Možda nije općepoznato, ali se čovjek može ubrojiti u redove bosanskohercegovačkih Hrvata (iako bi prezime moglo biti njemačkog porijekla?). Pristupio zrakoplovstvu NDH, no dezertirao (ili prebjegao) sa Rudijem Čajavcem i time udario temelje partizanske avijacije.
Franjo Kluz (Jošik, 18. rujna 1913. - 14. rujna 1944.), partizanski pilot, major Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i jedan od osnivača zrakoplovstva NOVJ.
Rođen je 18. rujna 1913. godine, u Jošiku kod Bosanske Dubice, Bosna i Hercegovina. Poslije završetka škole u Bosanskoj Dubici i kraćeg pisarskog staža u odvjetičkom uredu, Kluz je stupio u vojno zrakoplovstvo, gdje završava mehaničarsku, a 1939. godine i pilotsku dočasničku školu. Početkom rata na prostoru Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. zatekao ga je kao pilota izviđačke eskadrile u Rajlovcu.
Poslije kapitulacije Jugoslavije, pristupa je u Zrakoplovstvo NDH, ali se ubrzo povezuje s narodnooslobodilačkim pokretom u Banja Luci; pokretu je davao pomoć u novcu, oružju i drugom materijalu, čekajući priliku da avionom poleti ka oslobođenu teritoriju. Poslije opsežnih priprema, kojima su rukovodili banjalučka partijska organizacija i Operativni štab za Bosansku krajinu, Kluz je, 23. svibnja 1942. godine, avionom "Potez 25" sletio na stazu Urije kod Prijedora. Istog dana, u Prijedor se spustio i pilot Rudolf Rudi Čajavec s mehaničarom Jazbecom. To je bio početak stvaranja partizanske avijacije, i jedan od prvih primjera u svijetu da pokret otpora u okupiranoj zemlji raspolaže vlastitim zrakoplovstvom.
S ranije pripremljenog uzletišta kod sela Međuvođe, Kluz je, s mehaničarom strijelcem Ivicom Mitračićem, izvršio dva borbena leta. Četvrtog lipnja 1942. godine bombama i vatrom iz strojnica napali su, kod Međeđe, ustašku crnu legiju, a 7. lipnja bombardirali su Bosanski Novi i Dvor i bacali letke nad Dubicom i Kostajnicom. Zbog neprijateljske ofanzive na Kozaru, Kluz i Mitračić prebacili su se 14. lipnja na novo uzletište kod Lušci Palanke. Šestog srpnja 1942. godine, jedan njemački lovac otkrio je i zapalio "Potez 25", što je onemogućilo dalju akciju prvih partizanskih zrakoplovaca, koji su, u uslovima neprijateljske prevlasti u zraku, uspjeli održati se punih 45 dana, što je imalo znatan moralni i politički efekt. Ostavši bez aviona, Kluz je ušao u sastav Operativnog štaba za Bosansku krajinu, gdje je ostao sve do studenog 1943. godine, kada se priključio Prvoj zrakoplovnoj bazi u Livnu. Zajedno s ostalim zrakoplovcima koji su se tu okupili na poziv Vrhovnog štaba. prešao je u Italiju, pa u sjevernu Afriku, gdje je ušao u sastav 1. eskadrile NOVJ, koju su, posle intenzivne obuke, saveznici naoružali lovcima "spitfire". U činu kapetana Kluz je u ovoj eskadrili, pored pilotske dužnosti, obavljao i funkciju političkog komesara.
Kao prvom partizanskom pilotu i iskusnom letaču, Kluzu je bilo povjereno da, kao pratilac komandira eskadrile majora Protića, izvrši prvi borbeni zadatak ove eskadrile, 18. kolovoza 1944. godine. Od tada s aerodroma Kana u Italiji, Kluz je izvršio više borbenih letova, napadajući njemačke snage u Dalmaciji i dijelovima Bosne i Hercegovine te osiguravajući lovačku zaštitu partizanskim i savezničkim avionima.
Poginuo je 14. rujna 1944. godine, kada je kao voda četvorke "spitfirea", oboren od njemačke protuzračne obrane, prilikom napada luke u Omišu.
Narodnim herojem proglašen je 18. svibnja 1948. godine.
