Država dvotjednim putovanjem mami Hrvate iz Čilea da dođu živjeti u Hrvatsku

LJETNA škola "Domovina“, dvotjedni program kojim mladi potomci Hrvata dolaze iz svijeta upoznati Hrvatsku, promoviran je ovaj tjedan u Čileu gdje živi oko 200.000 osoba hrvatskog porijekla.

"Hrvatska želi da joj se vrate potomci iseljenika“, rekla je Ivana Pečarević, koordinatorica "Domovine“ za Latinsku Ameriku, gostujući u podcastu hrvatske udruge Profesionales Croatas (CPEAC) u Čileu.





"Ono što su radili naši djedovi, sada želimo u suprotnom pravcu“

U Čile su se Hrvati iz Dalmacije počeli doseljavati krajem 19. stoljeća, a migracijski valovi nastavili su se tijekom 20. stoljeća. "Ono što su radili naši djedovi, sada želimo u suprotnom pravcu“, istaknula je Pečarević.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu pokrenuo je 2018. godine program "Domovina“. Djevojke i mladići u dobi od 18 do 30 godina prijavljuju se u ožujku na natječaj, po potrebi traže stipendiju, pa u lipnju dolaze u Hrvatsku.

"Nije ideja da se bude na plaži"

"Dolaze upoznati Hrvatsku na drugačiji način. Ideja je proći zemlju, ali ne kao turist, nego kao netko tko joj pripada“, kaže koordinatorica. "Nije ideja da se bude na plaži nego da se uči i upozna zemlja. Da vide da je Hrvatska otvorena i moderna“. Mladi obilaze muzeje, penju se na kninsku tvrđavu, razgledaju Šibenik, jedu u restoranima tradicionalnu hranu kakvu su pripremali stari, uče povijest, susreću se s političarima...

Idu u Vukovar

"Ide se u Vukovar kako bi se iz prve ruke vidio rat i ono što se dogodilo našoj naciji tijekom Domovinskog rata. Posjećuju bolnicu i mjesto stradanja onih koji su donijeli slobodu. To bude emotivno“, rekla je Pečarević.

U toj ljetnoj školi sudjeluju potomci Hrvata iz čitavog svijeta, a prednjačili su oni iz SAD-a, Kanade i Australije. Mladih iz Latinske Amerike u početku nije bilo puno pa Pečarević kaže da se uključila kao most zbog španjolskog jezika i poznavanja tamošnje kulture.

"Hrvatska nas nije zaboravila"

Rođena je u argentinskom gradu Rosariju nakon što je njen otac zbog gospodarskih i političkih razloga emigrirao 1965. s otoka Visa. Zajedno s drugim članovima obitelji prodao je što je imao kako bi u Argentini izgradio novi život. Dio rodbine već je bio u Paragvaju i Argentini.

"Hrvatska nije zaboravila na nas, zna da postojimo. I žele nas ondje“, rekla je Pečarević u eter programa u Čileu. Neki procjenjuju da u Latinskoj Americi živi oko 850.000 osoba hrvatskog porijekla. Značajan dio njih stara su emigracija pa gube jezik, a time i kulturu i tradiciju.

"Ljudi žele biti uz svoe korijene"

"Nosimo ljubav prema Hrvatskoj, ljudi žele biti uz svoje korijene, ali često to ne možemo kanalizirati“, rekla je Pečarević. Ona je u sklopu programa "Croaticum“ učila hrvatski jezik u Hrvatskoj. Savjetuje potomcima Hrvata da se uključuju u lokalne udruge i zajednice kako bi "naša kultura ostala živa“.

Nedavno je petero mladih iz Punta Arenasa, grada na jugu Čilea, boravilo u Hrvatskoj putem "Domovine“. Povezali su se međusobno i s ostalim sudionicima gradeći trajna prijateljstva. "Svaku mladu osobu koja dođe pokušava se dotaknuti u srce. Želi im se pokazati da je Hrvatska i njihova kuća“, objašnjava koordinatorica.

Nakon povratka iz ljetne škole možda će se poželjeti vratiti, studirati i raditi u Hrvatskoj, a u konačnici i trajno preseliti. Pečarević, koja u posljednje vrijeme živi između Hrvatske i Argentine, uvjerava mlade u Južnoj Americi da je razlika samo u jeziku koji mogu naučiti. Govori im da je puno mogućnosti za preseljenje.

"Kultura je slična, ljudi su velikodušni i osjećajni, te vezani uz prijatelje i obitelji“, kaže.

Preplavljeni smo preplanulim guzatim latinoamerikankama, dolazim na parking, a dvije se guze, ćube i naslikavaju, kroz glavu mi tad prolazi misao o bobovčevoj strogosti i nepopustljivosti, spustim prozor i viknem: sal de aquí y vete a Colombia! Na moju izjavu, a i na moje čuđenje, okrenuše guzice prema meni u znak neodobravanja.

Ti si pogriješio, jer si trebao viknuti: ¡O me das un poco de coño o te marchas a Colombia!

Latina nikad dovoljno. Ja ih se ne mogu zasititi, bas mi lijepo s njima jest da kostaju, ali brate isplati se druziti s njima. Jos jedan dokaz o razvijenosti Lijepe nase. Prije par godina bilo ih nekoliko sad ih ima ohoho.

Nisi valjda spao na to da plaćaš za sex?

Slabo ovo ide s crolatinosima.

Brat predsjednika Čilea za RTL Danas otkriva što za njega znače hrvatski korijeni

Nije latinka.. amerikanka je. I zapanjujeće dobro vlada hrvatskim jezikom.

Kako ženska priča, kao prava Zagrepčanka.

Ona moja Amerikanka osmu godinu ovdje a ne zna na našem kupiti junetinu u mesnici - jebem je smotanu.

Plenki, uvozi....

https://net.hr/danas/svijet/veselje-na- ... 00040c8f8e. Mislim da ce 90 % njih ipak odabrati Spanjolsku.

Ako dobiju Domovinicu pa zdime za Španjolsku onda su obični cigani.

ne bih rekao, jer im za to ne treba domovnica, iz latinoameričkih zemalja je vrlo lako otići u Španjolsku.

Ako se netko potrduio izgoniti naše papire, vjerojatno mu nije Španjolska cilj.

Nema ništa od masovne imigracije. Kao što mnogi Hrvati odu u Njemačku pa se vrate kad vide da je Njemačka postala Bliski istok i da ne mogu više zaraditi neke velike pare, tako će i dosta latino Hrvata shvatiti da Hrvatska nije Švicarska nego Južna Amerika sa strujom. Kičasto katoličanstvo, korumpirana plemena, navijači koji crtaju ogromne murale, to sve imaju i doma. A još su ljudi većinom namrgođeni, a tamo kod njih su svi nasmijani i veseli.

To očito nikada nisi imao kontakta s bilo kime iz srednje i južne Amerike. To što se kod njih događa je čisti divlji zapad i disfunkcija, pa je u usporedbi s njihovim državama Hrvatska doslovno mala Švicarska.

Da je to tako, oni bi čekali u redovima za papire i ne bi ni bilo ove teme. Mi bi njih vraćali nazad. Kao što su mnogi iz Istre i sa Kvarnera prije 25 godina vadili iz naftalina babe Slovenke i Talijanke da bi izganjali EU papire jer si s tim papirima mogao ostvariti praktičnu korist. Sad više nitko to ne radi jer nema koristi.

Hrvatska putovnica (ako imaju hrvatskog pretka) im je puno bolja i lakša opcija od španjolske: za dobiti španjolsku putovnicu moraju se preseliti u Španjolsku, biti tamo prijavljeni dvije godine i onda pokrenuti postupak za državljanstvo. Hrvatsku putovnicu mogu dobiti bez da ikad izađu iz svoje države.

Za srednju klasu koja se trenutno nema namjeru seliti, nego žele dodatnu opciju za budućnost/djecu/školovanje/rad, hrvatska putovnica je idealna.

Je, mi smo "istočna Španjolska" u ovoj priči

Šokira me razina neznanja forumaša. Jeste li vi ikad bili izvan svog sela? Čitate li vi išta osim hrvatskih crnih i depresivnih medija? Ljudi, fali vam širine i fali vam duha.

Južna Italija je teži ciganluk za Hrvatsku a kamoli ne Južna Amerika.

Prestanite pljuvat sami u svoj tanjur. To je odlika sitnih duša i naroda bez budućnosti. Uspravite kičmu. Proputujte svijetom i vratite se kući pa onda dođite pisati ovdje.