HercegBosna.org

horus · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 5574

balije su postavile aršine prema kojima se može ravnati.
Pa ću ponoviti:
ahmići su bili legitimni vojni cilj.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6029

Ali zamisli. Dovući snage iz Sarajeva u Srednju Bosnu, a ne pokušati s toim snagama iz SA kakvu ofenzivu iz Tuzle prema Bosanskoj Posavini, ili ka Doboju iz istočnog Mostara ka Nevesinju, ili iz Bugojna ka Donjem Vakufu. Strateški bi imalo smisla i napravilo bi grdni pritisak Srbima.
Zar su Doboj i Modriča, Donji Vakuf ili Nevesinje manje bosansko-hercegovački?

Što ih he tako bila velika briga "oslobodit" Široki Brig i Neum, a ne gornje općine di je živilo puno više Muslimana?

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 11:37 **Postovi:** 18645

Srba su se bojali a mislili su da će nas pregazit pa ostali bez svega. Samo šteta što smo ih spašavali na kraju

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 30576

Na greškama se uči.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6029

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 30576

Ma gamad.

Noname01 · **Pridružen/a:** 21 lip 2023, 13:22 **Postovi:** 6396

Zna li netko nešto više ?? Netko s tih područja?

Citat:

Dana 21.01.1994. godine su pripadnici ARBiH, potpomognuti međunarodnim terorističkim i paravojnim organizacijama (El Mujahid, Al-Jama'a al-Islamiyya i Al-Qaeda), zarobili, a potom ubili 9 pripadnika HVO-a u selu Pazarić, zaseok Sedra-Novakovići u općini Maglaj i to:

- Antolović Ivu,
- Babić Iliju,
- Banović Franju,
- Kramer Dragu,
- Matijević Peru,
- Udovičić Ivu,
- Vilić Ivicu,
- Vilić Jozu i
- Vilić Mariju.

Molio bih tekbire iz HDS Maglaj i Žepče, posebno Damira Jukića i Roberta Bošnjaka za pojašnjenje, da li je ovo bila časna borba ili ratni zločin po vašem i mišljenju vaših partnera i financijera 2024. godine na Lokalnim izborima ???

Citat:

SUTRA OBILJEŽAVANJE 32.GODIŠNJICE BITKE ZA PAZARIĆ

Mjesna zajednica Liješnica i ove godine je organizator obilježavanja godišnjice oslobodilačke bitke za Pazarić, jedne od najznačajnijih na maglajskim prostorima u periodu 92-95. Bitka se desila u jeku blokade 21. januara 1994. godine, kada se agresor najmanje nadao, kada je nedostajalo svega, od municije do hrane, ali nije nedostajalo odlučnosti i hrabrosti hrabrih pripadnika 327. Viteške brdske brigade i boraca ostalih brigada, sa drugih područja koji su takodje bili uz maglajske branioce u godinama agresije. U akciji je zaplijenjena velika količina naoružanja, a nagoviještena je i skora deblokada Maglaja i njegove okoline.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA:
Srijeda, 21. januar 2026. godine

10:00 sati- Okupljanje kod spomen-obilježja u Liješnici
10:15 sati- Prigodna obraćanja
10:30 sati- Polaganje cvijeća
10:45 sati- Odlazak do spomen-obilježja na Pazariću
11:00 sati- Čas historije
11:30 sati- Druženje u Društvenom domu u Liješnici

"Povodom godišnjice akcije za Pazarić, s posebnim poštovanjem se prisjećamo hrabrosti i odlučnosti boraca koji su u najtežim trenucima stali u odbranu svog naroda, domovine i slobode.
Akcija za Pazarić predstavlja simbol otpora, zajedništva i nepokolebljive volje da se sačuva dostojanstvo i pravo na život na vlastitoj zemlji. Zahvaljujući hrabrim sinovima i kćerima naše domovine, Pazarić je ostao mjesto nade, opstanka i budućnosti.

Naša je trajna obaveza da njegujemo kulturu sjećanja, da istinu prenosimo mlađim generacijama i da se s poštovanjem odnosimo prema žrtvi onih koji su dali svoje živote ili zdravlje za slobodu koju danas živimo.

Izražavam iskrenu zahvalnost svim učesnicima akcije za Pazarić, porodicama šehida i poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima i svim patriotama koji su dali doprinos odbrani naše domovine.
Neka nam njihova hrabrost bude trajna opomena i snaga da gradimo pravedno, mirno i dostojanstveno društvo", Maid Suljaković, načelnik općine Maglaj.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 12:12 **Postovi:** 30576

Kaj je ovo?
Slavit će se uskoro bitke za svako drvo?

Noname01 · **Pridružen/a:** 21 lip 2023, 13:22 **Postovi:** 6396

Bilo bi zanimljivo prelistati "monofrafiju" i vidjeti koliko i gdje su šehidili.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6029

I progiv koga su šehidili.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 10:30 **Postovi:** 8179

Sokolić je napisao/la:

Ali zamisli. Dovući snage iz Sarajeva u Srednju Bosnu, a ne pokušati s toim snagama iz SA kakvu ofenzivu iz Tuzle prema Bosanskoj Posavini, ili ka Doboju iz istočnog Mostara ka Nevesinju, ili iz Bugojna ka Donjem Vakufu. Strateški bi imalo smisla i napravilo bi grdni pritisak Srbima.
Zar su Doboj i Modriča, Donji Vakuf ili Nevesinje manje bosansko-hercegovački?

Što ih he tako bila velika briga "oslobodit" Široki Brig i Neum, a ne gornje općine di je živilo puno više Muslimana?

Tada je bio cilj ovladati Srednjom Bosnom rjesiti Uskoplje i Lasvu. Rjesavanjem Hrvata Srednje postigli bi vise nego s Tuzlom

Mar-kan · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 14:45 **Postovi:** 33906

krstjanin je napisao/la:

Sokolić je napisao/la:

Ali zamisli. Dovući snage iz Sarajeva u Srednju Bosnu, a ne pokušati s toim snagama iz SA kakvu ofenzivu iz Tuzle prema Bosanskoj Posavini, ili ka Doboju iz istočnog Mostara ka Nevesinju, ili iz Bugojna ka Donjem Vakufu. Strateški bi imalo smisla i napravilo bi grdni pritisak Srbima.
Zar su Doboj i Modriča, Donji Vakuf ili Nevesinje manje bosansko-hercegovački?

Što ih he tako bila velika briga "oslobodit" Široki Brig i Neum, a ne gornje općine di je živilo puno više Muslimana?

Tada je bio cilj ovladati Srednjom Bosnom rjesiti Uskoplje i Lasvu. Rjesavanjem Hrvata Srednje postigli bi vise nego s Tuzlom

Strateški, Središnja Bosna je spasila BiH od raspada. Da su muslimani uspjeli ovladati, ne bi bilo niti BiH, Bog zna što bi se desilo na području Dubrovnika i dalje poput domina...manje područje, a takvu ulogu imalo.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 10:30 **Postovi:** 8179

Mar-kan je napisao/la:

krstjanin je napisao/la:

Tada je bio cilj ovladati Srednjom Bosnom rjesiti Uskoplje i Lasvu. Rjesavanjem Hrvata Srednje postigli bi vise nego s Tuzlom

Strateški, Središnja Bosna je spasila BiH od raspada. Da su muslimani uspjeli ovladati, ne bi bilo niti BiH, Bog zna što bi se desilo na području Dubrovnika i dalje poput domina...manje područje, a takvu ulogu imalo.

Zato kazem Sokolicu koji se cudi zasto su pokusavali ovladati SB, a ne Tuzlom. Puno vaznija je SB strateski bila od Tuzle kako za jedne tako i za druge.

Citat:

Da su muslimani uspjeli ovladati, ne bi bilo niti BiH, Bog zna što bi se desilo na području Dubrovnika i dalje poput domina...manje područje, a takvu ulogu imalo

Hrvati toga mozda jos ni danas nisu svjesni

Boris Johnson iz Jajca

Noname01 je napisao/la:

Bilo bi zanimljivo prelistati "monofrafiju" i vidjeti koliko i gdje su šehidili.

Što se ova involviranost ne tretira kao udruženi zločinački poduhvat? Ipak su iz druge države, ba.

Ako je Posavac dokaz uzp-a onda eheto i ovo je

kiler

Sokolić je napisao/la:

Ali zamisli. Dovući snage iz Sarajeva u Srednju Bosnu, a ne pokušati s toim snagama iz SA kakvu ofenzivu iz Tuzle prema Bosanskoj Posavini, ili ka Doboju iz istočnog Mostara ka Nevesinju, ili iz Bugojna ka Donjem Vakufu. Strateški bi imalo smisla i napravilo bi grdni pritisak Srbima.
Zar su Doboj i Modriča, Donji Vakuf ili Nevesinje manje bosansko-hercegovački?

Što ih he tako bila velika briga "oslobodit" Široki Brig i Neum, a ne gornje općine di je živilo puno više Muslimana?

Bošnjaci su cijeli rat, sve do srpnja 1995.vodili i ratovali isključivo protiv Hrvata i HVO-a.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6029

krstjanin je napisao/la:

Sokolić je napisao/la:

Ali zamisli. Dovući snage iz Sarajeva u Srednju Bosnu, a ne pokušati s toim snagama iz SA kakvu ofenzivu iz Tuzle prema Bosanskoj Posavini, ili ka Doboju iz istočnog Mostara ka Nevesinju, ili iz Bugojna ka Donjem Vakufu. Strateški bi imalo smisla i napravilo bi grdni pritisak Srbima.
Zar su Doboj i Modriča, Donji Vakuf ili Nevesinje manje bosansko-hercegovački?

Što ih je tako bila velika briga "oslobodit" Široki Brig i Neum, a ne gornje općine di je živilo puno više Muslimana?

Tada je bio cilj ovladati Srednjom Bosnom rjesiti Uskoplje i Lasvu. Rjesavanjem Hrvata Srednje postigli bi vise nego s Tuzlom

Bosanska Posavina je bogatija, ravničarska, zahvalnija za poljoprivredu od Sridnje Bosne. A Doboj isprid nosa.

Ipak, navea san Sridnju Bosnu – Donji Vakuf.
Vratili bidu svoj narod u svoje kuće ondi, odmah bi rišili problem 10.000 izbiglic s Donjin Vakufon. Olakšali bidu pritisak postojećin izbiglican u RH i BiH. A Srbiman natovarili njihove, njima ooteretili gospodarstvo zdravstvo i socijalu.

Ovako su debili izabrali put zavađivanja s Hrvatiman, i stvorili si neprijatejski teren i u HZHB i u RH a i bilo di u svitu.

Mar-kan · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 14:45 **Postovi:** 33906

Citat:

Dusina: Masakr kojim je bošnjačka Armija BiH započela rat protiv Hrvata

U ponedjeljak, 26. siječnja, navršile su se 33 tužne godine od zločina nad Hrvatima Dusine, zaseoka koji teritorijalno pripada Zenici, ali gravitira Busovači

https://www.dnevnik.ba/vijesti/dusina-m ... iv-hrvata/

Bobovac

Mar-kan je napisao/la:

Citat:

Dusina: Masakr kojim je bošnjačka Armija BiH započela rat protiv Hrvata

U ponedjeljak, 26. siječnja, navršile su se 33 tužne godine od zločina nad Hrvatima Dusine, zaseoka koji teritorijalno pripada Zenici, ali gravitira Busovači

https://www.dnevnik.ba/vijesti/dusina-m ... iv-hrvata/

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 12:54 **Postovi:** 4352

Obilježava se 33 godine od siječanjske ofenzive muslimanske vojske tzv. "arbih" na hrvatski narod. Siječanjska ofenziva prva je velika ofenziva muslimanske vojske na Hrvate s ciljem etničkog čišćenja i genocida nad Hrvatima.

Težište ofenzive bilo je na općinama Zenica, Busovača, Kiseljak i Uskoplje. Tijekom siječnja i veljače 1993. muslimanska vojska tzv. "arbih" u genocidnom napadu na Hrvate počinila je zločin ubivši 45 civila i zarobljenih pripadnika HVO-a, te spalila nebrojeno sela u navedenim općinama.

Žrtve po općinama;

Zenica

Dana 26. siječnja 1993. postrojbe ARBiH napadaju Hrvate Mjesne zajednice Lašva, sela Dusinu, Brdo, Višnjicu i Rajiće, iz kojih su prethodno, 1992., protjerali Srbe. U selu Dusina pripadnici ARBiH ubili su (strijeljali) devet Hrvata i jednoga Srbina, zarobljene pripadnike HVO-a i civile. Na temelju iskaza svjedoka ovih zlodjela, većinu strijeljanih Hrvata u selima Dusina i Višnjica pripadnici ARBiH zlostavljali su prije strijeljanja, a prema izjavama preživjelih svjedoka, jednom od njih izvadili su srce:

1. Draženko (Jozo) Kegelj, rođen 13. 8. 1973.
2. Mladenko (Jozo) Kegelj, rođen 20. 11. 1969. (preminuo od posljedica fizičkog zlostavljanja).
3. Niko (Mato) Kegelj, rođen 29. 11. 1938.
4. Stipo (Mato) Kegelj, rođen 14. 1. 1931.
5. Vinko (Mato) Kegelj, rođen 3. 12. 1940.
6. Pero (Mijo) Ljubičić, rođen 14. 7. 1922.
7. Augustin (Nikola) Radoš, rođen 30. 7. 1964.
8. Franjo (Marko) Rajić, rođen 16. 12. 1965.
9. Zvonko (Ivo) Rajić, rođen 17. 12. 1954.
10. Vojislav Stanišić, rođen 1924.

Busovača

Dana 24. siječnja 1993. u mjestu Kaćuni, na prometnici Busovača - Kiseljak, pripadnici ARBiH presreli su ophodnju Vojne policije HVO-a, te više civila. Tom su prilikom uhićeni, a kasnije masakrirani i ubijeni:

1. Igor Bogdanić, rođen 6. 12. 1955., civil.
2. Ivica Petrović (Niko), rođen 18. 3. 1955., HVO.

Dana 25. siječnja 1993., u selu Javor - Milevice, pripadnici ARBiH ubili su sina Joze Stapića, ispred njegove obiteljske kuće, koju su zapalili:

1. Antu (Jozo) Stapića, rođenog 4. 11. 1966., HVO.

Dana 26. siječnja 1993. u mjestu Oselište, općina Busovača, ubijen je:

1. llija Bošnjak.

Dana 26. siječnja 1993. ARBiH napala je selo Gusti Grab prilikom čega su ubijeni:

1. Anica (Luka) Batista, rođena 3. 11. 1929., ubijena je na kućnom pragu u mjestu Nezirovići; civil.
2. Mijo (Marko) Grubešić, rođen 28. 6. 1934., ubijen je hladnim oružjem, HVO
3. Anđa (Marko) Grubešić (Mijina supruga), rođena 20. 9. 1935., ubijena je hladnim oružjem; civil.
4. Niko (Luka) Krišto, rođen 14. 7. 1927., zarobljen je i ubijen u obiteljskoj kući; HVO.
5. Ljuba (Jozo) Ljubičić, rođena 7. 3. 1936., ubijena je u obiteljskoj kući u Kaćunima; civil.
6. Anto (Niko) Šimić, rođen 24. 6. 1936., ubijen je u obiteljskoj kući; civil.
7. Anto (Niko) Šteko, rođen 18. 4. 1935., ubijen je u obiteljskoj kući; HVO.

Dana 27. siječnja 1993. u Gustom Grabu pripadnici ARBiH ubili su:

1. Marijana Čavaru, rođenog 1. 2. 1936., HVO.

Dana 28. siječnja 1993. u obiteljskoj kući u selu Prosje pripadnici ARBiH ubili su:

1. Nikicu (Ivo) Livančića, rođenog 20. 6. 1937., HVO.

Dana 30. siječnja 1993. na lokalitetu Busovačke staje pripadnici ARBiH zarobili su i potom ubili dva vojnika HVO-a:

1. Anđelka (Dragutin) Petrovića, rođenog 13. 5. 1968.
2. Šimuna (Marko) Popovića, rođenog 18. 10. 1952.

Dana 27. veljače 1993. u obiteljskoj kući u mjestu Bukovica pripadnici ARBiH (123. bbr) ubili su:

1. Stipu Tomasa, rođenog 1937., civil.
Njegovu suprugu Ljubicu i kćer Ivanu te dvije maloljetne osobe pripadnici ARBiH su zlostavljali.

Uskoplje

1. Pero (Ivo) Marjanović, rođen 22. 7. 1964. u Bugojnu. Pripadnici Armije RBiH zarobili su ga i potom ubili 13. 1. 1993. u mjestu Duratbegović Dolac.

2. Stanislava (Jozo) Jelen, rođena 16. 7. 1933. u Bugojnu. Pripadnici Armije RBiH ubili su je iz snajpera 7. 2. 1993., u vozilu, u mjestu Duratbegović Dolac.

Dana 13. siječnja 1993. u selu Lužani, općina Gornji Vakuf/Uskoplje, pripadnici ARBiH su izvan zone borbenih djelovanja zarobili i ubili vojnika HVO-a:
1. Vinka (Frano) Šapinu, rođenog 21. 2. 1969.

Dana 14. siječnja 1993. u selu Bistrica u općini Gornji Vakuf/Uskoplje, ispred njegove obiteljske kuće, pripadnici ARBiH (među kojima je bio i susjed ubijenoga) ubili su:

1. Iliju Ivoša, rođenog 10. svibnja 1939. u Bistrici, civil.

Dana 18. siječnja 1993. u selu Uzričje, općina Gornji Vakuf/Uskoplje, pripadnici ARBiH zarobili su tri pripadnika HVO-a, a potom s deset hitaca u predjelu prsa ubili jednog od njih:

1. Miru (Stipo) Ivankovića, rođenog 18. 11. 1964.

Dana 24. siječnja 1993. u selu Bistrica, Općina Gornji Vakuf/Uskoplje, izvan zone borbenih djelovanja, pripadnici ARBiH ubili su civile:

1. Paulinu Jozić, rođenu 29. 4. 1914. u Ukrajini, koja je ubijena snajperom u kući susjeda Stipe Puce.
2. Ružu Kvasinu, rođenu 1940. u Krupi, koja je ubijena na vratima svoje kuće sa 17 metaka.

Dana 3. veljače 1993. u naselju Bistrica pripadnici ARBiH ubili su dva civila i zapalili njihove kuće:

1. Ivicu Škrabu, rođenog 1943. u Bistrici (ubijen hladnim oružjem).
2. Stipu (Ante) Škrabu, rođenog 20. 10. 1934. (ubijen hladnim oružjem - sjekirom).

Dana 22. veljače 1993. u naselju Bojska, općina Gornji Vakuf/Uskoplje, izvan zone borbenih djelovanja pripadnici ARBiH
ubili su dva civila:

1. Franu (Danko) Okadara, rođenog 1907. (zatučen tvrdim predmetom i ubijen nožem).
2. Finku (Frano) Okadar, rođenu 29. 11. 1935. (više puta silovana i ubijena nožem).

Dana 25. veljače 1993. u naselju Bojska, općina Gornji Vakuf/Uskoplje, izvan zone borbenih djelovanja pripadnici ARBiH
ubili su dva civila:

1. Iliju (Frano) Okadara, rođenog 25. 6. 1930.
2. Pavku (Frano) Okadar, rođenu 24. 11. 1939., koja je silovana pa ubijena.

Ubijeni civili u Uskoplju od snajpera ARBiH:

1. Anka Grgić, rođena 1921., ubijena 24. 1. 1993.
2. Marijan Juričević, rođen 1925., ubijen 24. 1. 1993.

Kiseljak

Dana 21. siječnja 1993., pripadnici ARBiH snajperskim djelovanjem po prometnici Kiseljak - Busovača, iz smjera Silosa i Jankovića, ubili su:

1. Miju (Živko) Musu, rođenog 4. 12. 1970.

Pritom su ranili još tri pripadnika HVO-a, a sanitetsku ekipu, koja je ranjenima došla pružiti pomoć s vidljivo obilježenim vozilom Crvenog križa, pripadnici Armije RBiH su napali i ranili medicinskog tehničara, koji je od posljedica ranjavanja preminuo:

1. Mirko (Ivo) Barbić, rođen 20. 11. 1950., preminuo 25. 1. 1993.; HVO.

Nakon višednevnih provokacija, 23./24. siječnja 1993. ARBiH otvoreno je napala postrojbe brigade „Ban Jelačić“. Prvo je napadnuto selo Bilalovac, općina Kiseljak, s ostalim zaseocima.

Dana 25. siječnja 1993., nakon što su ga ranili pripadnici ARBiH, umro je:

1. Mirko (Ivo) Babić, rođen 1950., civil.

Dana 17. veljače 1993., prilikom napada na selo Datići, pripadnici ARBiH odveli su u šumu civile Miju Kneževića i Stipu Tomičića na kopanje rovova za potrebe postrojbi ARBiH; Stipu Tomičića su teško ranili, a ubili su:

1. Miju (Jozo) Kneževića, rođenog 29. 4. 1949.

U obrani od muslimanske agresije tijekom siječnja i veljače 1993. braneći svoje domove poginulo je oko 70 pripadnika HVO-a.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6029

Ovo ću stavit i u manje poznate epizode iz rata.
Jedan prešućeni rstni zločin Muslimana bad Hrvatiman.
Kod Zavidovića.

https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/domovinski-rat-kultura-sjecanja-23-lipnja/

Citat:

Pripadnici Armije BiH napali su 23. siječnja 1994. HVO na Blagojevića brdu i zarobili 4 pripadnika HVO-a. Zarobljene pripadnike su ubili i počinili ratni zločin.

Muslimani spominju da jesu napali Blagojevića brdo.

sejdo.komsoglu · **Pridružen/a:** 27 ruj 2025, 11:55 **Postovi:** 736

Govor mudžahedina šta su radili onima koji su im pali pod ruke u Bosni i Hercegovini

daramo

Američki vojni povjesničar: Armija BiH je krenula na Hrvate po planu iz Sarajeva

Citat:

Ugledni američki vojni povjesničar i bivši časnik vojske SAD-a dr. Charles R. Shrader u svojim istraživanjima i knjizi Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni (1992.-1994.) iznio je zaključke koji ozbiljno dovode u pitanje godinama nametani narativ o isključivoj hrvatskoj odgovornosti za sukobe u srednjoj Bosni.

Prvi udari već u siječnju 1993

Armija BiH već u siječnju 1993. pokreće koordinirane napade u srednjoj Bosni, s ciljem presijecanja komunikacija HVO-a, ponajprije pravca Kiseljak, Busovača, Vitez.

Već 23. siječnja blokirana je regionalna prometnica kod Kaćuna, a 27. siječnja iz pravca Zenice, Lašve i Dusine započeo je snažan napad muslimanskih snaga na Busovaču, u kojem je sudjelovalo oko 8.500 vojnika.

Ti su sukobi, prema Shraderu, bili uvod u veliku ofenzivu koja je započela u travnju 1993. godine.
Nakon toga otvaraju se nova žarišta u Vitezu, Travniku, Novom Travniku i drugim općinama srednje Bosne.

Pet brigada, mudžahedini i Zelena legija

U napadima je sudjelovalo najmanje pet brigada Armije BiH, vrlo šarolikog sastava, od regularnih postrojbi do mudžahedina i tzv. Zelene legije.

Shrader navodi kako je riječ o ranije planiranoj operaciji Glavnog stožera Armije BiH, s ciljem razbijanja hrvatskih prostora u srednjoj Bosni i otvaranja nove bojišnice prema postrojbama HVO-a.

HVO nije imao ni plan ni snagu za ofenzivu

Američki vojni stručnjak naglašava kako HVO u srednjoj Bosni nije planirao ofenzivne operacije niti je imao kapacitete za takav pothvat.

„Svatko tko razumije vojne odnose snaga jasno vidi da Hrvati nisu započeli sukob“, zaključuje Shrader, odbacujući tvrdnje o navodnom planu etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.
Naprotiv, smatra da je riječ o unaprijed pripremljenoj ofenzivi Armije BiH.

https://bild.ba/-americki-vojni-povjesn ... rajeva-258

MiB · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 16:26 **Postovi:** 20463

Srpsčanin

Sokolić je napisao/la:

Bježali su i u Srbiji.Oni iz Žepe svi pobjegli u Srbiju.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 22:25 **Postovi:** 6029

MiB je napisao/la:

Zanimjiva priča. I s ratne u s dijalektne strane.
Nikad na TV SA nisan čua ove govorit. Naglasak sličan onemu u Zagori.
Na momente sličniji od zapadnohercegovačkog!

HercegBosna.org

Hrvatsko-Muslimanski sukob

Online