U Završju ima (najmanje) jedan (Livno, Kupres, Tomislavgrad) - Sučići/Sučečići.
https://hrcak.srce.hr/file/191881
http://www.zupaprisoje.net/2-uncategori ... sucic.html

Znam za takve primere , ali ne mislim na njih nego na direktni kontinuitet kao što to postoji po zapadnoj Evropi , koji je doduše i tamo redak zato što je u pitanju plemstvo , dok za kmetove i vlahe to je blago rečeno diskutabilna stvar.
Sva crnogorska plemena i rodovi se pominju u dubrovačkim i kotorskim srednjovekovnim arhivima(Vasojevići,Banjani,Piperi,Pješivci,Trebješani,....) i gle čuda danas ona takođe sva postoje , ali to ne znači da su današnji ljudi direktni slednici pomenutih u arhivima , već je u pitanju klasično preuzimanje starosedelačkog nazivlja od strane novopridošlih , a da ne govorim da je u pitanju polunomadsko vlaško stanovništvo kojima je kulturološki određeno se pomeraju.

U Dalmaciji nije bilo kmetstva i crkvene knjige su sačuvane. Tako da ne radi se samo plemstvu, u dalmaciji krupnog plemstva ionako nije bilo već gradske vlastele.

Kako nije bilo kad sam postovio sliku iz Poljičkog Statuta gde se jasno vidi ko su didići i vlasteličići , a ko kmetići i vlašići.
Ali opet je sve zavisilo od oblika organizacije i šta su njihovi položaji sa tim nazivljem klasno predstavljali , pa npr.negde su vlasi bili jako autonomno ogranizovani da su imali tzv.vlaške vojvode , a sa druge strane nekad su samo u pitanju čobani lokialne vlastele , a opet nekad je kmet uglavnom zavisni seljak koji živi i radi na zemlji vlastelina , a negde je kmet doslovno prestavnik autonomnog sela.

Meni se čini da ti ne znaš di je Poljička republika. Oni su na granici s turcima. Totalno drugi svit od gradova na obali a posebno na otocima.

I ne samo u dalmaciji, ni u zagorju se stanovništvo nije odveć minjalo usprkos kmetstvu. O tome svjedoči zagorski dijalekt prepun staroslavenskih riči zbog kojih je npr. Tito prosječnom srpskom seljaku u Šumadiji zvuča ko rus.

edit: referira si se na kmetiće. Oni s klasičnim kmetstvom nemaju veze to je bliže rimskom institutu kolonata (poznat diljem mediterana). Naprosto u dalmaciji nije bilo velikih zemljišnih posjeda da bi se razvilo klqasično kmetstvo.

Pa tema i nije o Dalmaciji niti o Zagorju već o stanovništvu odakle su uskoci i hajduci , a to su zemlje Srbije,CG i BiH koje su u srednjem veku bile isključivo slavenskog karaktera bez većih uticaja okolin jačih kultura , a kasnije pod turskim uticajem koji nas je oblikovao hteli to mi ili ne.

Primjer Krmpotića sam ti naveo jer su jako dobro dokumentirani odakle su došli, gdje su došli i kako se jedan dio vratio. U senjskom muzeju narodna nošnja, inventar itd koje su donijeli do u detalje odgovara onima s lokacije odakle su došli što govori o kulturnom kontinuitetu od prije Turaka. To je nemoguće bez fizičkog kontinuiteta. Da bi se preuzelo nazivlje koje spominješ mora postojati kontinuitet. Dio ljudi se odselio, dio ostao/vratio se. Što se tiče polunomadskog stanovništva to ne znači beskonačno pomicanje nego sezonsko seljenje, dakle s povratkom na početnu točku, ljeto-zima.

Nema šanse da možeš znati kako je izgledala nošnja iz srednjeg veka od pre Turaka , osim ako nemaš fotografije , ili pak kao kod nas pravoslavnih što imamo manastirske freske gde bar možemo nazreti kako su bili obučeni seljaci jer su biblijski motivi slikani uglavnom na osnovu onoga što ih je okruživalo.

https://www.dreamstime.com/senj-town-museum-nehaj-fortress-collection-tower-croatia-gradski-muzej-tvrdjava-ili-muzejska-zbirka-u-kuli-hrvatska-image280641962

Ovo klasična nošnja na zadatu temu ljudi sa Balkana pod uticaje Venecije i Turaka.

Moraš znati da je uvek postojao plemić ili kasnije spahija koji je određivao ko se seli a ko naseljeva i ko se vraća , i u kojem broju po potrebi , i u tom metežu uz polunomadsko ponašanje dolazi do odbacivanja ili preuzimanja nazivlja onog što se zatekne.

Krmpote su svako bili pleme a ne rod u srednjem veku iz kojeg su nastala mnoga prezimena , ali ujedno su neki doseljenici preuzeli taj identitet.
Ima Srba sa prezimenom Krmpote i Krmpotić , i ko zna možda su nekad bili Hrvati pa se posrbili ili pak živeći na nekom predelu u Bosni preuzeli identitet svojih komšija Hrvata Krmpotića , ko će ga znati.

Pa zapravo možeš vrlo lako rekonstruirati. Ako na nekom području, u ovom slučaju Lici imaš doseljenike izbjeglice pred Turcima za koje se zna odakle su došli i da im nošnja, običaji, govor itd ne odgovaraju predturskima u tom kraju (zna se koje je autohtono stanovništvo i njegova nošnja i ostalo), a odgovaraju onom kraju odakle su došli onda je tu sve jasno.

Dolaskom Turaka mnogo toga se promenilo kulturološki , od nošnje pa preko grnčarije pa sve do samog jezika , čak i sistem tkanja je dobrim delom došao sa istoka.
Sve su prilike da "mi" pre Turaka nismo ni gaća i hlača(tuđice) imali već neke tunike,ogrtače i kožuhe , kad govorimo o seljacima.

https://i.redd.it/yn57c7z6f7u51.jpg

Mislim da je nešto možda ovako izgledalo u predtursko vreme , ovi što igraju kolo.

Upravo sam ti objasnio kako možemo biti sigurni koja je predturska nošnja, običaji itd. , jer su izbjeglice otišle pred Turcima s tog područja i imaju sve potpuno isto kao oni koji su ostali pod Turcima na tom području. Zahvaljujući izbjeglicama je moguće rekonstruirati do u detalje..

Pokaži mi je i siguran sam da ću na njoj naći uticaje iz predela gde su se naselili i verovatno uticaje dalmacije tj venecije

Nemogu sad nać, ali imaš nešto u ovom radu. Donijeli su nošnju i običaje iz Hercegovine, to je potpuno jasno, čudno je da se uopće treba dokazivati. A imaš i radove koji govore o jeziku, potpuno je jasno po govorima koji krajevi su odakle naseljeni. Lički Bunjevci imaju sve karakteristično za kraj odakle potječu. Tvoje teze da su Turci sve izmjenili su pomalo fatalističke..
https://www.pilar.hr/wp-content/images/ ... _r_303.pdf

Koja je logika da su turci sveizmjenili kod izbjeglica, pa baš izbjeglištvom su se maknuli od turskog utjecaja.

Narod(bez obzira hrvatski ili srpski) je dolaskom Turaka ostao potpuno obezglavljen , ali ne samo državno i vođstveno , već i duhovno i društveno , tako je logično da je turski uticaj bio ključan da se stvori novi posebni društveni i duhovni poredak među hrišćanima na koje su tek kasnije krenuli uticati preostalo monaštvo i fratri , i onda modelirali novi prepoznatljivi izgled.
Moraš znati da narodna nošnja nije bila svakodnevna stvar već se koristila za venčanja i kad baciš kašiku tj.da te u njoj sahrane , a da ne govorim da je feudalni klasni sistem uvek iziskivao formu oblačenja radi razlikovanja , pa kad Turčin vidi hrišćanina u njegovoj nošnji on svakako je uticao na nju tj.diktirao je na ovaj ili onaj način kako će se hrišćani oblačiti.

Da plastičnije objasnim sliku iz tog doba običnog naroda i njihove društvene interakcije.
Hrišćani i kršćani su se skupljali na hrišćanske praznike(svece) koji su ujedno bili povod za trgovinu(vašar), i tu je bio prisutan kaluđer ili fratar koji je upravo dolazio uglavnom samo za te prilike ali da ujedno i krsti decu , a za pokojnike su se ljudi sami snalazili.
Ali tu je bio naravno prisutan i Turčin kojeg je narod više gledao nego kaluđere i fratre kad god se raja skupi , i naravno da je lokalni Turčin na svoj poseban način određivao kako će se narod ponašati,govoriti i oblačiti.

Opet projiciraš.

Hrvatski narod nije obezglavljen, Hrvatski sabor uredno postoji kao i sve ostale instituacije (bansko sudište npr.). Uzdrmano ali sve postoji.

Nakon Mohačke bitke sabor se uredno sastao i izabra nasljednika na prijestolju, sve lege artis. Stiga se i odradit građanski rat između pristaša hasburgovaca i Zapolje.

U dalmatinskim gradovima uredno postoji lokalna vlast, skupštine, statuti. Dubrovačku republiku da ne spominjem.

Uporno izjednačavaš hrvatsku i srpsku situaciju, nije ista.

Jesi li ti slep ili lud?? , pa zar ne vidiš da pišem o onome šta se Turci osvojili i držali?!

Pa postavi si isto pitanje, uporno pišeš o tome da su hrvati i srbi u istoj situaciji, nisu. O Hrvatskoj povijesti očito ne znaš ništa van velikosrpskih bajki s tv-a. Al to te ne spriječava da lupetaš. Knjige u ruke kani se PINK-a i sličnih medija.

Cijelo područje Ostataka Ostataka su starosjedilački dijalekti.
Ima nekih iznimaka, gdje su prevladali doseljenici, ali toga je malo.

Sta je sa tajicama

S Turcima je vridila ona, da koga nije srdit, triba umilostivit.

Dobar diplomat i trgovac, a još više država koja živi od toga, pripoznaje stvari koje ćedu bit dogledna budućnost. Pripoznaje dobro ulaganje za budućnost. Ne čekaš da ti ništo dojde iza prvog brda. Ne čekaš da ti se dogodi. Triba bit proaktivan. Priduhitri događaje i takmace.

To ti je ka' da pri 20 godina hvataš pozicije kod BRICS-a, osobito Kine.

Točno.
U Dalmaciji, osobito di je bila mletačka vlast, osta je napridni prižitak Rimskog Carstva iz zadnje faze — kolonat. Kolon nije bia ograničenih prava i neslobodan ka' kmet, kolon je bia slobodni stanovnik.

Kako su došli Turci, tako je startala refeudalizacija.
U slovenskom je kmet=seljak, u hrvatskom nije.
Kmet je bio najamnik, osoba kojoj je povjereno održavanje imanja, ali koja se ne smije seliti.

Seljačka buna 1573. je posljedica refeudalizacije, jednostavno plemstvu je trebalo vojske i sredstava za rat s Turcima, pa su pritisnuli seljake.
To je seljačka, ne kmetovska buna.
Matija Gubec nije bio kmet, bio je slobodan seljak, zakupnik.
A i problem je bio što se nisu poštivali neki zakoni hrvatskog kraljevstva (Tahy je kupio samo polovinu vlastelinstva, što je bilo ok u Ugarskoj, ali ne i u Hrvatskoj).

Uglavnom, glavna posljedica te bune je prestanak daljnjih nameta, ali i pad Bihaća dvadesetak godina kasnije.
Izginulo je previše vojske tu, kad se sve zbroji.

Hrvatski novi vijek je tu loš.
1606. pada Kladuša, to je neko konačno utvrđivanje crte prema Turcima.
Recimo da je tada Hrvatska manje-više privatni posjed Zrinskih i Frankopana i srodnog plemstva.
Vašvarski, sramotni mir je 1664.
Pobuna Zrinskih i Frankopana je slomljena 1671.
S time da je kontra njih bilo i lokalno, niže plemstvo, jer su krenuli šurovati s Turcima.
I nakon toga imamo Veliki rat za Oslobođenje od Turaka (1683.-1699.), to je šteta što su petljali, da su opstali vjerojatno bi Turska Hrvatska bila među prvim koje su oslobođene.

Tu onda imamo svakih 20ak godina ratove s Turcima;

Gnjavažu s vojnom granicom, raznorazne apsolutizme i slično, te priče s kmetovima do 1848.

A realno, nije baš da je tako moralo biti.

A Mleci jesu ostavili vjeru, ali su uništili ekonomiju, planski osiromašili gradove.
Npr. nisi smio trgovati direkt između Zadra i Šibenika, nego si morao preko Venecije ići...
Mletačka Dalmacija je nažalost poprilično siromašno područje, a kasnije i Habsburgovci fušaju tu, npr. ona priča s peronosporom krajem 19. stoljeća ne bi bila da je bilo malo više mozga.
Austriji je u dosta stvari Dalmacija bila kao Engleskoj Irska, kolonija, a ne područje hrvatske krune, kojom je Habsburgovac vladao kao hrvatski kralj.

To se trebalo promijeniti, Trojedinica je u svom naslovu imala i Dalmaciju, tu smo čak i imali potporu Pešte, ali Beču se nije žurilo.
Pa Cres, Lošinj i Krk su pripojili svojoj Istri, odnosno Austrijskom primorju od Soče do Rijeke...

S tim da feudalizacija zbog ekonomsko-geografskih razloga nije obuhvatila Dalmaciju. Kolonat je drugačijeg karaktera od kmetstva (što ne znači da nije bilo ekstremnih primjera di je bio i gori od kmetstva- na nekim otocima je postojalo dužničko ropstvo di su dužnici imali maltene status roba). Mlečani nisu imali feudalni sustav sličan ostatku europe, bili su čak i nezainteresirani za selo, što je nama bio "a blessing in disguise" jer je baš ta mletačka nezainteresiranost za kolonizaciju i asimilaciju osigurala sačuvanje Hrvatskog naroda i svijesti u Dalmaciji. Štoviše Hrvatska književnost je počela u Dalmaciji, sve prve knjige na hrvatskom jeziku tiskane su u Veneciji. Mlečani su u nekim aspektima bili jako liberalni (zapravo nezainteresirani al to je ispalo vrhunski za nas).