Ne dirajte im u tzv RS ko da im u živu ranu dirate.

A USK preuzet, to samo ovako pucneš prstima i preuzmeš.

Što se tiče rasprave, saskie i žapca Hercegovci su složniji, solidarniji. Njihovi gospodarstvenici sjednu popričaju, ovako ćemo , ti ćeš ovo ja ću ono, treći ću ono.. i tako. Kod nas se jedan drugom mješaju u posao ne pričaju jedan s drugim..pa onaj se bavi benzinskim i farmom goveda, a ovaj autoprijevozom, pa onda oće i ovaj otvorit pumpu, pa mu ovaj dođe i kaže..hoćeš da ja sad kupim sto autobusa..a

Roško polje je van koridora ali što je s Buškim krajem. Bužani su kod nas važili za ultrasposobne ljude, skoro ko Cosa Nostra..imaju koridore, na magistrali su, pa situacija nije bolja nego kod nas..Isto tako duvanjska sela uz put Duvno-Posušje..u 4 sela 9 krštenih Kovači, Brišnik, Mrkodol i Bukovica. To je kod nas prije bilo u par kuća. Ma i kod njih.

Roško Polje i Vinica su u najgoroj poziciji s tim da smo se mi još dobro i držali do 2000-tih a Vinica se raselila davno ranije. Mi kad smo bili 1987 za Malu Gospu u Vinici, pitamo di je dernek ovdje..neki stari bućaju..i kažu, nema ti sinko kod nas derneka. A kod nas je tada za Sv. Ivana bilo na tisuće ljudi..mislim ima i sad ali dođu iz Splita itd..

Naš kraj je dobar za turizam i stočarstvo, nepregledni prostori pašnjaci i ima dosta ovčarskih farmi, velika farma svinja i ova obitelj što imaju Salers goveda s kojima je moj rođak, koji ima očnu polikliniku kod Berlina htio radit drvene kuće za odmor ali naprasno je umro u coroni..čak se bio i preselio ovdje, oženjen Njemicom, imaju petero djece..a sad što će bit od toga..ne znam.




Već ima ljudi koji ljeti iznamljuju strancima kuće ljeti..ne voli svatko more puno ljudi voli tzv "robinzonski turizam " a za to je ovaj Roški kraj ko stvoren..

U zadnjih 15 godina čak su puno kuća sagradili oni koji su poslije onog rata otišli u Slavoniju, njihova djeca, unuci..pa budu tu preko ljeta...dakle živjet će ovaj narod..

To je ganga kad su se Krnjinani potukli sa srpskim žandarima u Kraljevini Jugoslaviji, tamo 30-tih godina. Bilo je žandarskih razbijenih glava, moja rođena tetka je ranjena metkom..

To je bio nonsens da se cili zaseok tuče sa žandarima..

Sutra je došla vojska opkolila selo..sve muške povezali i odvezli u Duvno u zatvor..a cilo Duvno izišlo na puteve i pivalo

U Krnjinu trijes' i šest kuća,
muško, žensko, svi ko vatra vruća

zatvorilo i Fra Šimu Ančića..a on lupo po zidovima zatvora..pivajte pivajte ne dajte se

A sad u selu..400-500 ljudi

Da, ali ne mogu svi upasti u najbolju školu. A, osim toga kada dođe vrijeme faksa, želja djeteta obično igra veću ulogu nego želja roditelja.

Da je kako ti govoriš imali bismo jedno sveučilište u Hrvatskoj, a ne devet.

Besplatan studij u Bihaću pa ćeš vidjeti želju.

Dovoljno je da samo jedna generacija ode u malo većem broju tamo studirat (recimo 50 njih) pa bi onda mlađima pričali kako je super kako su išli u kafiće i klubove svaki dan te da je problem novaca riješen poticajima/stipendijama. Možda bi onda broj 500 bio i podcijenjen broj studenata koji bi htjeli ići tamo.

Ili recimo uvest foru da možeš doći na jedan semestar tamo. To bi sigurno iskoristili neki koji se žele malo ispuhati. Za one koje žele diplomu sa malo ozbiljnijeg sveučilišta, ali im se ipak malo i tulumari.

Mene je iznenadila cijena nekretnina u TGu, prodajem kuću viška, mislim si da je dobit 100 tisuća eura, ljudi kažu stavi 150, drugi dan javi se neki što bi se vratio iz Njemačke.

nitko n govori ovdje o populacijskom poklapanju

Što bi moglo biti s krajem udaljenim 30 km od najbliže opcine, škole i bolnice, u jako slabo naseljenom području u svim smjerovima,, a i s potopljenim poljem s tada najvećim umjetnim jezerom u Europi.
Vjerovatno je do vlasti i mentalnog sklopa.

Glamoč je realno poklopljen.

Ne znam zašto, i realno zaista nisam upućen, ali ipak sam optimist za Tomislavgrad. Možda sam samo po prirodi takav.

Ok, bili su loši trendovi, ali ljudi nisu homogeni. Ne idu svi jednako. Jedna vrsta ljudi ode, ali druga vrsta ljudi ostane pa vremenom ove druge vrste ima više. Ima dobre šanse sad kad su već otišli kmečavci, da ova druga vrsta ljudi prevlada i počne mijenjati perspektivu. Okrenuo se Ljubuški, može i Tomislavgrad koji je meni lijepo mjesto.

I o tome smo več govorili, ozbiljna promjena ce doći kad se promijene uvjeti, odnosno kad se napravi bolja cestovna povezanosti u bilo kojem smjeru, primarno prema ST.
Manja promjena na bolje se već događa .
Dobar primjer je Imotski, sa sličnim problemima ranije.

Mislim da je poticaj “biram Hrvatsku” donio dobre rezultate u RH i možda je formula za rješenje i u našim općinama. Podsticati mlade ljude u inozemstvu na poduzetništvo i povratak, kao i recimo rezanje cijena građevinskih dozvola i priključaka. Time bi povratak postao samo stvar odluke i dobre volje.

Ne vidim čemu opsjednutost da na svakom km2 žive ljudi, to je toliko eurocentrično, ali isto tako toliko prošlostoljećasto razmišljanje, budućnost je takva da će se ljudi grupirati u šire okolice većih središta, a da će ostatak biti slabo do nikako naseljen. Neka nama praznih km2 i prerija, nek se šire medvjedi i vukovi, nek ožive lavovi.

Sa svakim odlaskom iz USKa, RH se sladi nad budućim zalogajem.

Točno, ljudi su posve nepotrebno optereći time da sve treba biti naseljeno.

E sad što je šira okolica, ako uzmemo da ce Dugoplje biti centar poslovne aktivnosti Splita, onda Buško Blato s dobrim cestama ulazi u to područje.

Mislim da je budućnost Tomislavgrada više se vezati prema zapadnoj Hercegovini nego prema Splitu, zapravo do Sinja je dovoljno, to su jaki demografski krajevi, i Sinj i Posušje, privilegij je biti između.

Količina kapitala koja se vrti u Splitu i oko Splita je nemjerljiva sa onim u Sinju ili Posušju. Treba se svugdje vezati ali dobar put do Splita bi zaista bio jako koristan. Mada putevi po HBK su po meni super. Ispod 100 ga ne moraš spuštat. Ni u Posušju nije puno drugačije.

Zanimljivo, nikad čuo za ovo. Ima li uopće nešto na internetu o tome?

Prebaci centralu kopnene vojske, jednu bojnu plus dio hrz na željavu to je već 20 k.

Trebinje možda, blizu je Dubrovnik, ali Bihać ne vjerujem. Bihać nije blizu nijednog većeg ili značajnog hrvatskog grada. Pa nama Sisak propada, a sat vremena vožnje je od Zagreba.

Možda da baš besplatno dijelimo kuće i stanove mladima, ali teško mi je zamisliti. Ima par primjera uspješne kolonizacije - Knin, Korenica, Gračac, Obrovac, ali to su bile ratne izbjeglice koje su tako i tako ostale bez svojih kuća. Baš da će neki student iz Bjelovara ili automehaničar iz Rijeke ići u Bihać zato što mu netko nudi kuću... teško mi je zamisliti.

AI kaže da možemo

Unsko-sanski kanton obuhvaća prostor koji je u historiografiji poznat kao "Turska Hrvatska". Ovaj je prostor do osmanskih osvajanja bio integralni dio jezgre hrvatske države. Geopolitički, ovaj teritorij predstavlja "tvrdi trbuh" Hrvatske; bez kontrole ili stabilnosti na ovom području, komunikacija između sjeverne i južne Hrvatske (Dalmacije) ostaje ranjiva. Strategija naseljavanja stoga ne bi bila samo demografsko, već i prvorazredno sigurnosno pitanje.

Strategija ekonomskih poticaja i "Greenfield" investicija
Osnovni preduvjet za naseljavanje je stvaranje ekonomskog ekosustava koji nadilazi puko preživljavanje. Prema teorijama regionalnog razvoja, stanovništvo se kreće prema centrima ekonomske moći.

- Porezne olakšice: Hrvatska bi trebala proglasiti USK "Zonom posebnog državnog interesa" s nultom stopom poreza na dobit za tvrtke koje zapošljavaju lokalno stanovništvo na razdoblje od 10 do 15 godina.

- Zemljišna reforma: Država bi trebala ponuditi besplatno poljoprivredno zemljište i koncesije na šume mladim obiteljima, slično modelu koji je opisao Rudolf Bićanić u svojim studijama o seljačkom gospodarstvu.

- Infrastrukturna integracija: Ključna je brza cestovna veza Bihać – Zagreb i Bihać – Split. Bez fizičke integracije u prometnu mrežu RH, područje bi ostalo izolirana enklava.

Demografske mjere i obiteljska politika
- Za stvarnu demografsku obnovu, puko preseljenje nije dovoljno; potreban je prirodni prirast. Alice Teichert u svojim radovima o demografskoj tranziciji naglašava da ekonomska sigurnost izravno utječe na stopu fertiliteta u tranzicijskim društvima.
- Stambeno zbrinjavanje: Izgradnja tipskih naselja s modernom infrastrukturom (škole, vrtići, optički internet) gdje bi država subvencionirala 90% cijene nekretnine uz uvjet ostanka od 20 godina.
- Dječji doplatak i "Majka odgojiteljica": Uvođenje statusa roditelja odgojitelja s plaćom u visini medijalne hrvatske plaće za obitelji s troje i više djece na tom području.

Privlačenje dijaspore i povratnika
Najrealniji bazen stanovništva za naseljavanje USK-a su Hrvati iz dijaspore (Južna Amerika, Australija, Njemačka) te Hrvati iz drugih dijelova BiH koji su ekonomski ugroženi.

Program "Povratak korijenima": Ciljano oglašavanje prema potomcima iseljenika kojima bi se nudilo državljanstvo, smještaj i učenje jezika. Emocionalna povezanost s domovinom je snažan motivator, ali mora biti potkrijepljena pravnom sigurnošću.

Kulturna autonomija i poštovanje: Preostalo bošnjačko stanovništvo mora biti potpuno integrirano uz zaštitu svih vjerskih i kulturnih prava, čime se sprječavaju budući konflikti i stvara slika Hrvatske kao sigurne i pravedne države.

Revitalizacija gradova: Bihać bi trebao postati regionalno središte s jakim sveučilištem koje bi privlačilo studente iz cijele Hrvatske, čime se potiče "meka" kolonizacija kroz obrazovanje.

Ai kaže, lol. Stvarno mu previše vjerujete. Da ga ja pitam kako Bošnje mogu poklopiti široki isto bi napisao nešto.

ma teško..to je bio pasivan kraj..daleko od vijesti..pa toga je bilo koliko hoćeš..u to vrijeme..samo nije bilo da se i žene i mukarci tuku sa žandarima..možda u nekoj duvanjskoj kronici da bi našao..

Pa napisao bi. Samo što oni nikad neće vladat Širokim a mi hoćemo sa USK. Pitao sam ga u scenariju da Hrvatska anektira USK kojom strategijom bi mogli naselit Hrvate