Da, izvorište je Hercegovina, oko Posušja. Ima li ko šta o tome? Znam da su te matice uništene u Širokobriješkom samostanu 1945.
Ima li neko možda neke deftere iz tog perioda & kraja?

Prezime Ivančić iz Duvna? Netko ima kakve informacije?

Poreklo derteći lite

Kaou mjereno sve u početku, pa onda a ja poznam ovog, to je taj neki komšija moj bio....

Živili. Čitam vas s vremena na vrijeme, ovaj forum mi je pomogao bolje razumjeti funkcioniranje nakaradne države.

Čini mi se da je ovo dobro mjesto za sljedeće pitanje Počeo sam se u zadnje vrijeme više zanimati za vlastito podrijetlo. Prezime mi je hercegovačko, pradjed mi je iz okolice Širokog Brijega, tj jedan zaseok kod Kočerina. Koliko bi mogle biti očuvane knjige rođenih tamo, bi li imalo smisla potegnuti iz Slavonije za tu svrhu , da malo bolje pročešljam obiteljsko stablo ?

Pa Kočerin ti nije baš okolica Širokog imaš 10km do Kočerina, iako to ti nije ni bitno toliko.

Pošalji email dolje u Župu u Kočerinu, ako se ne varam Župa je S. Petra i Pavla
Tko si, što si, tko ti je djed i tako malo o obitelji (mislim o djedovoj obitelji) sigurno će ti se netko javit i reći da li su knjige sačuvane ili spaljene u ratu.

Druga mogućnost ti je da pošalješ email u Općinu odnosno Grad Široki Brig i pitaš da li bi mogao dobit obiteljsko stablo i moraš li osobno doć u Široki.
Računaj da sigurno moraš i nešto sitno platit 10€-20€

Još jedna mogućnost ti je da email-om kontaktiraš nekog od advokata u Širokom i da ti oni to sve odrade, sad ne znam kakve su tarife po Širokom.
Ja računam da će ti uzet 100€-200€ advokat da ti to odradi (mislim na obiteljsko stablo djeda) jer vjerovatno i zna ljude ne samo u Širokom nego i u Kočerinu itd.

Zna li netko više o prezimenu Đogić?

Pozdrav, iz Istre sam i moji su tu već preko 300 godina, te sam istražio porijeklo prezimena u Istri, pa me sad zanima daljnja prošlost ,a vidim po svemu da prezime vuče porijeklo iz Hercegovine,
čak postoji i selo istoimeno.
Prezime Čalić me zanima
hvala

Dali netko zna malo vise o prezimenu Čalić

Zna li netko o prezimenu Vukić u Hercegovini,porijeklo i ima li ih danas.Priča ide da su pred turskim osvajanjimaizbjegli i naseliill Velebit.

Zna li se išta o prezimenu Vukić iz podvelebitskog kraja,u narodnim predajama stoji da su došli pred turcima iz Hercegovine...ima li prezime danas u Hercegovini

Zna li netko vise o prezimenu Jakovljevic iz Jajca(Seoci)

Pozdrav.Zanima me prezime Galić.Hvala.

Jedna zanimjiva

https://www.poreklo.rs/2012/03/07/kapetanovi%C4%87-2/comment-page-1/

Ponavljam pitanje da ne bi nekome promaklo.
Bas me zanima nešto više o mom prezimenu. Procitala sam negdje da je iz Mostara? Ako ima netko da zna, molim ga nek napise. Bila bih jako zahvalna.

Za sve zainteresirane moram vas razočarat nema vam Pave više tu na HBF.

Tako da morate ili pročitat cijelu temu da nađete neke podatke o svojoj obitelji, ako ih uopće ima tu zapisano i ako su uopće točni.

Ne znam da li je Pave pokrenuo web o porijeklu obitelji, jer se nešto spominjalo u tom kontekstu ??

Pozdrav svima.

S obzirom na to da sam u rujnu ove godine na forum.hr (tema Tumačenje povijesnih migracija pomoću populacijske genetike II. dio) postavio pitanje o klobučkim Vukojevićima te da nisam dobio zadovoljavajuće odgovore, kopirat ću tamošnju objavu. Iako ova tema ne obuhvaća genetička istraživanja, zaključci koje u objavi iznosim povezani su i sa zaključcima koje su na ovom forumu izneseni u veljači 2013., a tiču se porijekla klobučkih Vukojevića. Ukoliko netko ima neke spoznaje ili izvore o tome, molio bih da ih iznese u okviru ove teme. Zahvaljujem.

Pozdrav svima.

U prosincu 2021. u okviru ove teme spominjalo se porijeklo starog (s obzirom na to da je od njega nastalo najmanje
desetak novih prezimena tijekom 18. i početkom 19. stoljeća i da je danas broj nositelja zbog toga daleko manji govoreći
o onima čiji su preci u vrijeme Osmanskog Carstva nekada živjeli na području zapadne Hercegovine)
prezimena Vukojević iz Klobuka u blizini Ljubuškog.

Upravo prije nastanka tih novih prezimena (što se relativno lako može pratiti u podacima iz arhiva tamošnjih župa)
prezime Vukojević je, sudeći prema popisima katolika u prvoj polovici 18. stoljeća (ali i prema pričanjima današnjih
potomaka koji se sjećaju pričanja ljudi koji su živjeli prije 150 godina) bilo među najzastupljenijima na velikom
području stare Veljačke župe. Ako tome dodamo visoki natalitet kao jedno od glavnih obilježja tog područja
u idućih 250 godina (kuće i s preko desetero djece nisu rijetkost), danas dolazimo u situaciju da kada govorimo
o njihovim potomcima govorimo o desecima tisuća ljudi (brojka bi na ovim prostorima zasigurno bila i mnogo veća da
npr. iseljavanje Hercegovaca u SAD 1900-ih nije bilo toliko masovno (kriterijem udjela) ili da u svjetskim ratovima
i poraćima (npr. španjolska gripa) nije stradalo toliko upravo mladih života (vojnici u dvadesetim godinama)).

Eklatantan dokaz za to je da će mnogi koji krenu u izradu obiteljskog stabla, a kome je netko od djedova ili baka
porijeklom iz nekog od mjesta na području između Ljubuškog i Donjih Vinjana kod Imotskog (granice koja i danas
stoji ondje kao i nakon Požarevačkog mira 1718.), već do osme generacije unazad naići na prezime Vukojević.
Drugim riječima, prezime Vukojević pojavljuje se ili kasnije, ili kada izrada obiteljskog stabla dođe do
sredine 18. stoljeća. Slično vrijedi i za još neka prezimena tog područja i tog vremena, koja zbog specifičnog interesa
za Vukojeviće ovaj put ne navodim.

Istraživanje porijekla ovih Vukojevića i drugih starih prezimena tog područja, a koje se temelji na podacima iz
matičnih knjiga franjevačkog samostana u Zaostrogu, arhiva spomenute stare župe Veljaci, kao i župe Drinovci,
na popisima katolika provedenim 1743. i 1768. te na sačuvanim podacima iz vizitacija biskupija s područja Bosne i Dalmacije,
ograničeno je upravo starošću tih podataka. Naime, najstariji podatak o klobučkim Vukojevićima iz ovih je izvora
krštenje Božice, kćeri Nikole Vukojevića iz Klobuka 1693. godine.

Druga vrsta izvora, a koji se tiču razdoblja koje završava upravo kada podaci iz katoličkih župa postaju temeljitiji
(prva polovica 18. stoljeća), predstavljaju defteri Osmanskog Carstva koji obuhvaćaju sandžak Hercegovina.
Oni koji su prevedeni danas su lako dostupni. Međutim, u defterima se uz ime pripadnika raje (zimiju) prezime
najčešće ne navodi, što ne isključuje mogućnost da mnogi prezime nisu ni imali (u obzir treba uzeti da se prezimena
na ovom području ustaljuju tek nakon Tridentskog sabora 1563.). Svakako, iz podataka u defterima da se naslutiti kako
je područje o kojem je riječ tijekom 16. i 17. stoljeća vrlo rijetko naseljeno. Prema podacima iz 1701., koji se donekle
mogu povezati s izvorima iz katoličkih župa, u Klobuku, koji će oko 1880. doseći 2000 stanovnika, zabilježeno je svega
šest kuća, od kojih jedna pripada Ivanu Periću, sinu Lorinovom. S obzirom na to da su Vukojevići, sudeći prema
matičnim knjigama u Zaostrogu, tada već naseljeni u Klobuku, logično je zaključiti da barem jedna od preostalih pet
pripada Vukojevićima.

Iz povijesti znamo da je druga polovica 17. stoljeća, a koja za mnoge ovdašnje istraživače obiteljskog stabla predstavlja
doba najstarijih pouzdanih podataka, razdoblje dvaju ratova između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva koji su imali
velik utjecaj na područje Hercegovine, odnosno Dalmacije. Pitanje je je li isto to razdoblje ujedno i doba značajne migracije
za klobučke Vukojeviće, odnosno njihove pretke ili se radi o rodu koji je na istom području stariji od 1650. godine.
S obzirom na to da iz svega proizlazi kako je po tom pitanju gotovo nemoguće pratiti trag pisanih izvora toliko rano,
zanima me kakav odgovor daje populacijska genetika. Može li netko tko je proučio populaciju kojoj su korijeni među
klobučkim Vukojevićima, ili netko tko je i sam ponosni potomak dati neki odgovor? Imaju li Vukojevići korijene u Klobuku
starije od 400 godina ili su došli iz smjera sjevera, juga, istoka ili zapada?

Zahvaljujem.

Poštovani,
Moja baka je rođena u zaseoku Vašarovići Lošče. Godine 1855, Lošče ulazi u sastav župe Humcu. Ima li netko od vas presliku neke od župnih matica za župu Humac?

Hvala