O čemu se radi?

AfD ubacio letke u obliku avio karte u poštanske sandučiće na kojima su ne njemačka prezimena.

to su prljave predizborne igre uzjebane ljevice

Naslovljeno je na ilegalne imigrante. Ako im se vrate stranci i potomci stranaca, past ce Njemacka na 45 milijuna stanovnika i ekonomija bi dozivjela totalni kolaps za 24 sata.

Švabadiji nikad ne virovat pogotovo ovim budget hitlerovcima, grozan narod

Ne znam je li po pravilima foruma, ali me zanima koliko vas što tvrdite da se nitko ne želi vratiti u HRHB živi ovdje i koliko pričate s ljudima koji žive ovdje. Čudno mi je da ne shvaćate koliko su se prilike promijenile, o atmosferi da ne pričam. Ovo više nije rupetina, vlada pozitivna klima. Ili imate 60+ godina pa vas drži taj mindset, ______ nema nigdje osim ovdje, političari su krivi za moje osobne neuspjehe, uspio sam ako preselim u Njemačku… Mlađi ne gutaju taj yugo mindset.

Nije cijela Njemačka usrana s migrantima, ima dosta manjih mjesta i tamo gdje se možeš odselit i živjet solidno.

Govorim iz osobnog iskustva, i iako od rodbine čujem da se više ne isplati seliti tamo, ako imaš solidna primanja ovamo, to ne znači da bi se oni ikada doselili ovamo.

Bio bi ogroman šok i za njih, i za njihovu djecu, od ovih koju imaju djecu.

Koliko god da negoduju nisam od nikog od njih čuo ideju da bi se vratili, ni sada ni u skorijoj ili daljnjoj budućnosti. Povratak u penziji ja uopće ne brojim pod povratak.

A moji su sve ljudi koji imaju gdje se vratit i svjesni su dobro svojih korijena.

Dosta naše dijaspore su izbjegli iz mjesta koja su podpala pod srbe i muslimane pa ni nemaju gdje, osim ako nebi sebi pronašli novi hrvatski zavičaj.

Jeza me prolazi čitajući ovo, ne znam tko si želi ovo od života napraviti radeći manualne poslove s tim azijatima, grozno.

Tragedija, svi natrag u Herceg Bosnu ASAP!

Bolje i ratovat s našim muslimanima nego s arapskim kozojebima u školu ić.

Jedan moj daljnji rođak se nedavno odlučio vratiti u Hrvatsku, a glavni povod je situacija u kojoj je jedan Turčin napravio scenu u vezi toga da njegova kćer ide na plivanje u sklopu nastave tjelesnog. Naime, na plivanju bi djeca trebala biti u kupaćim kostimima, a ovom je to valjda nedopustivo iz pozicije pobožnog muslimana.

Rođak je shvatio da takva okolina nije za njega i odlučio se vratiti nakon skoro 3 godine.

Fra Miro Sikirić iz Dublina otkrio zbog čega Irska više nije obećana zemlja za Hrvate

U odnosu na rekordnu 2016. kada je Irska postala obećana zemlja za Hrvate - 2020. donose preokret. Posljednjih godina zatvorena je jedna od dvije trgovine s hrvatskim proizvodima. Dva restorana i jedna pizzerija. A trend u kojem Hrvati više ne hrle po bolji život u Irsku se nastavlja. U siječnju ove godine u Irsku je doselilo 48 Hrvata, što je dvadeset manje nego u istom mjesecu prošle godine. Gost u RTL Danas bio je voditelj Hrvatske katoličke misije u Dublinu fra Miro Sikirić.

Povratak iz Australije.

https://www.tiktok.com/search?q=vratio% ... 6336042567

da, ekonomija zemalja iz kojh su stranci došli

Povratak je postao privlačna opcija nekima.

Power move.

Sve više Hrvata napušta Njemačku: 'Nije ni ovdje kao što je nekada bilo'



Baden-Württemberg (B-W) je, uz Bayern i Hessen, jedna od industrijski najrazvijenijih njemačkih saveznih zemalja. U toj su zemlji prisutni radno intenzivni sektori pa je ostala središte u koje su dolazili brojni ekonomski migranti, piše Fenix.

U automobilski sektor Stuttgarta najviše je Hrvata pristiglo iz Dalmacije i dalmatinskog zaleđa, a broj je porastao nakon 2010. godine, kada je prema statističkim podacima u Baden-Württembergu boravilo oko 67.000 hrvatskih državljana.


Najveći broj Hrvata zabilježen je 2021. kada ih je ondje boravilo 126.110, a od tada ta brojka opada za 1000 godišnje.

Značajan pad broja Hrvata

Podaci od 31. prosinca 2024. godine pokazuju da se je u odnosu na 2023. godinu, dogodio veliki pad. Broj Hrvata koji trenutačno borave u Baden-Württembergu iznosi 121.995 dok je 2023. godine taj broj iznosio 124.920.

U protekloj godini iselilo se 2.925 hrvatskih državljana, a u tri godine taj broj se smanjio za 4.115 osoba, što je otprilike 3,26 posto od maksimalnog broja.

Hrvati se vraćaju kući

Generalni konzul RH u Stuttgartu Ivan Sablić rekao je da je na tom području nekoć živjela jedna od najvećih hrvatskih iseljeničkih zajednica.

"Naravno da nas veseli i da mi kao Generalni konzulat više ne nosimo taj, možemo reći, negativni epitet. Po broju Hrvata pretekao nas je Bayern. Već nekoliko godina prisutan je trend povratka, a skoro 3.000 povratnika samo u 2024. godini je brojka koja veseli i daje optimizma. Ne samo što je prisutan trend, nego on iz godine u godinu i jača", kazao je Sablić.

Dodaje da su povratnici najčešće mladi i radno sposobno ljudi.

"Naime, one generacije koje idu u mirovinu se ne odjavljuju, nego u najvećem broju ostaju s prebivalištem prijavljeni u Njemačkoj, kod djece ili u vlastitoj nekretnini. Najčešće iz neznanja i straha da ne bi izgubili neka stečena prava, što je potpuno krivo. Kod povratnika se radi o mladim ljudima koji vide svoju priliku da sa znanjem i iskustvom koje su stekli u Njemačkoj, sebi i svojoj djeci u Hrvatskoj mogu osigurati bolju budućnost", rekao je Sablić.

Hrvatska postala zemlja povratka

Sablić ističe da Hrvatska danas nudi sve potrebne infrastrukture za obitelji, a da u nekim zanimanjima danas gotovo da ne postoji razlika u plaći.
"Hrvatska je postala zemlja povratka, u Hrvatskoj se radi i gradi, prisutna je pozitivna atmosfera i to je prilika koju mladi ljudi žele, mogu i znaju iskoristiti. Jedan broj njih se zanima i za mogućnosti poticaja povratka kroz projekte Vlade Republike Hrvatske i to čine najčešće tako da izravno komuniciraju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, kroz projekt Potpora za zapošljavanje te kroz projekt Biram Hrvatsku – povratak u RH", rekao je Sablić.

Prema dostupnim informacijama, ove je potpore iskoristilo preko 820 osoba, a broj ljudi koji zapošljavaju prelazi 1200.

"Određenu ulogu igra i opća sigurnosna i politička situacija u Europi i svijetu, agresija u Ukrajini, gospodarska nesigurnost, nadmetanje u carinama... Sigurno je da i to utječe na povratak ljudi. To smo vidjeli i za vrijeme pandemije korone, kada su brojni željeli u Hrvatsku, kada su željeli što prije kući. Kada je teško, kod svoje kuće i u svojoj državi je ipak najbolje. A sve češće se zna čuti, posebno od onih starijih, nije ni ovdje kao što je nekada bilo", zaključio je Sablić.

Sto mislite kakve alate ova drzava tj hrvatske zupanije i gradovi, mogu ponuditi ljudima koji razmisljaju o povratku?

Dodjela gradjevinskih parcela za nove kuce,
Oslobodjenje od poreza,
Neki drugi poticaji?

Zašto bi država nudila neke velike pogodnosti povratnicima? Koja je onda poruka? Odselite se pa se vratite za 5-10 godina. Ako ćemo radit pozitivnu diskriminaciju onda treba nagradit one koji nisu ili neće odseliti i poslati poruku da se ne isplati iseliti.

Mogu se davat i poticaji recimo za doc živit u neke pasivnije krajeve, to bi poglavito išlo na ruku dijaspori, ali bi i ljudi koji nisu iselili također mogli sudjelovati, ovakve stvari se već rade doduše, iako možda nije loše davat poticaje za povrat dijaspore da iskoristimo sad trenutak kad nastaje ozbiljan povratnički momentum.

Pa većina i je pobjegla iz manje razvijenih krajeva, a ukoliko nisu otišli van preselili su se u veće gradove. Te izvana ni stotinama tisuća eura, a ni puškom natjerati na život u pasivnijim krajevima.

Većinu ne, ali i da se 5%-10% vrati u pasivnije krajeve je opet bolje nego ništa, mislim razumijem nebi ni ja želia živit bogu iza nogu u Gračacu ili nekoj sličnoj vukojebini.

To može proći eventualno u Dalmatinskoj zagori, Sinjska i Imotska krajina zbog blizine Splita, mora itd.
Gračac, Udbina, Banovina, Lika općenito, već dosta teže.

Sinj pogotovo može puno više od toga, često sam u Sinju i meni je to odličan gradić danas super povezan sa Splitom, uredan i živ, jedino da je javni prijevoz do Splita učestaliji. Tako da Sinj sigurno ne spada u kategoriju vukojebine, nije taj kraj niti toliko opustio šta se tiče broja stanovnika.


Mislim da se i u najgore sredine može očekivat 5% povratka.