Nakon rata Vitez se držao ekonomije a Busovača ideologije.

Rezultat možete lako vidjeti.

Pogledaj za neproizvodnu dilatnost. Jedna osnovna škola.
Svaki dan stvara financijski gubitak.
Misečno dolazidu računi za struju, vodu, kanalizaciju, nastavna pomagala, sredstva za čišćenje. A tek masa plaća za učitelje, nastavnike, čistačice, pedagoga, majstora za popravke.

Ni novčića zarade.

No, zarada društvu je na drugen mistu. To je obrazovanje buduće radne snage, znanje košta a potribno je.

Previše si potpao pod utjecaj EU-ropskih mađioničara.

Pajdo ovo je sve živopisnije. uspoređuješ osnovnu školu s brodogradnjeom? To ti je paralela, ista ravaan, ista djelatnost?

Opa država je isto šta i brodogradilište, brodogradilište je država?

Zapleo si se u ovom kvazifilozofiranju, ukratko komunist si. Nije to sramota, izađi iz ormara i sam sebi priznaj.

Ustaše su ekonomski isto socijalisti, i fašizam i nacizam imaju socijalističko gledište na dosta stvari. Nacizam je doslovno nacionalsocijalizam.

Ja san iz ustaške kuće, moje rodbine na Liparima je bilo više nego zagrepčana ili slavonaca ukupno. Al to nema nikakve veze s prijezirom prema komunizmu, prijezir prema komunizmu se bazira na zdravom razumu, a ustaše i zdravi razum se u putu nisu sreli.

nema šta zapad imat neku figuru, ja san zapad, ovo šta vi smatrate zapadom je preslika refleksa iz jugoslavije. Ja san generacija rođena u nezavisnoj Hrvatskoj nakon pada komunizma, jasno nisan zaražen s tim virusom.

Ma rado ću ti i to objasnit, ovo je bilo za prvu ruku.

Jesu ti obrazovanje i brodogradnja ista razina djelatnosti?

Nije tako jednostavno. To je nelojalna konkurencija i kažnjivo je. Na kraju će ipak bit gubitak, jer im se sad uvode visoke carine na državno subvencioniranu proizvodnju. Nek sad prodaju po 5 televizora Indijcu koji nema vremena gledat niti u jedan.

Obrazovanje je tercijarna, brodogradnja sekundarna dilatnost.

Povezat ću ti s ovin

https://www.24sata.hr/news/tvornice-su-zaposljavale-9000-ljudi-danas-ostali-goli-zidovi-535743

Država međuostalim ovisi o tomu koliko je samodostatna, a makar jedno brodogradilište pod državnim nadzorom jest dio toga.
Ne mogu nikako bit komunist. Stalno naglašavam da privatnici drže državu likvidnom, ter da država po pitanju gospodarstva ovisi o njima. Problem je kad država izgubi nadzor nad stratežkim stvarima poput sirovina, energije, vojne opreme...
Sad kad je unazad par godina počeo veliki rast ciena. Da HEP nije bio u državnom vlasničtvu, ciena struje bi bila 4 puta skuplja, a to bi uništilo brojne privatnike. U tom razdoblju HEP je poslovao s gubitkom, ali to je država izdržala i čak je unatoč tomu rastao BDP. Znači HEP nije tu da samo ima uhljebe, već štiti i hrvatske privatnike.

Naravno. Ali problem je da će Europljaninu poskupit televizor i on će bit nezadovoljan. Problem je da je pitanje da li Europa uobće zna više proizvest svoj televizor bez većinski kineskih djelova...
Zašto je EU dopustila Kinezima da grade Pelješki most, makar se Strabag bio žalio da su nelojalna konkurencija.
Te carine su debelo zakasnile, jer EU proizvodnja je debelo uništena

Problem Europljana nije nedostatak znanja ili resursa, već nedostatak motivacije.



Vidjet ćemo. Prvo se mora riješiti korupcija (Qatargate) u EU. SAD će pionirski pokazat pravi smjer.

Prikladno, članak koji nariče za komunizmom.

Srića vinarstvo je oživilo u Imotskom, kvalitetnije nego ikad u doba tog komunističkog mastodonta.

Zala, Šomođ i Baranja.
A i Bačka.

Hrvatski knez Braslav je vladao (iako samo par godina) do Bratislave, ona je po njemu i dobila ime.
U Zali su stoljećima Zrinski bili župani, tamo su i ruševine Novog Zrina (srušili ga Turci).
Cijeli taj prostor je imao hrvatsku većinu sve do 19. stoljeća, čak su bila i manja ekonomska ulaganja u njega radi toga.
Sad je dobrim djelom pust.
Iako ima još par hr. enklava;
*ispod Velike Kanjiže (Nagykanizse)
*kod Barča
*u Baranji (hrvatska sela oko Pečuha, koja su porijeklom iz okoline Srebrenice i Tešnja, Šokci i Bošnjaci)
*u Bačkoj (trokut oko Baje)

Da nije bilo zafrkancije s Talijanima (i Srbima) nakon ww1, taj prostor bi vjerojatno danas bio dio Hrvatske.


Braslav;


Herceg Koloman je vladao do Balatona;

Za Josipa II je Hrvatska bila u dva okružja; Zagreb i Pečuh;
https://www.google.com/imgres?q=hrvatsk ... M3oECG4QAA

Ovo je karta bez Prekodravlja (a ono se isto tražilo u Versaillesu, no ovo je kontrolirano na terenu);


Ovo su kajkavski govori danas uz granicu;


Čakavski su u Gradišću;

A tu se vide svi;


Ovo je cca sadašnje stanje;

Osim nedostatka motivacije, problem je i izgraditi te silne pogone za proizvodnju. Tko u Europi još ima izkustvo masovne proizvodnje svih mogućih dielova? Tko bi radio u toj množtvenoj proizvodnji koja ne može imat neku predobru satnicu za radnika?

I SAD je preduboko u tomu svemu. Ne će ni Trump uspjet napravit nešto revolucionarno u samo 5 godina. Možda uspije makar započet neki postupak obnove industrije.

Najmanji je problem izgraditi pogone za proizvodnju i obučit radnike. Prije globalizacije je fizički rad bio više cijenjen, ta postavka će se morat vratit. Za generaciju Z će bit gadna tranzicija, no vidi, ili radiš ili nemaš što jesti, čovjek uči dok je živ.

Često sam po gradilištima. Uzbekistanci ponizno rade i skaču u rov s lopatom na svaki mig. Hrvata iz Hrvatske u rovu već oddavno nema. A i Bosanac već nevoljko ide u rov, ter i ono malo što ih ima u rovu su bez ikakve motivacije. Moralo bi se dogodit nešto gadno da se ljudi promiene...

Austrijski slikar je zagovarao treci put, nacionalnu ekonomiju na dobrobit radnika bez komunistickog otimanja ili kapitalisticke poglepe. Pa nisu džabe švabe glasali za njega, ovećavao je brda i doline.

Ne stoji bez veze njima u nazivu radnička stranka ali oni nikako nisu ljevičari

Pa hrvatska država poprilično olako zatvara strateške industrije i infrastrukturne objekte. Spomenuta INA je ostala na jednom pogonu u Urinju, a zatvoreni su rafinerije Rijeka , Sisak i dvije petrokemije, na Krku i u Zagrebu.

Onda imamo slučaj da su zatvorene , odnosno demontirane ili nisu u voznom stanju, pruge Sisak -Karlovac i Martin Brod - Knin koje mogu služiti kao alternativni pravac i čak su te pruge i krajiški Srbi održavali ispravne do 1995. Slovenci naprimjer imaju staru prugu preko Alpa od Kopra do Austrije koju koriste kad im nešto zapne na glavnom pravcu, iako nije rentabilna. Rezultat je da Luka Kopar nema nijedan dan u godini kad ne može otpremiti vlak prema unutrašnjosti, a Luka Rijeka je imala u zadnjih godinu dana takvih dana 30-ak zbog raznih nesreća, izlijetanja itd.

Današnji hrvatski komunisti ne žele više raditi u tvornicama u kombinezonu kao oni nekadašnji jugo, oni žele da im država sredi posao na kompjuteru za 2000 eura.

Treći put njemački socijalizam. Malo poslušaj hitlerove govore, uzmi mein kampf i drugu knjigu, on govori protiv marksizma a socijalizam mu je pozitivan pojam. Čak izbjegava i komunizam već baš forsira pojam marksizam.

Da oni nisu ni desnica ni ljevica oni su nešto nad tim.

Originalno to je talijanski fašizam, a sam pojam trećeg puta je smislio Giovanni Gentile.

Da, nacizam je na to sve nakalemio oriđiđi njemački rasizam i još koješta svojstveno njihovoj kulturi. Al i oni se postavljaju kao treći put uekonomskom i ideološkom smislu, nadgradnja.

Prvi su treći put imali Francuzi, tamo je začet protofašizam (Sorel, nacionalsindikalizam isl) al se nikad nije razvio da pruzme vlast.

Nije problem da država zatvori višak industrije. Sad mi možemo razpravljat da li Hrvatskoj trebaju jedna ili tri rafinerije, ali ako sve tri ostvaruju gubitak ili su potrebna ogromna ulaganja, tada nam je po meni dosta jedna ali modernizirana. Ona rafinerija u Rieci i bolje da se ugasila (t.j. preselila u Urinj), jerbo što će smrdljiva industrija usred velegrada.Što se tiče pruga, ne znam koliko je izkoristiva ova pruga koju spominješ, a što se tiče pruge prema Rieci, nije mi jasno zašto se za silu ne koristi pruga od Rieke preko Slovenije? Što Slovenci zezaju ili je nešto drugo u pitanju?

A što se tiče ,,hrvatskih'' komunista, oni niti sad rade niti su onda radili. I nekad im je bio najveći doseg održavanje raznoraznih plenuma i da štogod ukradu iz tvornice. Nikad se nisu ubijali od rada...

Za ostale, evo još malo o Imotskomen.
https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/slobodna-u-imotskom-od-hrvatske-smo-dobili-samo-dva-slova-na-tablici-195974


Ovako.
Svaki trošak je nikiman zarada.
Škveru je trošak kupit jaja i piletinu za svoj radnički restoran. Kupuje od Agrokoke. Agrokoka je tu zaradila.
Agrokoka za hranit te kokoši triba kupit hranu. Recimo od kojeg kombinata, PIK Belje. Agrokoki trošak, Belju zarada. Cipiva za protiv bolesti, recimo Imunološki.
PIK Belje za požet kukuruz (i ine biljke) za kokoši triba umitna gnjojiva. Koja će kupit od Petrokemije iz Kutine. Gorivo za kombajne od INA-e. Cile kombajne i dilove od pogona Đure Đakovića iz Županje.
Za radničku odiću neka je škver kupova od Trimota i Biokovke. Ovi su konac kupovali od sinjske Dalmatinke.
Dil svojih potriba namiriva je škver iz svog pogona u Prološcu.
Bešavne civi iz Siska.
Napitke je kupova od Dalmacijavina i makarske Amfore.
Svu tu robu dostavjali su ili proizvođači, ili škver svojin voznin parkon (zapošljava vozače, kupuje vozila) ili otpremnici (špediteri). Za sve te vožnje troši se gorivo i mazivo. Koje su kupili od INA-e.
Želizo i Čelik kupovalo se od želizare u Sisku, čeličane u Zenici, Jesenicaman, pa bila je i Želizara u Kašteliman (teški gubitaš, ali uz dovojno posla i prodaja g*vna na šibici je profitabilna). Feromangan koji se u toj proizvodnji rabi, kupujedu od Dalmacije iz Dugog Rata.

Plastične dilove za vozila koja san spomenia te pri svega za dilove u brodu radila je Jugoplastika (Diokom), koja je PVC nabavila u Adriakema (Jugovinila).
Dil alata škver je kupova od Iskrina pogona u Dugom Ratu.

Sve ovo od INA-e je značilo proizvode od rafinerija nafte u Hrvatskoj, ali i drugih krajeva di žividu Hrvati (Bos.Brod, Modriča).


Daklen, pogledaj lanac koji se je napravia. Svaki proizvođač opet kupuje (polu)proizvode od nikega drugega. Što više je to u vlastitoj državi, veći je obrtaj i više ostane. Tako je onin minus od 100 mil.eura se više putih obrnia i napravia plus.

Gubitci nastajedu ako imaš prikoviše nepotribno zapošljenika, ako pridugo prodaješ većinu roba ispod tržišne cine, zbog puno kupljene usluga i robe koju si priplatia, ako nisi proda dovojno svojih roba i usluga (nas je tu zaj*ba prikomirni uvoz svega i svačega), puno nenaplaćenih potraživanja (a mi sanirali banke svojin novciman i stranciman prodali za kunu), priveliki udil dugovanja u bilanci čije su kamate veće od marže po kojon prodaješ svoju robu (a strane banke ka lihvari i kamatari).


Jedan rashodovani Rafale 45,5 milijuna eura od prijatejice hrvatske neovisnosti Francuske, za to se je bilo spremno dat novce. Razmatralo se kupit 30godišnje karampane F16 od Izraela i od velike prijatejice nan Grčke.
A nije se znalo odvojit puno manje za vojne proizvode (minobacači, mine, lansere za mine i sl.) koje je radia Imostroj.
Jer, vojsku triba redovito uvižbavat, ne radit s prastaron opremon.
Vidi Fekalov članak Tajna nestalog oružja.