Jos nevjerojatniji je podatak da se nalazimo debelo u 21. stoljecu i da Srbija jos uvijek nema veci total GDP od Hrvatske.
Prosto neverovatno.

Otprilike jednak omjer stanovnista izmedju Hrvatske i Slovenije je i izmedju Srbije i Hrvatske.

Zamislite da Slovenija sa svojih 2.1 milijuna stanovnika ima veci total GDP od Hrvatske koja ima 3.8 milijuna. To se nikad u povijesti nije dogodilo ali zamislite koja bi to bila sramota. E, s tim osjecajem Srbi i Vucic zive vec 30 godina.

Srbi gube 50 000 stanovnika samo prirodnim priraštajem, mi 20 000, znači za 10 godina mi ćemo imati 200 000 oni 500 000 ljudi manje, realno Srbija je na 6m ljudi bez obzira na lažni popis 2022., tako da nemaju veliku bazu da nas apsolutno prestignu.

Prirodni prirastaj je svugdje u banani.
Osnovna ekonomska logika nalaze da ce Srbija u jednom trenutku prestici Hrvatsku u total GDP-u. To bi se trebalo dogoditi.
Ali je prosto neverovatno da se to jos nije dogodilo i sigurno nece u sljedecih nekoliko godina...

Novinar je ekonomski nepismen s ovim naslovom, ali poanta je da će Hrvatska dobiti 8% EKSTRA rasta nego u slučaju bez fondova EU

https://www.index.hr/mobile/vijesti/cla ... tid=487882

Ožujak 2023.
Prosječna neto plaća:

Slovenija 1481 €
Hrvatska 1326 €
Mađarska 1169 €
Srbija 827 €
Crna Gora 825 €
BIH 692 €
Makedonija 656 €

O jebate, morat ću na poslu totalno prić na online i doselit se u bih

Pa to bi bio standard ko kad su njemačkari dolazili 80ih u jugoslaviju.

nije BIh više jeftinija od Hrvatske kao nekad, ostalo je još stanovanje kao apsolutno jeftinije, sve ostalo je tu negdje.

Sve što ims veze s uslugama je puno jeftinije. Uvozni proizvodi su skoro isti. Režije su manje.

Ja fakat ne znam kako ljudi prežive sa 600 € plaće.

Može bez grijanja, i gdje se svi dnevni obroci sastoje od brašna, soli i ulja. Ratna dijeta.

da, usluge, uvozna roba je skuplja samim time jer je manji izbor.

ono što je posve iznenađenje je da je hrana, a posebno meso skuplje nego u Hrvatskoj.

Da u statistiku uđe i ono što se u BiH daje na ruke (svi privatnici) prosjek bi bio 800,00 EUR neto blizu srpskih 827.

Da u Hrvatskoj uđe sve što je u sivoj zoni i sto se zavrne sa strane, davno bi bili ispred Slovenije.

Ne radi ti u Hrvatakoj skoro više nitko bez prijave, u BIH je to normalno.

Ima manjeg broja koji na crno, ali ima I dosta prijava na minimalac ili manja prijava nego bude isplata.
Građevina, sezona, poljoprivreda itd
Tu ni ne gledam fuš i takve stvari.

Ni u BiH nije više baš normalno.

Al moram primjetit da je zadnjih nekih 3-4 god jako dignuta kvaliteta mesa u Hrvatskoj. Prije nisi moga kupit pošten domaći stejk, to je bio SF. Sad imaš cile farme koje se bave baš uzgojem goveda u svrhu proizvodnje vrhunskog stejka. Da ne spominjem proizvodnju suhomesnatih proizvoda preko vrhunskih OPGova. Puno je ozbiljnije stanje s kvalitetom (mada škarta po velikim lancima još uvik ima strašno mnogo).

Meni je sada šokantno da su cijene u sve tri zemlje slične iako su plaće jako različite.

Kako običan narod to izdržava, ima li jeftinijih trgovačkih lanaca, nekih dealova, nešto?

Nisu sve cijene iste.

Cijene proizvoda su slične, ali cijene usluga su dosta jeftinije, nekretnine su jeftinije itd.

U Hercegovini ne vidim nikakvu razliku, ali pretpostavljam ima je u određenim krajevima Bosne i RS koji nam kvare statistiku.

U Srbiji je nešto jeftinija hrana nego u BiH bar ono što sam ja primjetio u NS u odnosu na Sarajevo. Lijekovi su 30% jeftiniji gorivo je nešto skuplje.
Srbija - 1kg trešanja 5 - 5,50KM maksimalno 6KM
Sarajevo - 1kg trešanja 7 - 8KM
Srbija 1kg jagoda 4 - 5KM ili 3kg za 500 din ili 10KM
Sarajevo 1kg jagoda 6 - 7K
Srbija - 1l mlijeka tetrapak 1,5 - 1,8KM
Sarajevo 1l mlijeka tetrapak 1,8 - 2,4KM
Srbija 1kg mladog kajmaka 14 - 16 KM
Sarajevo 1kg mladog kajmaka 20 - 25KM u nekim prljavim piljarama može se naći za 18KM.

Hrvatska ubrzava u Q1 na 4,5%

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ceiz-indeks-ukazuje-na-rast-bdp-a-za-4-5-posto-20240527

Srbija rudnikom litija planira godišnje proizvoditi 58000 tona ovog minerala. AV to predstavlja kao zlatnu koku koja će gospodarski promijeniti Srbiju u odnosu na susjedne zemlje. Trenutno cijena tone litija je oko 13.000 eura, što bi u ovom trenutku Srbiji godišnje donosilo preko 750 milijuna eura. Usporedbe radi RH je 2023 od turizma ima 14 milijardi eura. Čak i uz zahtijevanu proizvodnju baterija u Srbiji nisu u stanju parirati "hrvatskom rudniku".

AGENCIJA Standard & Poor's večeras je povećala dugoročni rejting Hrvatske s razine BBB+ s pozitivnim izgledima, na razinu A-, s pozitivnim izgledima, tj. u "iznadprosječnu kreditnu kvalitetu". Dostizanje A kategorije kreditnog rejtinga predstavlja ostvarenje jednog od ključnih ciljeva iz Programa vlade u trećem mandatu, priopćili su večeras iz vlade.

"S&P navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost koju osiguravaju vlada i parlamentarna većina.

Ističe se da uz ključne politike usidrene unutar NPOO-a, vlada nastavlja s provedbom reformi i investicija koristeći europska sredstva, što ima potencijal jačanja gospodarske otpornosti, poboljšanja produktivnosti i jačanja ukupnog poslovnog okruženja", navode u priopćenju.

Plenković: Izuzetno pozitivan signal
"U 5 i pol godina napredovati od neinvesticijske razine (BB+) do A- investicijskog kreditnog rejtinga ogroman je iskorak za Hrvatsku, na koji možemo biti ponosni. Uz članstvo u schengenskom prostoru i europodručju, Hrvatska je sada i po razini kreditnog rejtinga pozicionirana u najuži krug zemalja.

To je izuzetno pozitivan signal sigurnosti za sve strane i domaće ulagače, kao i za povjerenje međunarodnih financijskih institucija. Gospodarski rast, odgovorno vođenje javnih financija i investicije uz apsorpciju europskih sredstava bili su glavni trokut djelovanja vlade u proteklih osam godina. U tome smo uspjeli unatoč svim krizama, u kojima smo očuvali socijalnu koheziju te snažno stali uz građane i gospodarstvo.

"Hrvatska je na dobrom putu"
S&P posebno prepoznaje političku stabilnost kao ključan faktor za sva strateška postignuća, kao i daljnju provedbu reformi i investicija u našem trećem mandatu. Hrvatska je na dobrom putu, a naš temeljni prioritet ostaje provedba politika za još kvalitetniji život naših sugrađana'', izjavio je predsjednik vlade Andrej Plenković.

S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021. -2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7,6 %, odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od 3 % u razdoblju 2024.-2027. Uz proračunsku ravnotežu, pozdravljeni su napori vlade u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60 % BDP-a.

"Ovaj izniman uspjeh je rezultat reformskih iskoraka"
U pogledu postizanja energetske sigurnosti, S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzificirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku.

"Izuzetno smo zadovoljni ovakvim ishodom i porukama koje je agencija Standard and Poor's navela u svom izvješću gdje je istaknuto kako je pojačana integracija Hrvatske s europskim i globalnim političkim partnerima potaknula provedbu reformi, donijela šira institucionalna poboljšanja u gospodarstvu i državi u cjelini.

Ovaj izniman uspjeh rezultat je pozitivnih kretanja i reformskih iskoraka ne samo na ekonomskom i financijskom polju, nego i brojnim drugim područjima. Nastavljamo ići putem odgovorne fiskalne politike, gospodarskog rasta i ubrzanog korištenja europskih sredstava", poručio je potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac.

Vučić sutra gostuje na tv i pita se "Šta će Hrvatskoj takav kreditni rejting??? Protiv koga je usmjeren? Protiv Srba! Žele zaposliti Srbe! Ali obećavam vam kako će Srbija ubrzo nabaviti bolji kreditni rejting!"