Čitam kako se u Njemačkoj brinu da ako uvedu obvezni vojni rok, dodatno će im nedostajat radne snage.

A ne shvaćaju kako bi tako dobili radnika koji imao veću disciplinu i poštivanje autoriteta na poslu...

PO PRVI put nakon 30 godina više Poljaka napušta Njemačku nego što u nju dolazi. Glavni razlozi su gospodarski rast u Poljskoj, manja birokracija i niži porezi, piše DW.

Od početka 1980-ih Njemačka bilježi značajan porast imigracije iz Poljske. Samo nakratko, sredinom 1990-ih, dolazak Poljaka u Njemačku usporio je, ali u pravilu je Njemačka svake godine primala nekoliko desetaka tisuća Poljaka više nego što ih je odlazilo. No, čini se da je taj trend sada prekinut: prošle godine Savezni statistički ured bilježi neto smanjenje od 11.239 ljudi.

Mali problemi u domu – veliki simboli frustracija

U kupaonici svog njemačkog stana, Zbyszek Perzyna pokazuje primjer koji, po njegovom mišljenju, ilustrira što ne funkcionira u Njemačkoj: "Nismo imali hladnu vodu u tušu jedanaest ili dvanaest godina", kaže. Kao rezultat toga, on i njegova supruga Kamila Gierko riskiraju opekline svaki put kada se tuširaju.

Ipak, tuš sam po sebi nije razlog njihove odluke da se vrate u Poljsku. "Mnogo sitnica – sve zajedno: jedan veliki problem", objašnjava Perzyna. Tu su i oštećenja stropa u kuhinji zbog vode, pokvareni interfon i razni drugi problemi o kojima se uprava zgrade ne brine. Kažu da bi i dalje bili bez hladne vode da se sami nisu potrudili.

"Ali ja sam iz Poljske", kaže u šali Perzyna, misleći da su Poljaci majstori improvizacije. "Napravio sam diverziju, posebno crijevo za hladnu vodu", dodaje. Gierko radi kao prevoditeljica, a Perzyna organizira međunarodne izložbe – od Banksyja i Leonarda da Vincija do izložbi o paukovima.

Povratak u Poljsku i jednostavnije financijske procedure

Iako imaju dobre poslove i plaćaju poreze u Njemačkoj, par želi otići u šire područje Varšave. Na internetu traže malu kuću: "8000 zlota po kvadratnom metru", objašnjava Gierko, "oko 1800 eura". U prosjeku su cijene niže nego u predgrađima oko Berlina.

Dobiti kredit u Poljskoj nije problem. U Njemačkoj Gierko nije uspjela dobiti ni leasing za auto, unatoč tome što je samostalna poduzetnica, financijski uspješna i plaća visoke poreze te fiksne troškove poput zdravstvenog osiguranja. "A ipak su mi rekli da nisam kreditno sposobna", kaže.

S dozom ironije dodaje: "Iako zarada očito nije tako loša, s obzirom na to da su porezi prilično visoki." Ipak, leasing je uspjela dobiti u Poljskoj: "Telefonom, nakon najviše sedam ili osam minuta razgovora", objašnjava Perzyna. Pet godina u Berlinu bilo je dovoljno

Jacek Dehnel se također vratio u Varšavu – nije izdržao ni pet godina u Berlinu. Poljsku je napustio 2020. zbog homofobije u društvu i pobjede kandidata desničarske stranke PiS na predsjedničkim izborima.

Dehnel je pisac, homoseksualac i u braku sa svojim partnerom. Na početku su obojica uživali u Berlinu i Njemačkoj, osobito cijenili liberalnu otvorenost grada. No, Njemačka ga je otrijeznila.

"Imam dojam da je Njemačka 'failed state' u smislu svakodnevne kvalitete života", kaže. Drugim riječima, "propala zemlja". Objašnjava da taj izraz obično koriste mediji za zemlje poput Somalije, Jemena ili Demokratske Republike Kongo – mjesta gdje država gubi kontrolu nad teritorijem.

"Želim da se shvati s dozom ironije – u Njemačkoj država često ima previše kontrole, a ne premalo. Za sve se mora podnijeti zahtjev, vlasti su nekooperativne, birokratske i rijetko digitalno dostupne."

Birokracija koja iscrpljuje

"Mogu ispričati impresivno duge priče iz hodnika njemačkih vladinih ureda", kaže Dehnel. "Obično se sve završi time da se ništa ne riješi – ili da se isti zahtjev mora ponovno podnijeti svaki kvartal. A tko želi nešto na engleskom, jednostavno bude odbijen."

On smatra da se njemačko društvo naviklo na to da ih država uznemirava na ovaj način. "Problemi s raznim vladinim uredima su norma, a porezni sustav je kompliciran. I svi to uzimaju zdravo za gotovo kao prirodan dio života."

Iscrpljeni birokracijom, Dehnel i njegov suprug odlučili su prestati čekati politički razvoj u Poljskoj i vratiti se. "U Poljskoj imam dojam stalnog rasta, poboljšanja, modernizacije, olakšavanja i optimizacije svakodnevnog života", kaže Dehnel. "U Njemačkoj to povezujem sa stalnom komplikacijom i laganim padom." Gospodarski rast privlači Poljake

Od 2015. Poljska redovito bilježi godišnje stope rasta od oko 5%, dok je rekordna godina Njemačke u ovom desetljeću bila plus 2,7% – prije osam godina.

Prošle godine prekinut je dugogodišnji trend imigracije Poljaka u Njemačku. Nils Witte iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva objašnjava: "Ovo nije statistički izuzetak, već logična posljedica razvoja u susjednoj zemlji. Poljska ekonomija sada sustiže njemačku. To je proces koji EU želi – postupno izjednačavanje tržišta."

Witte primjećuje da broj Poljaka koji napuštaju Njemačku ostaje konstantan, ali je ono što se promijenilo – manje Poljaka dolazi u Njemačku.

Poslodavci zabrinuti za radnu snagu

Poljaci su dugo važni za njemačko građevinarstvo, zdravstvenu skrb i mnoge druge sektore. Sada poslodavcima postaje sve teže zaposliti poljske radnike, izvještava André Fritsche, generalni direktor Industrijske i trgovinske komore Cottbusa. "Poljska je sada 20. svjetska ekonomija i atraktivna lokacija za povratak mnogih", kaže Fritsche. "To je nešto što i mi želimo u Brandenburgu, a to je da se ljudi vrate."

Berlin i stari problemi

U Berlinu, Zbyszek Perzyna ponovno pokazuje na pokvareni tuš: "Posljednji majstor bio je ovdje prije otprilike deset ili jedanaest godina, pogledao ga i rekao da treba nešto izvaditi iz auta", slijeće ramenima. "Još uvijek čekamo da se nešto riješi."

Skupina od 50-ak Afganistanaca, koji su pomagali Bundeswehru tijekom misije u Afganistanu, usprkos otporu aktualne njemačke vlade stiže u ponedjeljak u Njemačku.



Oko 50 afganistanskih državljana, kojima je nakon dolaska talibana na vlasti obećan azil u Njemačkoj zbog toga što su pomagali Bundeswehru tijekom misije u toj zemlji, se nalazi u jednom zrakoplovu na liniji Islamabad-Hannover, prenose njemački mediji pozivajući se na izvore u Pakistanu.

Pritom se radi o osobama koje su pred njemačkim sudovima izborile pravo na odlazak u Njemačku. Sudovi su ovu odluku donijeli i zbog činjenice da su pakistanske vlasti počele protjerivati afganistanske državljane koji već preko godinu dana u Pakistanu čekaju na odlazak u Njemačku koja im uskraćuje putne dokumente.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo kako je Pakistan već protjerao oko 200 od 2.000 Afganistanaca koji čekaju na prebacivanje u Njemačku.

U Pakistanu se trenutačno nalazi oko 2.000 afganistanskih državljana kojima je Njemačka, zbog angažmana za njemačke institucije tijekom misije u Afganistanu, obećala azil nakon dolaska talibana na vlasti pod pretpostavkom da će se ovi pomagači, pri čemu se uglavnom radi o prevoditeljima, naći na udaru talibana.

Osim toga je azil u Njemačkoj obećan i istaknutim borcima za ljudska prava kojima u Afganistanu prijeti progon.

Nova njemačka vlada na čelu s kancelarom Friedrichom Merzom je nakon dolaska na vlast u svibnju zaustavila prihvat afganistanskih državljana kojima je azil obećala prethodna vlada.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (Kršćansko-socijalna unija CSU) je rekao kako nije spreman na prihvat ovih izbjeglica zbog nedostatne sigurnosne provjere članova obitelji.

Predstavnici socijaldemokrata, manjeg koalicijskog partnera u vladi demokršćanina Friedricha Merza, ustraju na prihvatu ove grupe Afganistanaca s obrazloženjem da Njemačka mora ispuniti svoje obećanje.

Od dolaska na vlast demokršćansko-socijaldemokratska vlada je kao jedan od primarnih ciljeva navela drastično smanjenje neregulirane migracije.

U NJEMAČKOM gradu Friedlandu dogodila se tragedija u kojoj je život izgubila šesnaestogodišnja ukrajinska izbjeglica. Djevojka je 11. kolovoza gurnuta pod teretni vlak, izvijestio je njemački medij Stern, a vijest je potvrđena jučer, prenosi Kyiv Independent.

Žrtva, identificirana kao Liana, podlegla je ozljedama nakon što ju je udario vlak koji se kretao brzinom od oko 100 kilometara na sat. Prema navodima istrage, na tračnice ju je gurnuo 31-godišnji irački državljanin.

Istragom je također utvrđeno da je irački državljanin godinama živio u Njemačkoj unatoč odbijenom zahtjevu za azil i izdanom nalogu za deportaciju.

Političarka Lijeve stranke Zada Salihović izjavila je za javni servis WDR da je rastući broj desničarskih ekstremističkih incidenata alarmantan.

Prema izvješću Ministarstva obrane objavljenom u utorak, vlasti su 2024. godine zabilježile 280 incidenata desničarskog ekstremizma, rasizma ili antisemitskog ponašanja u njemačkoj vojsci, što je znatan porast u odnosu na 205 slučajeva iz 2023. godine. Među njima su bili nacistički pozdravi, rasističke izjave i pjevanje krajnje desničarskih pjesama.

Lokalni izbori u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini s gotovo 14 milijuna birača, pokazali su jasnu promjenu političkog raspoloženja u zemlji.

CDU zadržao snagu, AfD probio sve granice
Kršćansko-demokratska unija (CDU) ostala je stabilna s oko 34 posto glasova, gotovo identično kao i prije pet godina. No najveće iznenađenje i istinski pobjednik izbora je Alternativa za Njemačku (AfD), koja je ostvarila povijesni proboj. Stranka je osvojila između 16 i 17 posto glasova – više nego trostruko u odnosu na 2020. godinu kada su imali tek 5,1 posto.

AfD je tako postao nezaobilazan politički faktor i na zapadu zemlje, gdje su godinama imali slabiji utjecaj. Čak je i premijer Hendrik Wüst (CDU), unatoč pobjedi svoje stranke, priznao: “Ovaj nas rezultat mora natjerati na razmišljanje i ne može nam dopustiti da mirno spavamo.”

Poraz ljevice – SPD i Zeleni pred slomom
Za razliku od konzervativaca i AfD-a, stranke lijevog spektra doživjele su težak udarac. Socijaldemokrati (SPD), koji su u prošlosti upravo u ovoj pokrajini imali svoje uporište, pali su na 22 posto i bore se da ostanu iznad simbolične granice od 20 posto. Zeleni su pak prepolovili svoju potporu, s 20 posto 2020. na svega 11 posto sada.

Rezultati pokazuju ozbiljnu krizu ljevice, ali i širu frustraciju birača zbog migrantske politike, energetske krize i nesigurnosti na tržištu rada.

AfD postaje najjača stranka u Njemačkoj
Iako je riječ o lokalnim izborima, oni odražavaju nacionalne trendove. Prema posljednjoj anketi Instituta Forsa, AfD je na nacionalnoj razini pretekao čak i CDU/CSU i s 26 posto potpore postao najpopularnija stranka u zemlji. Njemački konzervativni blok pao je na drugo mjesto s 24 posto.

Zbog straha od napada
:
Grad otkazuje parade za Dan svetog Martina

Leverkusen (Sjeverna Rajna-Vestfalija) – Mali lampioni njišu se s motki, nošeni dječjim rukama, pjevajući kroz sumrak. Svake godine 11. studenog slavi se Dan svetog Martina – tradicija koja cijele gradove pretvara u živopisne dječje festivale. Sada je u opasnosti.

Prošle godine samo u Leverkusenu ( Sjeverna Rajna-Vestfalija ) održano je 160 parada , većinu njih organizirale su osnovne škole. No, gradska uprava je sada jasno dala do znanja: To više neće biti slučaj 2025. godine. Kako izvještava "Kölner Stadt-Anzeiger", u budućnosti će biti dopuštena samo jedna parada po okrugu.

U Dillingenu an der Donau u njemačkoj saveznoj zemlji Bavarskoj 21-godišnjak je pucao iz zračne puške na automobile koji su se kretali po autocesti. Istražitelji sumnjaju na islamistički motiv.



Nakon što je pucano na nekoliko vozila u blizini Dillingena an der Donaua zračnom puškom, policijski istražitelji sumnjaju na islamistički motiv. Kako pišu njemački mediji, 21-godišnjak se sumnjiči da je u rujnu djelovao kao simpatizer terorističke organizacije Islamska država (IS), objavilo je Javno tužiteljstvo u Münchenu.

Iz tog razloga izdan je nalog za uhićenje zbog 22 pokušaja ubojstva.

Osumnjičenik je u pritvoru. U pucnjavi nitko nije ozlijeđen, ali su vozila oštećena.

Istražitelji nakon pucnjave u Dillingenu sigurni: Napadač je namjeravao ubiti ili teško ozlijediti putnike

Mladić je navodno pucao iz zračne puške na 22 nasumično odabrana vozila na njemačkoj autocesti 16 u blizini Dillingena an der Donaua u Švapskoj 9. i 11. rujna ove godine. Prema Državnom odvjetništvu, njegov je cilj bio izazvati ozbiljne nesreće i ubiti ili teško ozlijediti putnike.

Policija je 13. rujna uhitila turskog državljanina u blizini mjesta zločina i zaplijenila mu slobodno dostupnu zračnu pušku.

Kako navode mediji, 21-godišnjak je isprva pritvoren zbog sumnje na opasno ometanje cestovnog prometa, pokušaj nanošenja opasnih tjelesnih ozljeda i materijalnu štetu.

Tijekom istrage pojavile su se naznake ekstremističke pozadine, izviješteno je. Središnji ured za borbu protiv ekstremizma i terorizma pri Državnom odvjetništvu u Münchenu naknadno je preuzeo slučaj.

Navodi se da su pucnji ispaljeni na automobile bili usmjereni protiv “nevjernika”

Prema Državnom odvjetništvu, dosadašnje istrage ukazuju na to da je osumnjičenik, kao simpatizer terorističke organizacije poznate kao Islamska država (IS), namjeravao ubiti “nevjernike”.

Broj sumnjivih slučajeva povećao se s početnih šest na 22. Sumnja se sada odnosi na pokušaj ubojstva.

Okružni sud u Münchenu izdao je novi nalog za uhićenje 14. listopada. Daljnje informacije trenutačno nisu moguće zbog tekuće istrage. Pretpostavka nevinosti primjenjuje se do pravomoćnog okončanja postupka, pišu njemački mediji.