HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 18 svi 2025, 20:43.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 177 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 4, 5, 6, 7, 8  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 22 svi 2024, 05:05 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 10:10
Postovi: 4966
Lokacija: Grobnik
Ateist je napisao/la:
Četiri noći u priobalnom utvrđenom gradu Algheru, u hostelu, za po 34 eura. Vlak od Sassarija do Alghera košta tri eura i deset centi i stiže za četrdesetak minuta. Danas sam pješačio do mjesta koje se zove Fertilia, udaljenog par kilometara od Alghera, osnovanog od strane fašista 1936. i popunjenog 1947. izbjeglicama s područja današnje Hrvatske. Ulice se zovu Via Istria, Dalmazia, Rovigno, Parenzo, Fiume, Zara, Cherso itd. Na trgu uz glavnu ulicu nalazi se visoki spomenik na čijem je vrhu isklesani lav, a na sredini slovima piše kako je Sardinija bratski dočekala izgnanike, esuli, iz Istre, Rijeke i Dalmacije. Svrnuo sam u ured turističkih informacija, a tamošnji djelatnik mi je ispričao kako mu je prađed protjeran iz Rijeke i kako je Tito mrzio Talijane. Uto mu je došao neki prijatelj i kad sam rekao da sam iz Hrvatske kazao mi da ne želi čuti za Hrvatsku.

Ne znam zašto su baš Sardiniju odabrali kao novi dom. Valjda im je sličan ambijent. Alghero gledan iz Fertilije izgleda kao neki dalmatinski ili istarski gradić, a slična je i priroda. Slično izvrsno čisto more, plaže, borovi.


Trebao si mu pojasniti da smo mi Hrvati prvi u redu koji imamo nešto za reć protiv partizana, a oni Talijani da mogu govoriti tek tamo negdje s 3. ili 4. mjesta, ter da su još dobro i prošli jerbo su ipak u većini slučajeva uspjeli zbrisati i spasiti živu glavu za razliku od nas Hrvata.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 23 svi 2024, 19:20 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25
Postovi: 5394
dane-croatia je napisao/la:
Ateist je napisao/la:
Četiri noći u priobalnom utvrđenom gradu Algheru, u hostelu, za po 34 eura. Vlak od Sassarija do Alghera košta tri eura i deset centi i stiže za četrdesetak minuta. Danas sam pješačio do mjesta koje se zove Fertilia, udaljenog par kilometara od Alghera, osnovanog od strane fašista 1936. i popunjenog 1947. izbjeglicama s područja današnje Hrvatske. Ulice se zovu Via Istria, Dalmazia, Rovigno, Parenzo, Fiume, Zara, Cherso itd. Na trgu uz glavnu ulicu nalazi se visoki spomenik na čijem je vrhu isklesani lav, a na sredini slovima piše kako je Sardinija bratski dočekala izgnanike, esuli, iz Istre, Rijeke i Dalmacije. Svrnuo sam u ured turističkih informacija, a tamošnji djelatnik mi je ispričao kako mu je prađed protjeran iz Rijeke i kako je Tito mrzio Talijane. Uto mu je došao neki prijatelj i kad sam rekao da sam iz Hrvatske kazao mi da ne želi čuti za Hrvatsku.

Ne znam zašto su baš Sardiniju odabrali kao novi dom. Valjda im je sličan ambijent. Alghero gledan iz Fertilije izgleda kao neki dalmatinski ili istarski gradić, a slična je i priroda. Slično izvrsno čisto more, plaže, borovi.


Trebao si mu pojasniti da smo mi Hrvati prvi u redu koji imamo nešto za reć protiv partizana, a oni Talijani da mogu govoriti tek tamo negdje s 3. ili 4. mjesta, ter da su još dobro i prošli jerbo su ipak u većini slučajeva uspjeli zbrisati i spasiti živu glavu za razliku od nas Hrvata.


Koštala ih je tvrdoglava nepopustljivost oko hrvatske stvari i odnosa prima hrvatstvu na istočnoj jadranskoj obali.
Toliko su bili ograničeni, uskogrudni da su radije paktirali s drugim "šporkin Slaveniman" (Srbiman) i pristajali uz srpstvo i posli serbokroatizam, a fanatično protiv Hrvata. U duhu one autonomaške "slavi anche domani, croati mai".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 23 svi 2024, 23:26 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12
Postovi: 26875
Sokolić je napisao/la:
dane-croatia je napisao/la:

Trebao si mu pojasniti da smo mi Hrvati prvi u redu koji imamo nešto za reć protiv partizana, a oni Talijani da mogu govoriti tek tamo negdje s 3. ili 4. mjesta, ter da su još dobro i prošli jerbo su ipak u većini slučajeva uspjeli zbrisati i spasiti živu glavu za razliku od nas Hrvata.


Koštala ih je tvrdoglava nepopustljivost oko hrvatske stvari i odnosa prima hrvatstvu na istočnoj jadranskoj obali.
Toliko su bili ograničeni, uskogrudni da su radije paktirali s drugim "šporkin Slaveniman" (Srbiman) i pristajali uz srpstvo i posli serbokroatizam, a fanatično protiv Hrvata. U duhu one autonomaške "slavi anche domani, croati mai".


Oni su se žešće zeznuli.
Išli su prvo paktirati s Francuzima i Englezima, pa su za to dobili veći komad Južnog Tirola nego kojeg bi inače dobili, komad pustinje, Kenije, Istru, zapad Slovenije i još par kota na Jadranu.
Pa su tražili još, izgubili većinu ovoga što su dobili, jedva Trst izvukli.

Bilo ih je 90ih kaj su htjeli paktirati sa Srbima, ali takvih sveskupa nije bilo puno.

Bezveze im je izginula mladost, za tuđu zemlju...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 24 svi 2024, 07:59 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 24 sij 2023, 16:54
Postovi: 7065
To je par ogorčenih staraca, mlade boli kurac za tim a ostatak talijana to ne doživljava.

Talijani su se naprosto prekasno ujedinili da postanu prava sila, njihova vojska se uglavnom sramotila di je god nešto pokušala. Najjače talijansko oružje je kultura, talijani znaju živit, lipo pivaju, kraljevi su estetike, to ratovanje i slično nije za njih. A i zašto bi ratovali kad je sama Italija raj na zemlji.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 07 lip 2024, 02:16 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Robbie MO je napisao/la:
Gledajući povijest, Dalmacija je Talijanima uvijek prva na pameti kod misli da bi se htjeli negdje teritorijalno širiti.

Protivnik puno slabiji od Francuza zapadno ili Germana sjeverno, otoci koje je lakše napasti...

Prvi posjedi Vencije, u vrijeme kada je bila samo 1 grad u laguni i kontrolirala teritorij veličine Krka - bili su dalmatinski otoci. Dok je imala nekih 500 km2 talijanskog kopna, Venecija je zauzela sve istočnojadranske otoke, potrebne za sigurnu plovidbu.

Jedna od dobrih stvari koje je Tito napravio je da je jednostavno za sva vremena evakulirao romansko stanovništvo, čija prisutnost bi uvijek davala kisik vatri iredente i dozivala Italiju.


Robbie, sve glupost nad glupostima. Prvo, kako sam već rekla talijanski pokušaji da zauzmu naš dio Jadrana nikad se nisu osnivali na stanovništvu, već na poziciji regionalne sile i nekoga koga ima deset puta više.
Da je bila riječ o broju Talijana ni 1915. ni 1941. se ne bi dogodile kako su se dogodile jer su talijanske elite savršeno znale da Talijana ima u nekoliko općina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 07 lip 2024, 02:32 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Robbie MO je napisao/la:
weasel je napisao/la:
Također važno je napomenuti da je Dubrovnik i njegova vlastela čisto Hrvatski proizvod, o nekom romanskom stanovništvu se može govoriti samo u pogledu ranog srednjeg vijeka kad Hrvati stižu na more.

Poslje toga od doba Hrvatskih kraljeva mi smo većina čak i tamo, Dubrovnik, tradicije republike, vlastela i narod, svi su do jednog Hrvatski proizvod i Hrvatska povijest.

Ako se talijani bezobrazno hvataju nasljeđa rima i govore o tome kao o svome a dokazano nisu isti narod već oblikovan migracijama tada je i Dubrovnik samo naš.

I jedni i drugi baštinimo bogato nasljeđe Rima.

A imena i prezimena Dubrovačke vlastele su često na talijanskom zato što su se oni tamo obrazovali, ženili i provodili puno na putovanjima. Njima je to bilo kao danas Engleski.

Normalno da su u komunikaciji svoja prezimena prevodili na strane verzije kako bi se lakše sporazumjeli. To ih ne čini Talijanima.

Štoviše Dubrovčani su mrzili Mletke iz dna duše, kad ti netko čitavu povijest spletkari i pravi pakosti da te uništi prijeđe ti u naviku uzvratiti milo za drago.


Dubrovačko plemstvo je više naginjalo romanskim nego slavenskim.

To se najbolje vidi po tome što su svi kolektivno odselili za Italiju, nema nijedne od 40 aristokratskih familija više danas u Dubrovniku.

A DR je praktički nedavno ukinuta.


Nikako. Ponovimo osnove. U Dubrovniku se 1667. godine dogodio potres. Katastrofalan. Više od pola Grada i Republike je totalno razoreno. Cijeli dijelovi grada su završili pod morem, poput Atlantide nekoć. Dubrovačko plemstvo je tu gadno stradalo, više od, mislim, sedamdeset posto svih rodova i odvjetaka je izginulo. Republika je preživjela, ali jedva. Nikad se zapravo od toga nije oporavila. Ni gospodarski ni kulturno.
To je bilo i doba kad su dubrovačkim starim pučkim rodovima dodjeljivane plemićke titule kako bi se socijalno-društvena arhitektura mogla održati.
Nešto što bi bilo nezamislivo samo par godina prije.
Mislim, ovo je abeceda, Robbie.
Od tad je Dubrovnik na umjetnom disanju i samo sjena samog sebe.

I drugi dio posta ti je glupost. U Dubrovniku se romanski dosta dugo zadržao, to stoji.
Ali kad je otišao, otišao je. Pogotovo u književnosti. Kojim jezikom piše Gundulić svoja djela, Bunić Vučić, Palmotić?
Sve predominantno hrvatskim.
Talijanski dominira u trgovini i poslu. No nikako ne u svakodnevnom govoru i umjetnosti, i to bez razlike na stalež.
o jeziku u Vijeću umoljenih.
dad.hr/wp-content/uploads/2021/07/HR-DADU-3-VIJECE-UMOLJENIH-DUBROVACKE-REPUBLIKE.pdf

Citat:
"Jezik raspravljanja u Vijeću umoljenih moramo razlikovati od jezika zapisnika.
Zapisnici su najvećim dijelom na latinskom jeziku. Tek pod kraj osamnaestog stoljeća uzima
se talijanski za službeni jezik senatskih zapisnika. Ima međutim slučajeva da isti zapisničar
jednu odluku upisuje na latinskom a drugu na talijanskom odnosno "vulgarnom" jeziku.
Veoma je česta druga kombinacija. Senat je često rješavao različite molbe pa odluku o
usvajanju ili odbijanju imamo na latinskom a samu molbu najčešće na talijanskom jeziku,
dakle u njenom izvorniku.
Iz naprijed spomenutoga ipak ne možemo zaključiti da je i samo raspravljanje bilo
isključivo na latinskom ili talijanskom jeziku. Više puta tijekom 15. stoljeća Senat raspravlja
o službenoj uporabi jezika. Već to opetovano nominiranje implicitno potvrđuje da je praksa u
tom pogledu bila nestalna. Za dvojbe i kolebanja bilo je više razloga. Stari dubrovački govor
(romanski patois) već je nestajao iz svagdanje uporabe i znali su ga tek poneki i to stariji
Dubrovčani romanskog porijekla, latinski je bio jezik učenosti, talijanski jezik trgovine, a
hrvatski prevladavajući jezik svakodnevnice. Kako su upravo u Senatu (to jest među
vremešnijom vlastelom) 1472. - kad Senat o ovome opetovano raspravlja - u većem broju bili
oni koji su još znali starodubrovački, to je prevladala struja koja je davala prednost tome
jeziku. No dok u veljači te godine nije usvojena isključiva formulacija "quod in
consilio...rogatorum nullus arengans possit uti alia lingua quam Ragusea") nego kompromisna
("de stando ut stamus"), vjerojatno je u Senatu bilo dosta i onih koji su se u raspravama služili
hrvatskim jezikom. Međutim na sjednici od 21. prosinca iste godine konzervativna je struja
formulirala prijedlog o "službenom jeziku" na nov način tako da senatori mogu za
raspravljanje birati između dva jezika, odnosno služiti se starodubrovačkim ili "vulgarnim"
latinskim ("lingua veteri Ragusea aut latina vulgari"). To je zagonetna formulacija, jer se
inače "volgare" suprotstavlja latinskom (možda se jednostavno toleriralo i miješanje
romanskih govora, samo da se izbjegne hrvatski). Vjerojatno su u igri četiri jezične norme:
starodubrovački, koji su njegovi malobrojni ali utjecajni govornici željeli sačuvati, zatim
talijanski, koji se još nije službeno tako zvao, ali je u poslovnom općenju već potisnuo latinski
jezik, zatim latinski koji je kao jezik učenosti, a osobito kao jezik pravnih fakulteta imao
najbogatiju upravno-pravnu "infrastrukturu" pa stoga bio i jezik službene formulacije
senatskih odluka, te konačno hrvatski, koji je sve više zahvaćao svakodnevnu komunikaciju te
zato bio lakši i za raspravljanje, osobito mlađoj i možda "nižoj" vlasteli. Sukob je očito bio
žestok, a o snazi hrvatskog jezika svjedoči upravo to što su praktički zagovornici triju
romanskih jezičnih standarda morali stvoriti koaliciju da bi zaustavili prodor hrvatskog do
ranga ravnopravnog službenog jezika u Senatu"


Onda dalje. Dubrovčani i Mlečani ne da se ne smatraju srodnima, nego se ne mogu žive vidjeti.
Ono, doslovno se mrze, a Dubrovčani su vrlo samosvjesni domoljubi.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 07 lip 2024, 03:19 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863


To je inače najjači potres zabilježen u našim krajevima do danas.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Potres_u_Dubrovniku_1667.
https://en.wikipedia.org/wiki/1667_Dubrovnik_earthquake


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 07 lip 2024, 05:57 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 15 srp 2019, 21:21
Postovi: 890
snowflake je napisao/la:
Robbie MO je napisao/la:

Onda dalje. Dubrovčani i Mlečani ne da se ne smatraju srodnima, nego se ne mogu žive vidjeti.
Ono, doslovno se mrze, a Dubrovčani su vrlo samosvjesni domoljubi.


Ovo vrijedi za razdoblje 16. i 17. stoljeća, ali u nekim razdobljima srednjeg vijeka Dubrovnik je vazal Venecije i mlečani pomažu u obrani protiv nemanjićkih napada.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 07 lip 2024, 20:28 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Clint Eastwood je napisao/la:
snowflake je napisao/la:


Ovo vrijedi za razdoblje 16. i 17. stoljeća, ali u nekim razdobljima srednjeg vijeka Dubrovnik je vazal Venecije i mlečani pomažu u obrani protiv nemanjićkih napada.

Ma moglo se dogoditi ako bi strane imale akutnije neprijatelje, ali to, mislim, bitno ne mijenja ono što sam rekla.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 07 lip 2024, 20:32 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Evo još jedan izvor kako je i što bilo s dubrovačkom vlastelom.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrova%C4%8Dko_plemstvo
https://en.wikipedia.org/wiki/Ragusan_nobility
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sorko%C4%8Devi%C4%87i
https://hr.wikipedia.org/wiki/Buni%C4%87_(plemstvo)


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 07 lip 2024, 21:17 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Dakle, iako smo Dubrovnik skloni nazivati renesansnim gradom, zbog inzistiranja na geometriji i manjka kićenosti, zapravo su sve najvažnije vedute grada koje danas možemo vidjeti ili u potpunosti barokne ili s baroknim elementima, a gotovo su sve izgrađene u razdoblju baroka.
Takve su najvažnije građevinsko-urbanističke pojave u Dubrovniku:

slika

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrova%C4%8Dka_katedrala


slika


https://hr.wikipedia.org/wiki/Crkva_sv. ... Dubrovniku

Ove dvije su očito barokne, i što se tiče razdoblja i stilski.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 07 lip 2024, 21:35 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Ovo ima elemente baroka, iako je glavnina gotičko-renesansna.
slika

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kne%C5%BEev_dvor

I čak ovo, što da ne znam nikad ne bih rekla.
slika
https://hr.wikipedia.org/wiki/Stradun

Ne toliko stilski, naravno, koliko prema tome kad je rađeno.
Zaključno, ono što danas znamo kao Dubrovnik mahom nastaje nakon 1667.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 02:38 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29
Postovi: 80727
Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
snowflake je napisao/la:
Robbie MO je napisao/la:

Dubrovačko plemstvo je više naginjalo romanskim nego slavenskim.

To se najbolje vidi po tome što su svi kolektivno odselili za Italiju, nema nijedne od 40 aristokratskih familija više danas u Dubrovniku.

A DR je praktički nedavno ukinuta.


Nikako. Ponovimo osnove. U Dubrovniku se 1667. godine dogodio potres. Katastrofalan. Više od pola Grada i Republike je totalno razoreno. Cijeli dijelovi grada su završili pod morem, poput Atlantide nekoć. Dubrovačko plemstvo je tu gadno stradalo, više od, mislim, sedamdeset posto svih rodova i odvjetaka je izginulo. Republika je preživjela, ali jedva. Nikad se zapravo od toga nije oporavila. Ni gospodarski ni kulturno.
To je bilo i doba kad su dubrovačkim starim pučkim rodovima dodjeljivane plemićke titule kako bi se socijalno-društvena arhitektura mogla održati.
Nešto što bi bilo nezamislivo samo par godina prije.
Mislim, ovo je abeceda, Robbie.
Od tad je Dubrovnik na umjetnom disanju i samo sjena samog sebe.

I drugi dio posta ti je glupost. U Dubrovniku se romanski dosta dugo zadržao, to stoji.
Ali kad je otišao, otišao je. Pogotovo u književnosti. Kojim jezikom piše Gundulić svoja djela, Bunić Vučić, Palmotić?
Sve predominantno hrvatskim.
Talijanski dominira u trgovini i poslu. No nikako ne u svakodnevnom govoru i umjetnosti, i to bez razlike na stalež.
o jeziku u Vijeću umoljenih.
dad.hr/wp-content/uploads/2021/07/HR-DADU-3-VIJECE-UMOLJENIH-DUBROVACKE-REPUBLIKE.pdf

Citat:
"Jezik raspravljanja u Vijeću umoljenih moramo razlikovati od jezika zapisnika.
Zapisnici su najvećim dijelom na latinskom jeziku. Tek pod kraj osamnaestog stoljeća uzima
se talijanski za službeni jezik senatskih zapisnika. Ima međutim slučajeva da isti zapisničar
jednu odluku upisuje na latinskom a drugu na talijanskom odnosno "vulgarnom" jeziku.
Veoma je česta druga kombinacija. Senat je često rješavao različite molbe pa odluku o
usvajanju ili odbijanju imamo na latinskom a samu molbu najčešće na talijanskom jeziku,
dakle u njenom izvorniku.
Iz naprijed spomenutoga ipak ne možemo zaključiti da je i samo raspravljanje bilo
isključivo na latinskom ili talijanskom jeziku. Više puta tijekom 15. stoljeća Senat raspravlja
o službenoj uporabi jezika. Već to opetovano nominiranje implicitno potvrđuje da je praksa u
tom pogledu bila nestalna. Za dvojbe i kolebanja bilo je više razloga. Stari dubrovački govor
(romanski patois) već je nestajao iz svagdanje uporabe i znali su ga tek poneki i to stariji
Dubrovčani romanskog porijekla, latinski je bio jezik učenosti, talijanski jezik trgovine, a
hrvatski prevladavajući jezik svakodnevnice. Kako su upravo u Senatu (to jest među
vremešnijom vlastelom) 1472. - kad Senat o ovome opetovano raspravlja - u većem broju bili
oni koji su još znali starodubrovački, to je prevladala struja koja je davala prednost tome
jeziku. No dok u veljači te godine nije usvojena isključiva formulacija "quod in
consilio...rogatorum nullus arengans possit uti alia lingua quam Ragusea") nego kompromisna
("de stando ut stamus"), vjerojatno je u Senatu bilo dosta i onih koji su se u raspravama služili
hrvatskim jezikom. Međutim na sjednici od 21. prosinca iste godine konzervativna je struja
formulirala prijedlog o "službenom jeziku" na nov način tako da senatori mogu za
raspravljanje birati između dva jezika, odnosno služiti se starodubrovačkim ili "vulgarnim"
latinskim ("lingua veteri Ragusea aut latina vulgari"). To je zagonetna formulacija, jer se
inače "volgare" suprotstavlja latinskom (možda se jednostavno toleriralo i miješanje
romanskih govora, samo da se izbjegne hrvatski). Vjerojatno su u igri četiri jezične norme:
starodubrovački, koji su njegovi malobrojni ali utjecajni govornici željeli sačuvati, zatim
talijanski, koji se još nije službeno tako zvao, ali je u poslovnom općenju već potisnuo latinski
jezik, zatim latinski koji je kao jezik učenosti, a osobito kao jezik pravnih fakulteta imao
najbogatiju upravno-pravnu "infrastrukturu" pa stoga bio i jezik službene formulacije
senatskih odluka, te konačno hrvatski, koji je sve više zahvaćao svakodnevnu komunikaciju te
zato bio lakši i za raspravljanje, osobito mlađoj i možda "nižoj" vlasteli. Sukob je očito bio
žestok, a o snazi hrvatskog jezika svjedoči upravo to što su praktički zagovornici triju
romanskih jezičnih standarda morali stvoriti koaliciju da bi zaustavili prodor hrvatskog do
ranga ravnopravnog službenog jezika u Senatu"


Onda dalje. Dubrovčani i Mlečani ne da se ne smatraju srodnima, nego se ne mogu žive vidjeti.
Ono, doslovno se mrze, a Dubrovčani su vrlo samosvjesni domoljubi.


Nisi opovrgla nijednu moju rečenicu.

Ako kažeš da je moja tvrdnja da je sva aristokracija kolektivno zbrisala za Italiju glupost, i da nijedne familije danas nema samo 200 godina poslije ukidanja DR, onda valjda to opovrgavaš tako da staviš spisak dubrovačkih familija koje su bile u Senatu a još uvijek žive u Groadu.

_________________
Bošnjaci su primali 30 godina ogromnu političku pomoć, da ne liče na potpuni kurac.

Pomoć je presahla nažalost.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 02:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29
Postovi: 80727
Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
Ako si htjela dokazat da se pričao hrvatski, mogla si lakše Povelju Kulina bana navesti kao dokaz da su Dubrovčani razumjeli hrvatski i to još u 12. stoljeću.

_________________
Bošnjaci su primali 30 godina ogromnu političku pomoć, da ne liče na potpuni kurac.

Pomoć je presahla nažalost.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 05:11 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25
Postovi: 5394
snowflake je napisao/la:


Ne vaja se pouzdavat u Wikipediju. Hrvatska već godinama nije hrvatska. Engleska je zloglasna po serbokroatističkim postavkama. Poričedu postojanje hrvatskog jezika ka' samosvojnega. Tekstovi u povezanin temaman su takvi, a stvar ide dotle da ne postoji posebni članak o gramatici hrvatskog jezika, nego "Serbo-Croatian grammar". Poričedu i Hrvata ka' samosvojneg naroda. Stvaradu kroz tekstove sliku da su Hrvati bili ništo drugo i onda su odjednon postali Hrvati i jezik si nazvali hrvatskin. Isto ti vridi i za sve u svezi s hrvatskon bašćinon i povišću. Kod Dubrovnika osobito sve navlačidu i natižedu "argumente" da je to u Dubrovniku bia niki amorfni "srpskohrvatski" jezik i da su živili niki judi koji su bili sve samo ne Hrvati. U duhu rečenice Vuka Stefanovića Karadžića, "to su Srbi ali ne će da se tako zovu".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 05:18 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25
Postovi: 5394
snowflake je napisao/la:
Zaključno, ono što danas znamo kao Dubrovnik mahom nastaje nakon 1667.


Sa' zamisli, kal ovako dobro izgleda nakon obnove nakon onakva potresa, znači nasta je u vrimenima kal više ni bilo one gospodarstvene snage,
kakav li je tek bia u vrimenima svoje najveće slave i najveće gospodarstvene moći?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 06:58 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 tra 2023, 00:54
Postovi: 3719
snowflake je napisao/la:
Onda dalje. Dubrovčani i Mlečani ne da se ne smatraju srodnima, nego se ne mogu žive vidjeti.
Ono, doslovno se mrze, a Dubrovčani su vrlo samosvjesni domoljubi.


MLEČANI U DUBROVNIKU I DUBROVČANI U MLECIMA KAO
VLASNICI NEKRETNINA U XIV. STOLJEĆU

:zubati

https://hrcak.srce.hr/file/349862

_________________
IQ based discrimination ftw


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 16:08 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 15 srp 2019, 21:21
Postovi: 890
Robbie MO je napisao/la:
snowflake je napisao/la:

Nikako. Ponovimo osnove. U Dubrovniku se 1667. godine dogodio potres. Katastrofalan. Više od pola Grada i Republike je totalno razoreno. Cijeli dijelovi grada su završili pod morem, poput Atlantide nekoć. Dubrovačko plemstvo je tu gadno stradalo, više od, mislim, sedamdeset posto svih rodova i odvjetaka je izginulo. Republika je preživjela, ali jedva. Nikad se zapravo od toga nije oporavila. Ni gospodarski ni kulturno.
To je bilo i doba kad su dubrovačkim starim pučkim rodovima dodjeljivane plemićke titule kako bi se socijalno-društvena arhitektura mogla održati.
Nešto što bi bilo nezamislivo samo par godina prije.
Mislim, ovo je abeceda, Robbie.
Od tad je Dubrovnik na umjetnom disanju i samo sjena samog sebe.

I drugi dio posta ti je glupost. U Dubrovniku se romanski dosta dugo zadržao, to stoji.
Ali kad je otišao, otišao je. Pogotovo u književnosti. Kojim jezikom piše Gundulić svoja djela, Bunić Vučić, Palmotić?
Sve predominantno hrvatskim.
Talijanski dominira u trgovini i poslu. No nikako ne u svakodnevnom govoru i umjetnosti, i to bez razlike na stalež.
o jeziku u Vijeću umoljenih.
dad.hr/wp-content/uploads/2021/07/HR-DADU-3-VIJECE-UMOLJENIH-DUBROVACKE-REPUBLIKE.pdf



Onda dalje. Dubrovčani i Mlečani ne da se ne smatraju srodnima, nego se ne mogu žive vidjeti.
Ono, doslovno se mrze, a Dubrovčani su vrlo samosvjesni domoljubi.


Nisi opovrgla nijednu moju rečenicu.

Ako kažeš da je moja tvrdnja da je sva aristokracija kolektivno zbrisala za Italiju glupost, i da nijedne familije danas nema samo 200 godina poslije ukidanja DR, onda valjda to opovrgavaš tako da staviš spisak dubrovačkih familija koje su bile u Senatu a još uvijek žive u Groadu.


Dubrovačko plemstvo je izumrlo zbog zavjeta čiste krvi, zadnji čiste krvi umro je u prvoj polovici 20.st.

Ima još par prezimena nekadašnje vlastele, ali su miješane krvi jer se njihovi vlastelinski preci nisu pridržavali zavjeta, time nisu više aristokracija, također nekima austrija nije priznala titule, slično se dogodilo i na sjeveru hrvatske.
Plemićke obitelji koje u Dubrovniku imaju potomke po muškoj liniji su Bona, Gozze i Sorgo, a po ženskoj liniji Basegli, Natali, Caboga i Cerva.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 17:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29
Postovi: 80727
Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
Clint Eastwood je napisao/la:
Robbie MO je napisao/la:

Nisi opovrgla nijednu moju rečenicu.

Ako kažeš da je moja tvrdnja da je sva aristokracija kolektivno zbrisala za Italiju glupost, i da nijedne familije danas nema samo 200 godina poslije ukidanja DR, onda valjda to opovrgavaš tako da staviš spisak dubrovačkih familija koje su bile u Senatu a još uvijek žive u Groadu.


Dubrovačko plemstvo je izumrlo zbog zavjeta čiste krvi, zadnji čiste krvi umro je u prvoj polovici 20.st.

Ima još par prezimena nekadašnje vlastele, ali su miješane krvi jer se njihovi vlastelinski preci nisu pridržavali zavjeta, time nisu više aristokracija, također nekima austrija nije priznala titule, slično se dogodilo i na sjeveru hrvatske.
Plemićke obitelji koje u Dubrovniku imaju potomke po muškoj liniji su Bona, Gozze i Sorgo, a po ženskoj liniji Basegli, Natali, Caboga i Cerva.


DR je ukinuta kad se Ante Starčević rodio.

Kako prezime Starčević nije izumrlo, 99% prezimena iz doba Ante Starčevića su tu. :zubati

Argument "izumrli su" ne drži vodu. Eno ih u Italiji.

_________________
Bošnjaci su primali 30 godina ogromnu političku pomoć, da ne liče na potpuni kurac.

Pomoć je presahla nažalost.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 17:54 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Robbie MO je napisao/la:
snowflake je napisao/la:

Nikako. Ponovimo osnove. U Dubrovniku se 1667. godine dogodio potres. Katastrofalan. Više od pola Grada i Republike je totalno razoreno. Cijeli dijelovi grada su završili pod morem, poput Atlantide nekoć. Dubrovačko plemstvo je tu gadno stradalo, više od, mislim, sedamdeset posto svih rodova i odvjetaka je izginulo. Republika je preživjela, ali jedva. Nikad se zapravo od toga nije oporavila. Ni gospodarski ni kulturno.
To je bilo i doba kad su dubrovačkim starim pučkim rodovima dodjeljivane plemićke titule kako bi se socijalno-društvena arhitektura mogla održati.
Nešto što bi bilo nezamislivo samo par godina prije.
Mislim, ovo je abeceda, Robbie.
Od tad je Dubrovnik na umjetnom disanju i samo sjena samog sebe.



I drugi dio posta ti je glupost. U Dubrovniku se romanski dosta dugo zadržao, to stoji.
Ali kad je otišao, otišao je. Pogotovo u književnosti. Kojim jezikom piše Gundulić svoja djela, Bunić Vučić, Palmotić?
Sve predominantno hrvatskim.
Talijanski dominira u trgovini i poslu. No nikako ne u svakodnevnom govoru i umjetnosti, i to bez razlike na stalež.
o jeziku u Vijeću umoljenih.
dad.hr/wp-content/uploads/2021/07/HR-DADU-3-VIJECE-UMOLJENIH-DUBROVACKE-REPUBLIKE.pdf



Onda dalje. Dubrovčani i Mlečani ne da se ne smatraju srodnima, nego se ne mogu žive vidjeti.
Ono, doslovno se mrze, a Dubrovčani su vrlo samosvjesni domoljubi.


Nisi opovrgla nijednu moju rečenicu.

Ako kažeš da je moja tvrdnja da je sva aristokracija kolektivno zbrisala za Italiju glupost, i da nijedne familije danas nema samo 200 godina poslije ukidanja DR, onda valjda to opovrgavaš tako da staviš spisak dubrovačkih familija koje su bile u Senatu a još uvijek žive u Groadu.


Pa malo ih je, ako ijedna. No koji su tvoji izvori o kolektivnom "zbjegu" u Italiju?
U svojem bavljenju Dubrovnikom nikad na tu činjenicu nisam naišla.
Ako u Dubrovniku nakon potresa nemaš dovoljno vlastele da popune sve službe Republike, uključiv tu i diplomatsku, onda je jasno koliki su ljudski gubici.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 18:00 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/vlastela/
Evo još izvora o dubrovačkoj vlasteli.
Ovaj se može smatrati vrlo pouzdanim jer je izdavač Leksikona Leksikografski zavod.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 18:36 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Robbie MO je napisao/la:
Clint Eastwood je napisao/la:

Dubrovačko plemstvo je izumrlo zbog zavjeta čiste krvi, zadnji čiste krvi umro je u prvoj polovici 20.st.

Ima još par prezimena nekadašnje vlastele, ali su miješane krvi jer se njihovi vlastelinski preci nisu pridržavali zavjeta, time nisu više aristokracija, također nekima austrija nije priznala titule, slično se dogodilo i na sjeveru hrvatske.
Plemićke obitelji koje u Dubrovniku imaju potomke po muškoj liniji su Bona, Gozze i Sorgo, a po ženskoj liniji Basegli, Natali, Caboga i Cerva.


DR je ukinuta kad se Ante Starčević rodio.

Kako prezime Starčević nije izumrlo, 99% prezimena iz doba Ante Starčevića su tu. :zubati

Argument "izumrli su" ne drži vodu. Eno ih u Italiji.

Uz ono što sam već rekla, obitelj Starčević je pučka. Pučke obitelji su, pretpostavljam, imale više djece.
Uostalom, dubrovačke plemićke obitelji su se ženile između sebe, što nije baš povoljno djelovalo na genski "pool". Vidi endogamija u natuknici u prethodnom postu.
I još, svako širenje plemićke obitelji na odvjetke znači njezino osiromašenje, osim ako ne namakne nove posjede ili dodatni kapital.
+ potres + osiromašenje Dubrovnika i građansko društvo i dobiješ što dobiješ.
A pitanje ti je u rangu onoga: Zašto je tako malo Habsburga, a tako puno Mayera?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 18:43 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Sokolić je napisao/la:
snowflake je napisao/la:
Zaključno, ono što danas znamo kao Dubrovnik mahom nastaje nakon 1667.


Sa' zamisli, kal ovako dobro izgleda nakon obnove nakon onakva potresa, znači nasta je u vrimenima kal više ni bilo one gospodarstvene snage,
kakav li je tek bia u vrimenima svoje najveće slave i najveće gospodarstvene moći?

Da. To je zaista čudo, trijumf domoljublja ondašnjih Dubrovčana i posljednje veliko čudo Dubrovnika.
Onako se dići iz pepela.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 18:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38
Postovi: 2863
Sokolić je napisao/la:
snowflake je napisao/la:


Ne vaja se pouzdavat u Wikipediju. Hrvatska već godinama nije hrvatska. Engleska je zloglasna po serbokroatističkim postavkama. Poričedu postojanje hrvatskog jezika ka' samosvojnega. Tekstovi u povezanin temaman su takvi, a stvar ide dotle da ne postoji posebni članak o gramatici hrvatskog jezika, nego "Serbo-Croatian grammar". Poričedu i Hrvata ka' samosvojneg naroda. Stvaradu kroz tekstove sliku da su Hrvati bili ništo drugo i onda su odjednon postali Hrvati i jezik si nazvali hrvatskin. Isto ti vridi i za sve u svezi s hrvatskon bašćinon i povišću. Kod Dubrovnika osobito sve navlačidu i natižedu "argumente" da je to u Dubrovniku bia niki amorfni "srpskohrvatski" jezik i da su živili niki judi koji su bili sve samo ne Hrvati. U duhu rečenice Vuka Stefanovića Karadžića, "to su Srbi ali ne će da se tako zovu".

Ma nisu mi izvori za tvrdnje primarno internetski, bavila sam se jedno vrijeme Dubrovnikom, posebno pisanom baštinom.
Ali ove natuknice mi se čine korektne, iako znam za sve kontroverze hrvatske Wikipedije.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Talijanske ekspanzionističke težnje kroz povijest
PostPostano: 08 lip 2024, 20:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 15 srp 2019, 21:21
Postovi: 890
Robbie MO je napisao/la:
Clint Eastwood je napisao/la:

Dubrovačko plemstvo je izumrlo zbog zavjeta čiste krvi, zadnji čiste krvi umro je u prvoj polovici 20.st.

Ima još par prezimena nekadašnje vlastele, ali su miješane krvi jer se njihovi vlastelinski preci nisu pridržavali zavjeta, time nisu više aristokracija, također nekima austrija nije priznala titule, slično se dogodilo i na sjeveru hrvatske.
Plemićke obitelji koje u Dubrovniku imaju potomke po muškoj liniji su Bona, Gozze i Sorgo, a po ženskoj liniji Basegli, Natali, Caboga i Cerva.


DR je ukinuta kad se Ante Starčević rodio.

Kako prezime Starčević nije izumrlo, 99% prezimena iz doba Ante Starčevića su tu. :zubati

Argument "izumrli su" ne drži vodu. Eno ih u Italiji.


Možda jer Starčevići nisu prakticirali zavjet čiste krvi?
Ne nisu, koje su to obitelj u Italiji? Doslovno prvi put čujem za nekakav zbijeg u Italiju.
Tema dubrovačkog plemstva ti je solidno obrađena u historiografiji.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 177 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 4, 5, 6, 7, 8  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 18 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO