. KM +5,5% 8. KS: 25,589 mlrd. KM -0,2% 9. ZDK: 9,129 mlrd. KM -1,4% 10. HNŽ: 7,089 mlrd. KM -6%
Prihod per capita: 1. ZHŽ: 74.789 KM 2. KS: 60.259 KM 3. PŽ: 48.623 KM 4. HNŽ: 39.194 KM 5. TK: 30.019 KM 6. ZDK: 29.024 KM 7. SBŽ: 26.416 KM 8. HBŽ: 20.047 KM 9. BPK: 18.991 KM 10. USK: 15.751 KM ____________________________________ Dobit kompanija po kantonima 2023. - rast dobiti u odnosu na 2022.
1. BPK: 43 mil. KM + 26,8% 2. ZHŽ: 596 mil. KM +25,7% 3. TK: 1,029 mlrd. KM +21,4% 4. HBŽ: 74 mil. KM +21,3% 5. PŽ: 51 mil. KM +15,9% 6. USK: 263 mil. KM +14,8% 7. KS: 1,699 mlrd. KM +10,6% 8. SBŽ: 372 mil. KM +8,7% 9. HNŽ: 586 mil. KM + 5,5% 10. ZDK: 669 mil. KM +1,2%
Dobit per capita: 1. ZHŽ: 7.413 KM 2. KS: 4.001 KM 3. HNŽ: 3.245 KM 4. TK: 2.723 KM 5. ZDK: 2.129 KM 6. PŽ: 1.952 KM 7. SBŽ: 1.838 KM 8. BPK: 1.765 KM 9. HBŽ: 1.702 KM 10. USK: 1.479 KM
Gospodarstvo Gruda spada među najjače u BiH, stoga nije iznenađenje što je ovo mjesto privlačno za investicije. A nove investicije, poput stambeno - poslovnog kompleksa Boboška bit će nešto jedinstveno na ovom području.
Naime, portalu Grude.com potvrđeno je da se u zoni Boboška gradi tržni centar, čiji je investitor i vlasnik Viro BH Grude, u partnerstvu sa Supernovom iz Austrije.
Uz tržni centar, gradi se i stambena zgrada Urbani vrtovi 2, te poslovna zgrada.
Zbog važnosti ovog projekta napravljen je i novi regulacijski plan za tu zonu obuhvata. Po tom planu na spomenutoj parceli grade se spomenuti tržni centar i stambeno naselje, a unutar toga je i parcela za dječji vrtić, te parcela za objekt zdravstvene namjene, što će se raditi u drugoj fazi radova. Uz to, planirano je još nekoliko stambenih zgrada.
Kako saznajemo, do kraja godine bit će završena prva faza projekta, a ona je itekako zanimljiva.
U tržnom centru, koji će poslovati pod imenom Supernova, nalazit će se domaći, ali i svjetski brendovi. Površina centra je 5800 metara kvadratnih, a imat će i 300 parking mjesta.
Stambena zgrada Urbani vrtovi, koja se gradi u ovoj fazi, sadržavat će 28 stanova i 4 penthousea. Veličina stambenih prostora je od 53 do 150 metara kvadratnih. Bit će zatvorenog tipa stanovanja i njena površina namijenjena je isključivo stanarima zgrade.
Poslovna zgrada, čiji je investitor također Viro BH imat će prizemlje uz još pet etaža, a oni koji žele svoj poslovni prostor moći će ga ili kupiti ili unajmiti.
Ovaj projekt će apsolutno za Grude značiti još bolje pozicioniranje na listi jedne od najrazvijenijih lokalnih zajednica u državi, a novi stambeno - poslovni kompleks Boboška, koji je mali "Grad u gradu" već je izazvao veliki interes domaćeg stanovništva, a dodatna prednost ovom projektu će biti i blizina Europske unije.
Gospodarstvo Gruda spada među najjače u BiH, stoga nije iznenađenje što je ovo mjesto privlačno za investicije. A nove investicije, poput stambeno - poslovnog kompleksa Boboška bit će nešto jedinstveno na ovom području.
Naime, portalu Grude.com potvrđeno je da se u zoni Boboška gradi tržni centar, čiji je investitor i vlasnik Viro BH Grude, u partnerstvu sa Supernovom iz Austrije.
Uz tržni centar, gradi se i stambena zgrada Urbani vrtovi 2, te poslovna zgrada.
Zbog važnosti ovog projekta napravljen je i novi regulacijski plan za tu zonu obuhvata. Po tom planu na spomenutoj parceli grade se spomenuti tržni centar i stambeno naselje, a unutar toga je i parcela za dječji vrtić, te parcela za objekt zdravstvene namjene, što će se raditi u drugoj fazi radova. Uz to, planirano je još nekoliko stambenih zgrada.
Kako saznajemo, do kraja godine bit će završena prva faza projekta, a ona je itekako zanimljiva.
U tržnom centru, koji će poslovati pod imenom Supernova, nalazit će se domaći, ali i svjetski brendovi. Površina centra je 5800 metara kvadratnih, a imat će i 300 parking mjesta.
Stambena zgrada Urbani vrtovi, koja se gradi u ovoj fazi, sadržavat će 28 stanova i 4 penthousea. Veličina stambenih prostora je od 53 do 150 metara kvadratnih. Bit će zatvorenog tipa stanovanja i njena površina namijenjena je isključivo stanarima zgrade.
Poslovna zgrada, čiji je investitor također Viro BH imat će prizemlje uz još pet etaža, a oni koji žele svoj poslovni prostor moći će ga ili kupiti ili unajmiti.
Ovaj projekt će apsolutno za Grude značiti još bolje pozicioniranje na listi jedne od najrazvijenijih lokalnih zajednica u državi, a novi stambeno - poslovni kompleks Boboška, koji je mali "Grad u gradu" već je izazvao veliki interes domaćeg stanovništva, a dodatna prednost ovom projektu će biti i blizina Europske unije.
Iza investicije stoji Željko Zadro, sin pokojnog Marinka Zadre, kojeg su nazivali hrvatskim kraljem šećera.
Željko Zadro je rođeni Zagrepčanin, uspješan poduzetnik, predsjednik Odbora za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt u ZG HDZ-u i što je najvažnije, voli Hercegovinu i Grude odnosno zavičaj svog oca.
Podrzavam i veselim se svemu sto podize kvalitetu zivota i vizuru grada.
Ali molim samo jedno: dajte ljudi zasadite koje stablo na tom parkingu i oko kompleksa. Nemojte ponavljati greske ostalih centara po obali gdje investitor povuce asfalt za aute po cijeloj nekadasnjoj livadi - i onda dobijes 1000 kvadrata visoke peci koja ljeti sumanuto isijava i przi sve oko sebe. Nije auto centar svijeta, covjek je na prvom mjestu. Ja cu rado doci i potrositi pare u tom centru ali ZELIM KROSNJE IZNAD GLAVE koje mi hlade tjeme dok hodam. Je li tako puno trazim?!?
Ovdje je riječ o neto dobiti odnosno profitu ZHŽ gospodarstva po zaposleniku.
Uglavnom, ovo su najnoviji podaci za 2023.
Kanton - neto dobit po zaposleniku:
ZHŽ: 32.639 KM HNŽ: 16.741 KM TK: 11.386 KM PŽ: 11.241 KM USK: 11.217 KM HBŽ: 10.686 KM KS: 10.262 KM SBŽ: 8.648 KM BPK: 6.308 KM ZDK: 4.089 KM
Dakle, ZHŽ gospodarstvo je izuzetno profitabilno ne samo u BiH okvirima već i kada je ova regija u pitanju. Mislim da su ZHŽ poslodavci ukupno po profitu po zaposlenom jači i od poslodavaca u svim hr. županijama.
Zaključak, većina ZHŽ poslodavaca može svojim djelatnicima osigurati plaću od 4.000 KM bruto i opet bi ZHŽ poslodavci bili solidno profitabilni.
Ne treba ništa više za Kupres i okolicu, Šujica prije svega.
Citat:
U BiH niče industrijski kompleks o kojem će se pričati u cijeloj EU 0
Izgradnjom postrojenja bit će otvoreno čak 600 novih radnih mjesta Preduzeće BH Magnezij & Minerali planira izgradnju i puštanje u rad pogona za proizvodnju magnezija na lokaciji Osmanlije, u opštini Kupres.
Ne treba ništa više za Kupres i okolicu, Šujica prije svega.
Citat:
U BiH niče industrijski kompleks o kojem će se pričati u cijeloj EU 0
Izgradnjom postrojenja bit će otvoreno čak 600 novih radnih mjesta Preduzeće BH Magnezij & Minerali planira izgradnju i puštanje u rad pogona za proizvodnju magnezija na lokaciji Osmanlije, u opštini Kupres.
Radit će mahom muslimani iz Bugojna, Livna i nešto Srba iz RS-a.
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
