HercegBosna.org

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Stiže HS Produktova KUNA

https://www.youtube.com/watch?v=UCQqaDnhf_k

Tu je i VHS2

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Oružje za policiju i specijalce. Brazilska policija prvi kupac. Ljubitelji oružja oduševljeni laniranjem nove automatske pištolj-puške.

slika

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Stiže civilna inačica Kune

Brane · **Pridružen/a:** 30 tra 2018, 13:41 **Postovi:** 6576

Hrvatska nova puška
slika

9mm znači ERO napokon dobio nasljednika KUNA
Glupo ime al vjerujem da je kvaliteta iznad ERO puške
ERO puška
slika

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Kuna je zvjerka. Njome se opremaju brazilski specijalci, a uskoro će i u kalibru za nato članice. To nije puška, više automat ili automatski pištolj.

Brane · **Pridružen/a:** 30 tra 2018, 13:41 **Postovi:** 6576

Slažem se da nije puška, al kad nije izmišljen pravi naziv još...

Pištolj/revolver - redno pucanje kratka cijev s jednom rukom
Puška - pojedinačno pucanje duga cijev s dvije ruke
Strojnica - rafalno pucanje veliki kalibar s dvije ruke

X - rafalno i redno pucanje duga cijev s dvije ruke (VHS, KUNA)
Y - redno pucanje duga cijev s dvije ruke (Papovka)

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

European Defense Fund - EDF je otvoren i za male i srednje poduzetnike te start-upovce iz Hrvatske

Europska unija mora, htjela, ne htjela, ojačati vlastitu obrambenu industriju i smanjiti ovisnost o vanjskim dobavljačima, a ključni alat za ostvarenje tih ciljeva je Europski obrambeni fond (European Defense Fund - EDF), vrijedan 7,3 milijarde eura u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Fond nije namijenjen samo velikim industrijskim igračima, već otvara vrata i malim i srednjim poduzećima, start-upima i inovativnim poduzetnicima, među kojima se mogu naći i hrvatske tvrtke.

EDF podržava istraživanje i razvoj novih obrambenih tehnologija, od razvoja softvera i senzora do naprednih materijala i autonomnih sustava. Financiranje je podijeljeno u dvije ključne kategorije. Istraživački projekti mogu dobiti stopostotno financiranje za istraživanje i inovacije u obrambenom sektoru, dok se industrijski razvoj novih vojnih tehnologija financira do 90 posto, uključujući izradu prototipova i testiranja.

Program uključuje širok spektar područja, među kojima su cyber sigurnost, umjetna inteligencija, svemirske obrambene tehnologije, autonomni sustavi i robotika, novi materijali i napredna proizvodnja te hibridni pogonski sustavi.

Primjerice, program uključuje širok spektar područja, a iznosi koji su predviđeni za pojedine segmente u aktualnom pozivu uključuju ulaganja od:

- Cyber sigurnost i umjetna inteligencija – 18 posto ukupnih sredstava
- Svemirske obrambene tehnologije – 8 posto
- Autonomni sustavi i robotika – 12 posto
- Novi materijali i napredna proizvodnja – 10 posto
- Hibridni pogonski sustavi i energetska učinkovitost – 6 posto
- Napredni senzori i komunikacijski sustavi – 14 posto
- Sistemi za elektroničko ratovanje i obranu – 16 posto
- Modernizacija kopnene, zračne i pomorske obrane – 16 posto

EDF je otvoren za sve tvrtke i istraživačke institucije iz Europske unije i Norveške. Hrvatska poduzeća imaju jednaku priliku kao i ona iz velikih europskih država, a prednost imaju konzorciji sastavljeni od najmanje tri tvrtke iz tri različite zemlje. Ovo je prilika za hrvatske inovativne tvrtke da pronađu međunarodne partnere i uđu u europske lance opskrbe.

Fond će tako pokriti većinu troškova razvoja i smanjujući financijski rizik ulaganja u inovacije. Sudjelovanje u EDF projektima može hrvatskim tvrtkama otvoriti vrata za suradnju s europskim obrambenim divovima i omogućiti im ulazak u strateške opskrbne lance. Poseban poticaj osigurava se malim i srednjim poduzećima, koja mogu ostvariti dodatne bonuse i poticaje ako sudjeluju u projektima. Osim vojne primjene, mnoga rješenja razvijena kroz EDF mogu se koristiti i u civilnim industrijama, što dodatno povećava poslovne prilike za industriju koja proizvodi proizvode dualne primjene.

Iako Hrvatska nema velikog proizvođača vojne tehnologije poput Francuske ili Njemačke, postoje tvrtke koje već posluju u ovom sektoru i mogu iskoristiti EDF, primjerice postoje tvrtke koje imaju iskustva u obrambenoj industriji, od brodogradnje specijaliziranih plovila do razvoja naprednih elektroničkih sustava. Osim toga, EDF otvara prostor za start-upove i softverske tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju, dronove, obrambene algoritme i sigurnosne sustave. Tvrtke koje se bave 3D printanjem, naprednim materijalima, optikom i kvantnom tehnologijom također mogu pronaći svoje mjesto u ovom fondu.

Europska komisija svake godine raspisuje pozive za projekte, a prijave se podnose putem EDF portala. Tvrtke koje žele sudjelovati trebaju pronaći partnere u Europskoj uniji, razviti koncept projekta koji pokazuje inovativnost i primjenu u obrambenom sektoru te pratiti pozive i rokove jer su natječaji vremenski ograničeni, a priprema zahtijeva tehničku i administrativnu spremnost. Europski obrambeni fond nije rezerviran samo za velike korporacije. Cilj je privući manje i inovativne igrače, među kojima mogu biti i hrvatski poduzetnici.

Nakon što je Europska unija predstavila ovaj financijski paket za poticanje vojne industrije, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić govorio o planovima domaće vojne industrije na N1 Televiziji.
- Razvijamo projekt proizvodnje streljiva malog i velikog kalibra. Dvije različite su tvrtke u pitanju. Postoji za prvu tvrtku i mjesto i pozicija gdje bi to trebalo biti. Ne mogu otkriti gdje. Postoje gabariti investicije, zaposlenih i procjene koliko milijuna komada će se tamo proizvoditi. Kad govorimo o proizvodnji velikog kalibra, projektila, oni se pregovaraju s investitorom koji bi trebao investirati u RH, kao što je strana investicija i proizvodnja malog kalibra - najavio je Anušić.

Originals · **Pridružen/a:** 13 vel 2020, 23:12 **Postovi:** 310

Ministar je istaknuo i kako su saveznici spremni na to da se korvete grade u hrvatskim brodogradilištima.

U svakom zlu, nešto dobro :kava

Doveo je Jabil u Osijek, sad pokušava oživiti proizvodnju brodova. Bravo Anušiću, kakvi doktorati, pičke mater'ne, tko zna-zna :palacgore1

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Citat:

Ivan Anušić @ivananusic12
Održao sam danas radni međuresorni sastanak s kolegama ministrima o izgradnji tvornice streljiva malog i velikog kalibra. Izgradnja takve tvornice prioritet je @MORH_OSRH i i @VladaRH. U situaciji narušenih sigurnosnih prilika, Hrvatska mora osigurati proizvodnju streljiva na svom teritoriju, također, uz kupovinu naoružanja strane proizvodnje ulažemo i u domaću vojnu industriju. Cilj je dugoročna samoodrživost kroz vlastitu proizvodnju i tehnološki razvoj.

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

https://www.facebook.com/HrvatskiVojnik ... 8007224579

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Citat:

Je li došao red i na vojna besposadna kopnena vozila? Hoće li tvrtka DOK-ING još jednom probiti granice i učiniti prvi veliki borbeni operativni UGV?
Sve o novom vozilu KOMODO tvrtke DOK-ING donosimo u novom broju…

Komodo – puna afirmacija besposadnih kopnenih vozila?
Broj 736, Vojnostručne teme06.06.2025

Citat:

Hrvatski vojnik nazočio je testiranju novog sustava tvrtke DOK-ING na poligonu Hrvatske vojske u Gašincima. Hoće li tvrtka još jednom probiti granice i od njega učiniti prvi veliki borbeni operativni UGV u punom smislu riječi?

Citat:

Borbene besposadne letjelice (dronovi) već su dvadesetak godina nezaobilazan faktor u modernom zračnom ratovanju. Braneći se od ruske agresije, Ukrajina je pokazala i da besposadna borbena plovila mogu nanijeti teške udarce i najvećim protivničkim brodovima. Je li došao red i na vojna besposadna kopnena vozila (Unmanned Ground Vehicle – UGV)? Zašto njihov razvoj i uporaba kasne u odnosu na sustave iz drugih dviju osnovnih operativnih domena? Razloga je više, a najočitiji jest činjenica da je kopno zapravo i najkompleksnije okružje za operacije daljinski upravljanih vojnih sustava. Za razliku od zračnih i morskih prostranstava, koja dopuštaju nesmetana i pravocrtna kretanja, na zemlji je mnoštvo reljefnih značajki i najrazličitijih zapreka. Različite konfiguracije tla i vremenski uvjeti otežavaju kretanje kopnenim vozilima više no što ga zrak i more otežavaju njihovim pandanima. I zato, iako već godinama pokušavaju (prvi je počeo SSSR još 1930-ih razvijajući Teletank), i najjače svjetske vojne industrije te oružane snage nikako da razviju veći besposadni sustav koji će zahvaljujući svojim značajkama i sposobnostima u punom smislu riječi biti primjenjiv u kompleksnijim kopnenim operacijama, pa i u bitkama. No, i tomu mora doći kraj. Vrlo je vjerojatno da novu eru neće započeti velike svjetske vojnoindustrijske tvrtke poput General Dynamicsa, Textrona ili Rheinmetalla. Barem ne bez pomoći onih manjih, no itekako specijaliziranih. Jedna od njih svakako je hrvatska tvrtka DOK-ING, desetljećima svjetski poznata po svojim UGV-ima, tj. strojevima za razminiranje te rudarskim strojevima. U tim segmentima iznimno je jaka i danas, možda i jača nego ikad dosad. Možda je dovoljno reći da je vodeći dobavljač strojeva za razminiranje za Ukrajinu. Ondje trenutačno djeluje sedamdeset DOK-ING-ovih sustava, a do kraja godine možda ih bude i stotinu. Potražnja je sve veća, ne samo zbog onoga što se događa u Ukrajini nego i zbog Bliskog istoka. Mir koji cijeli svijet očekuje tu će potražnju i povećati, jer tek kad je mir razminiranje se može obavljati nesmetano i učinkovito.

Citat:

U pratnji tenka?

Besposadno kopneno vozilo na gusjenicama Komodo za DOK-ING nije početak, nego logičan nastavak razvoja tvrtke. Hrvatski vojnik s tim se sustavom u prvom baznom obliku upoznao prije točno četiri godine, u svibnju 2021. Tad nam je predstavljen kao buduće daljinski upravljivo vozilo namijenjeno za djelovanje u ekstremnim CBRN (kemijsko-biološko-radiološko-nuklearnim) uvjetima, no uz opasku da će biti izvrsna baza za različite druge nadogradnje. U ožujku 2024. na Slunju, tijekom demonstracije međunarodnog vojno-civilnog projekta CBRN SaaS sufinanciranog sredstvima EU-a, prvi smo put vidjeli odgovarajuću inačicu MVC-8 Komodo u akciji. Tom prilikom sustav je izvršio svoje CBRN zadaće, no nije bio izložen većim provjerama brzine, pokretljivosti, prilagodljivosti terenu i svladavanju zapreka. I onda je u listopadu te godine stigla vijest da DOK-ING osniva konzorcij s njemačkim vojnoindustrijskim divom Rheinmetallom. Tad je naglašeno da suradnja predviđa zajednički razvoj platforme Komodo. Rheinmetall će mu pridonijeti različitim modulima sposobnosti / kompletima za nadogradnju (npr. za izravnu i neizravnu paljbu, polaganje mina, izvidničke senzore, logistiku itd.). Najavljen je čak i projekt razvoja besposadnog naoružanog vozila za borbenu potporu koje bi se, primjerice, moglo koristiti u kombinaciji s Rheinmetallovim tenkom KF51 Panther. Ta vijest dokazala je da je DOK-ING već uvelike napredovao s razvojem Komoda, taj put s oznakom MV-8, kao modularne platforme. I da je tvrtka uvjerena u to da bazno vozilo za to ima potrebne temelje: kvalitetan sustav daljinskog upravljanja, hibridni pogon, operativni doseg, brzinu, pokretljivost, sposobnosti svladavanja teških terena i zapreka, te ono što će ga najviše izdvojiti od konkurencije: odgovarajuću nosivost korisnog tereta, dakle – nadogradnje.

U travnju 2025. bazni prototip MV-8 predstavljen je na vojnom sajmu ASDA u Zagrebu. Uz informacije o nekim taktičko-tehničkim sposobnostima vozila te mogućim konfiguracijama, na štandu tvrtke DOK-ING tad je Hrvatskom vojniku najavljeno skoro terensko testiranje vozila u suradnji s MORH-om i OSRH i uz njihovu potporu, koje će biti provedeno na jednom od hrvatskih vojnih poligona. Kad nam je upućen konkretan poziv za dolazak, nismo oklijevali niti sekunde i 26. svibnja uputili smo se na Gašince. Ondje nas je dočekala ekipa iz tvrtke predvođena članom Uprave Davorom Petekom, nekadašnjim prvim dočasnikom OSRH, a potom i prvim dočasnikom NATO-ova Savezničkog zapovjedništva za operacije (ACO). Jednotjedna terenska testiranja već su se bila intenzivirala – počela su 21. svibnja. Prije toga provedena su intenzivna bench testiranja u krugu tvrtke: i komponenti, i kompletnih sustava.

Citat:

Testiranje na Gašincima jedan je od ključnih trenutaka u razvoju Komoda. DOK-ING je stoga iz Zagreba u Slavoniju uputio prilično jak tim svojih inženjera, tehničara, operatera i drugih djelatnika. Osim MV-8, na poligonu je bio i kamion sa zapovjednim centrom. “Ovo je prvo pravo terensko testiranje. Potpora MORH-a i OSRH vrlo je važna. Ne bismo inače imali pristup vojnim poligonima, koji su idealan prostor za naše ciljeve: zaštićeni su, kontrolirani prostori, namijenjeni uz ostalo za testiranja oklopnih vozila. Gašinci su prilagođeni najviše za tenkovske, oklopne postrojbe”, kratko nam naglašava Petek dok slijedimo Komodo koji se polagano kreće po makadamu. Za početak, primjećujemo tihi rad hibridnog dizelsko-električnog pogona ukupne snage veće od 800 kW (1070 KS), te velike osnovne gabarite vozila: duljinu 5530, visinu 1700 te širinu 2574 mm. Sugovornici naglašavaju da je velik dio bazne površine raspoloživ za nadogradnju. Svaka gusjenica ima po pet pogonskih kotača. Na prednjem dijelu ističe se turela sa senzorima. U blizini je i operater s konzolom za daljinsko upravljanje, koji nam govori da se sve informacije koje UGV javlja te informacije s konzole u stvarnom vremenu upućuju u zapovjedni centar, koji je opremljen matičnim računalom.

Uskoro je došlo vrijeme za akciju: operater je potjerao Komodo s makadama, i to u blato, lokve, raslinje i na različite hupsere. Prsti su mu počeli sve brže raditi po konzoli, što je značilo i da je vozilo sve brže, da naglo mijenja smjer, da se penje i spušta, vrti ukrug… Testirani prototip postiže maksimalnu brzinu od 55 km/h, ali ona će u budućnosti doći barem do 70 km/h. U svakom slučaju, MV-8 bio je na ozbiljnom ispitu. “Ovaj put fokus nam je na sljedećim sposobnostima: maksimalnoj brzini, kočenju, svladavanju nagiba, osnovama pokretljivosti… Međutim, to nije sve. Informacije koje dobivamo preko ugrađenih elektroničkih sustava i senzora jednako su nam bitne kao ono što vidimo ili čujemo. Sustavi u samom stroju daju nam informacije o statusu i ponašanju baterije, ponašanju motora, elektronike, frekvencijama radiouređaja,… Svega što se ne vidi kad stojite kraj stroja. Informacije i podaci koje prikupljamo elektronički i računalno odmah idu u tvrtku, kao kad prikopčate auto na dijagnostiku”, nabraja nam Davor Petek.

Citat:

Sedam inačica u razvoju

DOK-ING-ovi će stručnjaci iz prikupljenih podataka vidjeti kakve su izmjene potrebne da bi se zadovoljili standardi koje je tvrtka sebi zacrtala za buduću proizvodnju. Upitali smo ih za prve dojmove s Gašinaca. “Premašili smo vlastita očekivanja. Morate shvatiti, kad radite prva testiranja s prototipom zapravo očekujete najgore, kvarove, otkazivanja… A mi nismo imali niti jedan kvar, niti jedna kritična komponenta nije otkazala, pokazala oscilacije ili nedostatke. Više smo nego zadovoljni. Naravno, određene izmjene radit će se nakon što se napravi analiza kompletnog testiranja i sustava. Ali, ponavljam, zasad sve ide puno bolje od očekivanja”, brzo nam prenosi Petek.

Pokažu li analize s Gašinaca da je Komodo spreman za novu fazu, prototip čije smo performanse promatrali uskoro će dobiti nasljednike, tj. nove, opremljene inačice. Trenutačno je u razvoju sedam inačica. Neke su od njih u početnim fazama, ali neke će vrlo brzo ući u fazu testiranja. “Do kraja 2026. želimo imati pet ili šest gotovih inačica sustava Komodo s različitim nadogradnjama, za različite sposobnosti”, naglašava naš sugovornik. To znači da DOK-ING, dosad fokusiran na sustave za razminiranje, definitivno ulazi u čisti vojni segment. Zajedno s partnerima proizvodit će besposadne kopnene sustave za borbenu potporu, klasičnu vojnu inženjeriju (pokretljivost, protupokretljivost, premošćivanje, prelazak zapreka), a onda i naoružane borbene sustave. Kako je Komodo veliki UGV čija je osnovna masa 15 tona, a proklamirano može nositi korisni teret (nadogradnju) mase 8,5 tona bez utjecaja na pokretljivost, na njegove se borbene inačice neće ugrađivati manje oružne stanice ograničene na strojnice kalibra 7,62 ili 12,7 mm. Ako ih bude, takva oružja služit će samo za samoobranu. “Na borbena vozila instalirat ćemo daljinski upravljive stanice (RCWS) s oružjima kalibra od 25 mm nadalje, sve s naprednim senzorskim sustavima koji dolaze s takvim stanicama. Dakle, govorimo o većim stanicama/kupolama, od kojih je većina višenamjenska. Uz glavni top imaju ili protuoklopni sustav, ili sredstvo za zaštitu od dronova, spregnutu strojnicu, nekinetički sustav za ometanje dronova…”, nastavlja Petek. Naglašava da je DOK-ING fokusiran isključivo na Komodo kao baznu platformu. Neće se baviti razvojem nadogradnji, ali integrirat će kompletnu stanicu/kupolu bez obzira na to što ona ima na sebi. I tu tvrtka nije ograničena na Rheinmetallove proizvode, nego je u cilju ispunjenja zahtjeva potencijalnih kupaca otvorena za suradnju s drugim državnim i industrijskim partnerima.

Citat:

Autonomno djelovanje i umreženost

Ključ je tih širokih mogućnosti u tome što Komodo, kako kažu u DOK-ING-u, ima najveću nosivost među kopnenim besposadnim vozilima svoje klase. “Niti jedna nadogradnja koju zasad planiramo ne prelazi više od 60 posto maksimalne nosivosti korisnog tereta, ali niti nadogradnje veće mase neće biti problem za mobilnost. Isto tako, svaka nadogradnja, osim možda osnovnih inženjerijskih, imat će svoj sustav upravljanja, prije svega ako govorimo o borbenim stanicama. I dalje ćete imati vozača i ciljača, no oni neće sjediti u Komodu, nego kilometrima daleko na sigurnom”, nastavlja Petek.

Uskoro se očekuju prva testiranja s nadogradnjama. Ona bi mogla pokazati da postoji i potencijal za više korisnog tereta: “Sad se vodimo čvrstoćom konstrukcije i proklamiranom nosivošću stroja. Poslije, naravno, možemo utvrditi nove mogućnosti raspodjele same mase. Sve to ovisi o suspenziji, gusjenicama, pogonskim kotačima i drugome što se nalazi u samom podvozju stroja. Uz određene promjene, možemo povećati nosivost.” Vrlo je važno, posebno za spomenute prednosti zračnih i pomorskih besposadnih sustava u odnosu na kopnene, to da se u razvoju vozila primjenjuju i tehnologije koje uključuju autonomno djelovanje te digitalnu mrežnu povezivost s drugim vojnim oružnim i komunikacijskim sustavima. To će biti ključni alati za uspješno djelovanje Komoda čak i na samim bojišnicama. Jedna dobra najava vezano uz taj razvoj jest suradnja DOK-ING-a s osječkom tvrtkom Orqa – zahvaljujući njoj radi se na povezivosti DOK-ING-ovih kopnenih sustava s Orqinim zračnim, ponajviše FPV dronovima.

Citat:

Na vježbi OSRH?

Želja DOK-ING-a jest da u razvoju Komoda i dalje može računati na potporu MORH-a i OSRH. Ona se već pokazala izvrsnom u razvoju CBRN inačice MVC-8, a nastavljena je testiranjem novog baznog prototipa na Gašincima. Davor Petek ističe da za daljnju suradnju ima puno mogućnosti. “Domaća je referencija uvijek najbolja. Imali smo puno sastanaka s predstavnicima MORH-a i OSRH, interes za Komodo postoji. Kako se naše inačice budu razvijale, tako će se intenzivirati i razgovori s OSRH. Ostajemo otvoreni za suradnju ne samo u nabavi nego i u zajedničkom razvoju tih sustava. OSRH će kroz strateške i doktrinarne dokumente definirati ključne sposobnosti koje želi vidjeti na besposadnom kopnenom sustavu, a mi smo otvoreni za sve opcije. Mogu računati i na povoljniju cijenu, posebno u kontekstu programa Europske unije kao što je ReArm, ili NATO-ovih programa, a još i više budu li MORH i OSRH sudjelovali u razvoju. Primjerice, ako naša vojska želi vidjeti neku oružnu stanicu na Komodu, pa je onda zajednički testiramo, to mijenja cijelu priču o nabavi i cijeni”, uvjeren je Petek. Dodaje da je terensko testiranje na Gašincima dobar početak nove faze suradnje: “Nadamo se i da ćemo neku inačicu Komoda uskoro vidjeti na aktivnosti OSRH, na nekoj vježbi taktičkih operacija besposadnih i posadnih sustava.”

Sve ono što je DOK-ING radio i razvijao prelilo se u Komodo. No on je po svim značajkama nešto potpuno drukčije od svega što je tvrtka dosad proizvodila, i to po brzini, nosivosti, elektronici i, naravno, samoj namjeni. Istodobno s projektom teče i preustroj. Naime, DOK-ING raste kao tvrtka, a za sva tri segmenta njezina poslovanja postoji velik interes tržišta. Stoga su vlasnik, Uprava i Nadzorni odbor odlučili da se tvrtka mora restrukturirati. Od 1. lipnja postoji DOK-ING Grupa s tri tvrtke: DOK-ING Sigurnost i obrana, DOK-ING Rudarstvo i DOK-ING Energetika. Još prije dosta godina, iz male Hrvatske zahvaćene ratom, tvrtka je probila granice inovacija strojevima za razminiranje koji su imali jedinstvena tehnološka rješenja. Hoće li s Komodom još jednom probiti granice, od njega zajedno s partnerima učiniti prvi veliki borbeni operativni UGV u punom smislu riječi? Uspije li, možda za nekoliko godina na Gašincima ugledamo hrvatske tenkove Leopard 2A8, a uz njih kao vjerne pratitelje besposadna vozila Komodo opremljena protudronskim i protuoklopnim sustavima…

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Hrvatska tvrtka Orqa , koju vodi grupa mladih i sposobnih inženjera iz Osijeka, proizvodi u potpunosti hrvatski dron. Sve ključne komponente ovog drona: kamera, motori, video i radio uređaji, letna računala - razvijeni su i proizvedeni u 🇭🇷. Taj dron Hrvatska kao vodeća nacija u proizvodnji i zajedničkim nabavama nudi zemljama članicama EU i NATO-a.

Ekipa iz Orqe samo prošle godine proizvela je oko 150.000 ovih sustava, a ove godine planiraju značajno povećati proizvodnju i kapacitete.

@MORH_OSRH
u potpunosti podržava domaću vojnu industriju i domaće tvrtke s područja obrane. Jačanjem i razvijanjem hrvatske vojne industrije osnažujemo sigurnost Hrvatske i stvaramo priliku da povećana obrambena izdvajanja ulažemo, naravno, i u hrvatske vojne proizvode.

Sve pročitajte u tekstu autora Davora Ivankovića, Večernji list.

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

OCR i formatiranje teksta sa slika ChatGPT O3

Ovo je mali borbeni dron koji Hrvatska nudi NATO‑u i  EU

Citat:

FPV MRM‑2  Interceptor proizveden je u osječkoj tvrtki Orqa i u potpunosti je „made in EU“ – nema nijednu kinesku komponentu.

Prošlo je tek pet tjedana otkako je ministar obrane Ivan Anušić u  Bruxellesu izjavio Europskoj komisiji da je platforma ReARM  Europa zamišljena kako bi Hrvatska preuzela vodeću ulogu u proizvodnji suvremenih dronova.

Citat:

Dronovi kamikaze

Rat u  Ukrajini jasno je pokazao koliko su bespilotne letjelice važne. Iako se u Hrvatskoj dugo nagađalo o domaćem projektu, službene informacije bile su rijetke: tek povremene objave da zemlja posjeduje potrebne sposobnosti, proizvodne kapacitete i da zadovoljava sve normativne zahtjeve. Posebno je zanimljivo da se borbeni dron zaista sklapa u Osijeku. Njegovu su kvalitetu i izvedbu pohvalili brojni vojni stručnjaci, a hrvatski „jet“ – čiju su stvarnu egzistenciju mnogi dovodili u pitanje – sada je službeno potvrđen.

Novinarska ekipa Večernjeg lista prva je ušla u tvorničke pogone potpuno zatvorene za javnost. Osnivač tvrtke Ivan Jelušić postavio je samo jedan uvjet: unutar proizvodnih prostora kamere moraju biti isključene. U obilasku su sudjelovali i partner Vlatko  Matijević te poduzetnik Saša  Kovačević, koji je posjet i omogućio.

Matijević je jedan od pionira FPV dronova u Hrvatskoj, suosnivač je tvrtki Mirnovik i Zaphire FPV. Orquine radionice pune su mladih inženjera, a sastavljanje dronova‑kamikaza zauzima sve veći udio hrvatskog visokotehnološkog sektora i postaje važna obrambena sastavnica.

Dok globalna potražnja raste, gotovo svi dijelovi ovakvih letjelica su iz  Kine, ponajprije zbog niže cijene. Hrvatski FPV dron Orqa, naprotiv, izrađen je isključivo od europskih komponenti, što ga čini jedinstvenim na tržištu.

Serijska proizvodnja mogla bi dosegnuti tisuće primjeraka, a sve ključne komponente potjecale bi iz hrvatskih pogona – što bi prvi put našu zemlju svrstalo među europske lidere u toj industriji.

Prije tri godine Jelušić je s  Matijevićem obilazio ukrajinsku crtu bojišnice te izravno svjedočio utjecaju FPV dronova na moderne sukobe. Ideja je bila stvoriti letjelicu sposobnu nadmašiti uređaje koji se masovno koriste u Ukrajini. Budući da je Orqa već vodeći proizvođač FPV dijelova u Europi, razvoj vlastitog cjelovitog sustava bio je logičan korak.

Tako se Osijek danas može ponositi Interceptorom – prvim hrvatskim FPV dronom spremnim za smještaj na borbene položaje. Već su prvi prototipovi, predstavljeni proljetos, u vojno‑analitičkim krugovima ocijenjeni iznimno perspektivnima.

Citat:

Tehničke značajke

FPV MRM‑2  Interceptor teži 1,5 kilograma i može nositi jednaku količinu eksploziva. Iako nalikuje letjelicama koje lete ukrajinskim ratištem, ključno je što je u cijelosti proizveden u  EU te u sebi nema kineskih elemenata. Motor mu je triput snažniji od onih u konkurentskim modelima, što osigurava silovito ubrzanje i let koji klasične elektroničke protumjere jedva mogu omesti.

Citat:

Kapaciteti i cijena

Orqa je prošle godine izvezla oko 150. 000 Interceptora, a kapacitet može utrostručiti u kratkom roku. Hrvatska vojska klasificira ga kao dron‑kamikazu i nabavlja kao oružni sustav. Jedinica stoji od 1 000 do 5 000 eura, ovisno o opremi.

U izviđačkoj ulozi Interceptor doseže 20 km, a s dodatnim baterijama i do 25 km. Može ponijeti od 1 do 2,5 kg eksploziva, opremiti se infracrvenim kamerama te snimati noću. Lansira se ručno. Jedna bojna (300 – 800 vojnika) tijekom godine može potrošiti 10. 000 – 15 .000 takvih dronova.

Ukrajinska statistika pokazuje da se mjesečna potrošnja može popeti i do 100 % zaliha. Kovačević ističe kako nijedno buduće ratište neće proći bez dronova u velikim količinama. Potražnja već stiže iz pedesetak država.

Orqa je jedina licencirana tvrtka za takvu proizvodnju u regiji, razvija cjelokupno rješenje – od projektiranja do ispitivanja – unutar vlastitih pogona.

Jelušić dodaje da se pregovara o značajnim zapadnim ulaganjima u prijenos tehnologije, inercijalne sustave i certificirane baterije. Budući da je osobno sudjelovao u razvoju Interceptora, naglašava kako je za hrvatsku obrambenu industriju važno osigurati potpuno neovisni hardver i softver – bez kineskih komponenti.

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

ORQA, sklapanje FPV naočala i daljinskih upravljača za dronove.

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Old Fridolin

Nekako mi se cine mali. Ne mogu ni mene podici, akamo li nesto teze.

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

ORQA ide ka spajanju sa estonskom tvrtkom specijaliziranom za razvoj AI softvera za upravljanje besposadnim sustavima. https://lendurai.com/

Citat:

Zajedno s našim estonskim partnerima, tvrtkom Lendurai, pripremamo se za veliku nabavu dronova
vrijednu gotovo 400 milijuna eura u kojoj je namjera pokrenuti zajednički pogon za sklapanje i integraciju u
Estoniji. Ova suradnja je odličan primjer spajanja sposobnosti dviju tvrtki u proizvode visoke dodane
vrijednosti gdje su kompletna elektronika i senzori u potpunosti proizvedene od hrvatskih komponenti, dok je
mozak tog drona pokretan softverskim rješenjem estonske tvrtke,”

Pojasnio je Ivan Jelušić, direktor prodaje i razvoja poslovanja tvrtke Orqa.

Citat:

“Sljedeća generacija FPV dronova je autonomna. Spajanjem Orqinog hardvera razvijenog u EU s
Lenduraijevim paketom za autonomiju, europske zemlje osiguravaju rješenje otporno na lanac opskrbe.
Naša inovacija operatere priprema za misiju u samo dva dana – za razliku od četverotjednog ciklusa obuke
tipičnog za FPV timove na prvoj crti – smanjujući ukupne troškove vlasništva i omogućujući brzo
raspoređivanje kapaciteta

Rekao je Siim Maivel, CEO i direktor Lendurai OU.

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

ORQA FPV vojni dronovi.

slika

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Mic po mic, izgraditi ćemo tehnologiju za dugotrajno pokretanje dronova i podmornica. Mate, investiraj.

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 19303

Anušić:

Citat:

Na sastanku s veleposlanikom Republike Koreje Seunguhmom Leejem razgovarali smo o jačanju bilateralne obrambene suradnje između dviju prijateljskih zemalja 🇭🇷i 🇰🇷 posebno u području tehnološke suradnje naših obrambenih industrija s naglaskom na iznimnu kvalitetu i veliki potencijal hrvatske obrambene industrije na međunarodnom tržištu.

LeTdoS

Citat:

Naša tehnologija, naše znanje, naša tvrtka. 180.000 komada proizvedenih prošle godine. Možemo proizvoditi nekoliko milijuna ako krenemo strateški u to. Naručila ih je Hrvatska, ali i nekoliko velikih svjetskih vojnih sila”, naglasio je s ponosom.

Anušić o dronovima.

https://www.dnevno.hr/domovina/anusic-s ... e_vignette

Mislin ja da imam ovakve susjede gledao bi ih sa strahopoštovanjem, a ne maltretirao njihove sunarodnjake

dudu

U jednoj godini ćemo imati više kamikaza dronova nego BIH stanovnika, vozila i objekata zajedno.

HercegBosna.org

Hrvatska vojna industrija

Online