|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 14 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Ibar
|
Naslov: Demografija Bihaćke Krajine Postano: 13 pro 2011, 23:58 |
|
Pridružen/a: 02 pro 2011, 22:58 Postovi: 9127 Lokacija: Zagreb
|
možemo li dobit kakve podatke i za ovaj dio BiH ako ko ima bio bi zahvalan hvala
|
|
Vrh |
|
|
WesternBosnia
|
Naslov: Re: Demografija Bihaćke Krajine Postano: 04 ruj 2013, 12:31 |
|
Pridružen/a: 25 lis 2012, 07:59 Postovi: 57
|
Procjena stanovnistva USK:
Bihać 64 000 Cazin 62 000 Kladuša 47 000 Krupa 25 000 S.Most 24 000 Bužim 19 000 Ključ 17 000 Petrovac 7 000
Ukupno 265 000
_________________ Ta grad sazidal iz fudumenta izibrani knez Juraj Mikuličić.U nu vrime va vsei hrvatskoj zemlji boljega čovika ne biše.
|
|
Vrh |
|
|
pozitivac
|
Naslov: Re: Demografija Bihaćke Krajine Postano: 06 ruj 2013, 08:53 |
|
Pridružen/a: 29 lis 2011, 04:29 Postovi: 2574 Lokacija: Glavni stan
|
Ništa u BiH nije više precjenjeno po tim procjenama kao USK, pogotovo istočni dio. Iako, možda se toliko ljudi i na popisu prijavi bez obzira što ne živi tamo. Pogotovo ovo da je Sanski Most danas skoro isti kao općina Krupa je znanstvena fantastika, ali možda se ovi bolje lažno prijavljuju.
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Demografija Bihaćke Krajine Postano: 15 kol 2019, 23:31 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 16:06 Postovi: 2937
|
Sredinom 1930-ih Kulen Vakuf je imao 5 600 muslimana, 8 600 svetosavaca i 1 600 katolika. Uslijedili su silni ustaški zločini nad svetosavcima, pa ustanički nad muslimanima i katolicima. Godine 1959. Kulen Vakuf ima 3 720 muslimana, 5 300 svetosavaca i 270 katolika. U sastavu Saveza komunista iste godine je 59 muslimana, 196 svetosavaca i 7 katolika.
Godine 1955. bilo je 13 članova lokalnog odbora Saveza komunista, 11 svetosavaca i 2 muslimana. Od 230 članova "Opštinskog komiteta Saveza komunista Kulen Vakufa", 32 nisu imala nikakvu školu, 162 su imala samo osnovnu, 19 neku stručnu obuku, 13 srednju školu, niti jedan fakultet.
* izvor: Max Bergholz-Nasilje kao generativna sila (identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici), buybook, Sarajevo/Zagreb 2018.
Ustaše su uništili svetosavska sela Suvaju, Osredce i Bubanj. U odgovoru na to, srpski ustanici, još nepodijeljeni na četnike i partizane, zatiru katolike Boričevca, Krnjeuše, Vrtoča i Brotnje. Stradavaju i muslimani iz sela Ćukovi, Orašac, Ripač, te samog grada Kulen Vakufa. Tijekom Drugog svjetskog rata, od 6. do 8. rujna 1941. godine, srpski ustanici željni osvetiti ustaške pokolje do temelja su spalili Kulen Vakuf. Tijekom dva dana svirepo su ubili oko 2 000 muslimana, od kojih su većina bili žene i djeca. Njihova tijela su ležala izrešetana mecima uz cestu, poklana pa razbacana po livadi, udavljena u ledenoj Uni koja ih je odnijela dalje, ili nabacana na gomilu u dubokim i mračnim okomitim jamama. U samom gradu bilo je između 900 i 1 000 žrtava, u jami Golubnjači blizu Miljuša stradalo ih je 400-420, a u blizini Ćovke iz zasjede pobijeno ih je 300-500. U jamu blizu Ešanovića šume bačeno je 80-130, a u obližnju jamu Dugopolje 70 muslimana.
Ustanici su se uskoro podijelili na četnike i partizane, pa su svetosavci stradali od svetosavaca u Beglucima. Četnički vođa Petar Đilas, koji je 1941. odigrao ključnu ulogu u masovnom ubijanju muslimana u Kulen Vakufu, stigao je 21. siječnja 1944. godine sa skupinom boraca u srpsko selo Begluke. Okupili su oko dvadeset muškaraca i dvije žene, te pred njih stavili mitraljeze. Prema jednom svjedoku, Đilas je držao govor u kojem je istaknuo kako će strijeljati svakoga tko ne uzme oružje i ne pridruži se četnicima. Nitko se nije dragovoljno javio. U odgovoru na to, on i njegovi borci su prestrašene seljake odveli na brdo gdje je puhao jak, ledeni vjetar. Na mrazu, natjerani su ukloniti sa sebe svu odjeću i leći na zemlju. Đilas i njegovi četnici su ih tukli do besvijesti, a zatim nekolicinu mučili do smrti. U idućim mjesecima ti naoružani ljudi redovito su se vraćali u selo, vršili pljačku i provodili teror. Ubili su najmanje sedam stanovnika, premlatili gotovo sve ostale u više prilika, uništili devet kuća i opljačkali velike količine njihovih ionako ograničenih zaliha hrane i stoke.
|
|
Vrh |
|
|
oak
|
Naslov: Umro drug Joža Postano: 15 tra 2024, 11:10 |
|
Pridružen/a: 17 sij 2013, 23:28 Postovi: 1454
|
eto dočekašmo i to, u 105 godini nas napušta Joža.
|
|
Vrh |
|
|
Butch@Cassidy
|
Naslov: Re: Umro drug Joža Postano: 15 tra 2024, 11:16 |
|
Pridružen/a: 22 ožu 2024, 13:29 Postovi: 291
|
oak je napisao/la: :zubati eto dočekašmo i to, u 105 godini nas napušta Joža. Oni dole ga dugo vremena nisu htjeli primiti kod sebe, no konačno su podlegli pritiscima gospodina Grim Reapera iliti gospodina Smrti.
_________________ Ne boj se raja, ne boj se pakla. Za Ukrajinu, za pobjedu, idemo do kraja!
|
|
Vrh |
|
|
Eminencija
|
Naslov: Re: Umro drug Joža Postano: 15 tra 2024, 11:36 |
|
Pridružen/a: 18 svi 2018, 00:02 Postovi: 5034
|
|
Vrh |
|
|
MiB
|
Naslov: Re: Umro drug Joža Postano: 15 tra 2024, 11:38 |
|
Pridružen/a: 14 vel 2020, 17:12 Postovi: 4428
|
_________________ Hrvatska između hrpe Plenkovića i Milanovića
|
|
Vrh |
|
|
nesorta
|
Naslov: Re: Umro drug Joža Postano: 15 tra 2024, 13:01 |
|
Pridružen/a: 03 vel 2021, 09:45 Postovi: 288
|
|
Vrh |
|
|
D. Zvonimir
|
Naslov: Re: Umro drug Joža Postano: 15 tra 2024, 13:09 |
|
Pridružen/a: 06 stu 2021, 20:25 Postovi: 256 Lokacija: Hrvatsko Kraljevstvo
|
_________________ "Generacije junaka i pobjednička vojska jaka, još se brine i gine. Zbog Domovine!" HR-HB
|
|
Vrh |
|
|
Junuz Djipalo
|
Naslov: Re: Demografija Bihaćke Krajine Postano: 18 lip 2024, 07:10 |
|
Pridružen/a: 08 lis 2009, 19:58 Postovi: 37646 Lokacija: Gl. grad regije
|
Prošli tjedan službeni put za jug i zašto ne, povratak preko Bihaća, Cazina i Kladuše, da i to vidim. Makar sam u Bihaću bio i prije.
Bihać s Unom, prekrasnom adom u centru i našom Ajom Sofijom, crkvom sv Ante pretvorenom u džamiju. Prop'o grad, kao Glina je. Uništi ga što nije u RH. Turizam i migranti jedino doprinose. Nisam ih nešto vidio.
Kladuša, veća od očekivanja, lijepo uređena i čista, puno ugodnija od Bihaća. Slična Ljubuškom hajmo reći.
Cazin sam ostavio za kraj namjerno. Baš me iznenadio, isto uredan kao K. ali nigdje toliko novih zgrada nisam vidio u BiH, možda u Sarajevu samo. I još ih se gradi. Čudo. Zna li tko tajnu građ. buma?
_________________ Ako se ovako nastavi, a hoće, imam pametnija posla no da ispravljam krive Drine ...
|
|
Vrh |
|
|
Junuz Djipalo
|
Naslov: Re: Demografija Bihaćke Krajine Postano: 18 lip 2024, 09:59 |
|
Pridružen/a: 08 lis 2009, 19:58 Postovi: 37646 Lokacija: Gl. grad regije
|
_________________ Ako se ovako nastavi, a hoće, imam pametnija posla no da ispravljam krive Drine ...
|
|
Vrh |
|
|
anadol
|
Naslov: Re: Demografija Bihaćke Krajine Postano: 18 lip 2024, 11:22 |
|
Pridružen/a: 06 lip 2024, 14:45 Postovi: 342
|
WesternBosnia je napisao/la: Procjena stanovnistva USK:
Bihać 64 000 Cazin 62 000 Kladuša 47 000 Krupa 25 000 S.Most 24 000 Bužim 19 000 Ključ 17 000 Petrovac 7 000
Ukupno 265 000 Nekada bilo i pripovedalo se. Za samo 13 g je raspad. Manje od pola te brojke.
|
|
Vrh |
|
|
Sokolić
|
Naslov: Re: Demografija Bihaćke Krajine Postano: 19 lip 2024, 01:30 |
|
Pridružen/a: 14 sij 2013, 23:25 Postovi: 5561
|
Ateist je napisao/la: Sredinom 1930-ih Kulen Vakuf je imao 5 600 muslimana, 8 600 svetosavaca i 1 600 katolika. Uslijedili su silni ustaški zločini nad svetosavcima, pa ustanički nad muslimanima i katolicima. Godine 1959. Kulen Vakuf ima 3 720 muslimana, 5 300 svetosavaca i 270 katolika. U sastavu Saveza komunista iste godine je 59 muslimana, 196 svetosavaca i 7 katolika.
Godine 1955. bilo je 13 članova lokalnog odbora Saveza komunista, 11 svetosavaca i 2 muslimana. Od 230 članova "Opštinskog komiteta Saveza komunista Kulen Vakufa", 32 nisu imala nikakvu školu, 162 su imala samo osnovnu, 19 neku stručnu obuku, 13 srednju školu, niti jedan fakultet.
* izvor: Max Bergholz-Nasilje kao generativna sila (identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici), buybook, Sarajevo/Zagreb 2018.
Ustaše su uništili svetosavska sela Suvaju, Osredce i Bubanj. U odgovoru na to, srpski ustanici, još nepodijeljeni na četnike i partizane, zatiru katolike Boričevca, Krnjeuše, Vrtoča i Brotnje. Stradavaju i muslimani iz sela Ćukovi, Orašac, Ripač, te samog grada Kulen Vakufa. Tijekom Drugog svjetskog rata, od 6. do 8. rujna 1941. godine, srpski ustanici željni osvetiti ustaške pokolje do temelja su spalili Kulen Vakuf. Tijekom dva dana svirepo su ubili oko 2 000 muslimana, od kojih su većina bili žene i djeca. Njihova tijela su ležala izrešetana mecima uz cestu, poklana pa razbacana po livadi, udavljena u ledenoj Uni koja ih je odnijela dalje, ili nabacana na gomilu u dubokim i mračnim okomitim jamama. U samom gradu bilo je između 900 i 1 000 žrtava, u jami Golubnjači blizu Miljuša stradalo ih je 400-420, a u blizini Ćovke iz zasjede pobijeno ih je 300-500. U jamu blizu Ešanovića šume bačeno je 80-130, a u obližnju jamu Dugopolje 70 muslimana.
Ustanici su se uskoro podijelili na četnike i partizane, pa su svetosavci stradali od svetosavaca u Beglucima. Četnički vođa Petar Đilas, koji je 1941. odigrao ključnu ulogu u masovnom ubijanju muslimana u Kulen Vakufu, stigao je 21. siječnja 1944. godine sa skupinom boraca u srpsko selo Begluke. Okupili su oko dvadeset muškaraca i dvije žene, te pred njih stavili mitraljeze. Prema jednom svjedoku, Đilas je držao govor u kojem je istaknuo kako će strijeljati svakoga tko ne uzme oružje i ne pridruži se četnicima. Nitko se nije dragovoljno javio. U odgovoru na to, on i njegovi borci su prestrašene seljake odveli na brdo gdje je puhao jak, ledeni vjetar. Na mrazu, natjerani su ukloniti sa sebe svu odjeću i leći na zemlju. Đilas i njegovi četnici su ih tukli do besvijesti, a zatim nekolicinu mučili do smrti. U idućim mjesecima ti naoružani ljudi redovito su se vraćali u selo, vršili pljačku i provodili teror. Ubili su najmanje sedam stanovnika, premlatili gotovo sve ostale u više prilika, uništili devet kuća i opljačkali velike količine njihovih ionako ograničenih zaliha hrane i stoke. Pitanje je zašto su uništili i što se podrazumiva pod uništavanjen. Ustanici su se digli protiv hrvatske države, upustile se u banditsko-terorističku dilatnost. Dotična sela bila su uporišća odnosno logistička potpora bandama. Reakcija vlasti bila je za očekivat. Može se raspravjat o tomen koliko su pritirali u reakciji.
|
|
Vrh |
|
|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 14 post(ov)a ] |
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 4 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|