HercegBosna.org

daramo

Zanimljiva tvrdnja da je navodni grb plemićke obitelji Kotromanić falsifikat iz Fojničkog grbovnika koji je nastao u 19. st.

Citat:

Originalan izgled i boje jedinog poznatog grba Kotromanića od prije 1463. Priložen od strane bosanskog ambasadora na Saboru u Konstanzi 1414-1418 (prema grbovnicima Richentala i Wernigerodera iz tog vremena - gdje König von Wossen znači Kralj Bosanski na arhaičnom Njemačkom). Sadrži ukrasni prikaz dvaju vladavina kralja Tvrtka II Kotromanića. Kompleksan grb je prvi put predstavljen u sažetom obliku (tek prikaz ruke Tvrtka II sa uzdignutim mačem) 1515 na slavoluku Cara Maksimilijana (treći odozgo). Franjevci su u svom falsifikatu Fojnički grbovnik iz XIX v. iskoristili taj sažetak - ruku kralja Tvrtka II sa podignutim mačem - kao lažni grb Bosne, sakrivši tako od generacija Arpadovsku crveno-bijelu šaru

daramo

Kingdom of Bosnia
Arms in Conrad Grünenberg's Armorial from 1480.

Sad me zanima postoji li stariji sačuvani prikaz grba Kotromanića od ovoga?

Dr. Van Nostrand · **Pridružen/a:** 22 svi 2020, 11:40 **Postovi:** 7683

Koliko znam, izvor za grb Kotromanića s ljiljanima je https://www.enciklopedija.hr/clanak/korjenic-neoric-grbovnik

Fojnički grbovnik je kasniji prijepis.

Citat:

1. Ilirski grbovnik Stanislava Rubčića4
Ovaj prijepis5
potječe s konca XVII. ili početka XVIII. st., napisan je lapidarnom
hrvatskom ćirilicom i latinskom kapitalom na [6] + CLVII + [10] papirnih listova vel.
21,8 × 14,3 cm, grbovi su obojeni, a rukopis je uvezan u kartonske korice presvučene
tamnosmeđom kožom ukrašenom koncentričnim paralelogramima s medaljonom i
”ilirskim” grbom u zlatotisku. Pisar nije bio vičan ćiriličnomu pismu, pa je načinio
dosta pogrješaka. Na prvome praznome listu nalazi se potpis: V.Gaj 1873.
Nastanak grbovnika vezan je za Petra Ohmučevića († 1599.), potomka plemićke
obitelji iz Huma u Hercegovini. Naime, Turci su 1482. osvojili Hum skupa s
cijelom Hercegovinom, a među obiteljima što su se nakon tih događanja sklonile na
dubrovačko područje, bila je i obitelj Ohmučević, koja je napustila posjede u Popovu
i Orahovu te se naselila u Slanome. Ova nekadašnja bosanska luka darovnicom
kralja Stjepana Ostoje7 postala je 1399. dijelom dubrovačkoga teritorija. Prema
dubrovačkim zakonima, Ohmučevićima nije priznat plemićki naslov. Ivelja, glavar
te loze u Slanome, trgovao je žitom po Sredozemlju, pa se ubrzo obogatio, a četvorica
njegovih sinova stupila su u službu španjolske krune. Posebno se među braćom
istaknuo Petar, admiral kralja Filipa II. (1527.-1598.), koji je u kraljevo ime 1580.
osvojio Portugal, a 1582. Azorsko otočje, da bi potom zapovijedao eskadrom od 12
velikih brodova u sastavu Nepobjedive armade (Armada Invencible). Budući da je
Dubrovačka Republika 1584. odbila njegov zahtjev za priznavanjem plemićkoga
naslova, Petar se 1594. izravno obraća španjolskomu potkralju u Napulju.8
Morao
je uvjeriti španjolske vlasti, da su svih osam njegovih pradjedova bili čistokrvnim
katolicima, a podatke je krivotvorio. Navodno mu je biskup fra Antun Matković
(† 1583.) bio potvrdio da su Ohmučevići prije turskih osvajanja bili najuglednija
plemićka obitelj u Bosni te da je Hrelja Ohmučević bio vojvodom srpskoga cara
Stefana Dušana Nemanjića († 1355.), i za svoje zasluge 1349. na dar dobio grad
Kostur u Makedoniji. Predočio je i krivotvorene podatke o tome da Ohmučevići
potječu od kneza Grgura, koji je zapovijedao bosanskom utvrdom Tuhelj. Petar je
u ovome postupku priložio i jedan grbovnik. Konačno, 17. svibnja 1596. kraljevsko
vijeće u Napulju dodijelilo mu je naslov Viteza sv. Jakova.
Od spomenutoga grbovnika sačuvano je šesnaestak prijepisa, a prijepis grbovnika
obitelji Korjenić-Neorić iz 1595. vremenski je najbliži izvorniku. Solovjev drži da ga
je sastavio franjevac Benedetto Orsini († 1654.), prijatelj obitelji Ohmučević i budući
biskup u albanskome Lješu. Grbovnik je navodno još 1340. sastavio opat Stanislav
Rubčić koji je bio odgovoran za grbove na dvoru Stefana Dušana Nemanjića, kako je
to navedeno na naslovnici.
Naslovna stranica izgleda ovako: IHS RODOSLOVIE NAVISĴENIHЬ I
SVETHЬ (!) OTACA, I VLAŠЬTITIHЬ (!) BILIEGOVI, ZEMALA I SVITLITLIHЬ
(!) PLEMENJU, CESARSTVA ILIRЬSKOGA: KOE VI SASKUPI I NAREDNO
SASTVI (!), S VELIKOM POMNU I OPATJU STANISLU (!) RUBČIĴЬ, BANЬ
CIMERIA G(OSPODI)NA CARA STIPANA STIEPANA NEMANIĴA … OVO
SE SLOŽI I PREPISA IZ IEDNOGA LIBRA VEOMI STARA, KOI SE NAĴE
MEĴU STARIMЬ KNIGAMЬ, LIBRARIE MOSTIROVI SVETE GORE, REDA
SLAVNOGA I DIVNOGA BAZILIA : Libellus Sanctor(um) patronum et publicar(um)
insignar(um) (!) Regnorum et familiar(um) Illustrium Illyrici Imperij, quas magna
cura, singulariq(ue) diligentia collegit atq(ue) depinxit Stanislaus Rubcich, Rex
insigniarum (!) D(omi)ni Imperatoris Stephani Stephani Nemagnich … quod quidem
translatum est ex antiquissimo libro in caracthere (!) Illyrico scripto reperto in
bibliotheca Monasteriorum de Monte Sancto ordinis Diui Basilij.
Među svecima-zaštitnicima »ilirskih zemalja«, posebno mjesto zauzima sv.
Jeronim »otacь, sarьcalo, i svitlosь, svihь ilirьskiehь zemala«, čiji se lik nalazi na
prvoj tabli grbovnika, u pratnji lava, odjeven u kardinalski grimiz, u lijevoj ruci drži
križ na kojem je zastava s grbom Ilirije, a ispod nogu mu je grb Makedonije. Treba
napomenuti da se grobnica obitelji Ohmučević nalazi u crkvi sv. Jeronima u Slanome,
a i zapovjednički brod Petra Ohmučevića nazvan je po imenu ovoga crkvenoga
oca. Na tabli br. VI. nalazi se grb Makedonije, u kojoj je navodno ova obitelj bila
najmoćnija, zatim dolazi grb Ilirije, a potom slijede grbovi Bosne, Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije, koji su preuzeti iz Grbovnika (Nürnberg, 1555.) Virgila Solisa.9
Grb Bugarske prethodi grbovima Srbije i Raške. Obiteljski grbovi započinju grbom
Stefana Uroša Nemanjića, iza kojega slijedi grb obitelji Kotromanović, a na tabli
157, zadnjoj u nizu, nalazi se grb obitelji Jagrosalić. Nakon ove table nacrtano je još
deset grbova bez popratnoga teksta o njihovoj pripadnosti.

https://hrcak.srce.hr/file/35182

Taj grbovnik se nalazi u NSK u Zagrebu, mislim da je Ljudevit Gaj bio vlasnik te knjige.

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 11:02 **Postovi:** 2803

Potraži ozbiljniji izvor. Našla sam s kojeg si kopirao tu "tvrdnju".
Do kraja nisam ni pročitala a već greške.

Tko god da stoji iza te stranice sramoti se naveliko:
Primjer;
Stoga će Vatikan u dva navrata pokušati preuzeti suverenitet nad Bosnom - prvi put udajom bosanske Princeze Marije Kotromanić za mađarskog Kralja Sigismunda i prenosom prava nad Bosnom sa nje na Sigismunda kao Svetog rimskog imperatora bez djece čime bi Bosna postala papat (vlasništvo pape),
https://wiki.royalfamily.ba/wiki/Kotromani%C4%87i
Označeno, nije Marija Kotromanić bila udana za Žigmunda nego Marija Anžuvinska.

Što se tiče grbova, pogledaj grb na Jajačkoj tvrđavi.
Imaš i odličnu knjigu Srečka Džaje u kojoj opisuje razvoj grba dinastije Kotromanić.
Nikakva krivotvorina "daidža" i Vatikana

Dr. Van Nostrand · **Pridružen/a:** 22 svi 2020, 11:40 **Postovi:** 7683

Ti "ilirski grbovnici" su djelomično točni i djelomično krivotvoreni, nisu djelo daidžana, nego poduzetnih dubrovačkih obitelji koje su tako htjele dokazati/krivotvoriti vlastito plemičko porijeklo i pravo na posjede u Bosni u slučaju lokalne rekonkviste.

https://www.matica.hr/hr/575/korjenic-neoricev-grbovnik-iz-1595-godine-i-ideologija-ilirske-heraldike-28996/

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 11:02 **Postovi:** 2803

Marija Anžuvinska, hrvatsko-ugarska kraljica 1382–85. i 1386–95 (?, 1371 – ?, 17. V. 1395). Kći Ludovika I. Anžuvinca, koji je 1382. umro bez muškoga potomka. Zbog otpora poljskoga staleža personalnoj uniji Poljske s Ugarskom i Hrvatskom, morala se odreći poljskog prijestolja u korist svoje mlađe sestre Jadvige. Za Marijine maloljetnosti vladala je kao regentkinja njezina majka Elizabeta, a savjetnikom joj je bio palatin Nikola I. Gorjanski. Marija se 1385. udala za Sigismunda Luksemburgovca. Nezadovoljno visoko plemstvo izabralo je iste godine za kralja Karla II. Dračkoga, a Marija se odrekla prijestolja. Nakon kraljeva ubojstva 1386. vratila se na prijestolje. Nekoliko mjeseci poslije njezini su ju protivnici (s Ivanom Paližnom, Ladislavom i Ivanišem Horvatom na čelu) zarobili i zajedno s majkom zatočili u Novigradu kraj Zadra, gdje je Elizabeta 1387. bila zadavljena. Mariju je oslobodio njezin muž, koji se iste godine dao okruniti za hrvatsko-ugarskog kralja.
https://enciklopedija.hr/clanak/marija-anzuvinska

Njezina majka:
Elizabeta, hrvatsko-ugarska kraljica (?, oko 1334 – Novigrad kraj Zadra, na početku siječnja 1387). Kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Spominje se prvi put 1350., kada je srpski car Stefan Dušan opsjedao Bobovac i za prekid neprijateljstava tražio od bana ruku njegove kćeri jedinice. God. 1353. Elizabeta se udala za hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I., s kojim je imala kćeri Katarinu, Mariju i Hedvigu. Do 1380. nosila je naslov »mlađe kraljice«, a nakon kraljeve smrti 1382. nastupala je kao regentica u ime svoje malodobne kćeri, kraljice Marije. Protiv njihove vladavine u hrvatskim zemljama rastao je otpor (Ivan Paližna, braća Horvati), pa su u Požegi 1385. pregovarale s pobunjenicima. Nakon ubojstva Karla II. Dračkoga u veljači 1386. nezadovoljstvo protiv kraljica dobilo je novi zamah njihovim zarobljavanjem kraj Gorjana u Slavoniji 25. VII. 1386. Elizabeta je zadavljena u tamnici.
https://www.enciklopedija.hr/clanak/eli ... -1334-1387

Marija Kotromanić;
Nakon smrti Stjepana I. u Bosni su izbili nemiri u kojima se njegova udovica Elizabeta nije mogla održati, nego je s malodobnim sinovima → Stjepanom II, poslije banom, Vladislavom (u. 1354) i Ninoslavom (u. prije jeseni 1353) te kćeri Katarinom (Katelina; u. nakon 1349) morala bježati iz zemlje. Prema Orbiniju i Lukareviću, Ninoslav (Miroslav) i Vladislav otišli su u Hrvatsku (Zagreb, Medvedgrad); podatak da im je sestra Danica otišla u Rim i ondje umrla nije utemeljen. Prema dubrovačkim vrelima iz prve pol. XV. st., braća su s majkom u Dubrovniku provela nekoliko godina. U doba pada bana Mladina II. Bribirskoga Vladislav i Stjepan II. bili su među njegovim protivnicima, a potom su se s banom cijele Slavonije borili protiv hrvatskih velikaša. Vladislav se uza Stjepana II. javlja kao suizdavač povelja Hrvatinićima 1326–31. Potkraj 1337. ili na poč. 1338. oženio se Jelenom, kćeri Jurja II. Bribirskoga. U literaturi prevladava mišljenje da je imao kćer Mariju, koja se 1351. udala za Ulricha Helfensteina. To je prijeporno jer izvori spominju da je bila kći vojvode Pavla, a članovi bosanske dinastije nosili su naslov kneza i među njima nijedan se nije zvao Pavao. Potkraj života Vladislav je
https://hbl.lzmk.hr/clanak/kotromanici

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 11:02 **Postovi:** 2803

Franjevci u svom falsifikatu Fojnički grbovnik iz sredine XIX v, kako bi izbrisali dokaz da pravo na bosanski suverenitet potiče od mađarske krune te je tako najstarije na Balkanu i sva druga prava su iz njega izvedena. Prevara je od ogromne važnosti za Vatikanov projekat rentanja Balkana strancima
https://wiki.royalfamily.ba/wiki/Kotromani%C4%87i

Fojnički grbovnik datiran u 17. stoljeće a ovdje piše sredina 19. stoljeća. :zubati

daramo

Kakve veze sve da je iz 17. st. opet je falsifikat, kako će franjevci u 17. st nakon 200 godina turske okupacije i nestanka obitelji Kotromanić znati kako je izgledao njihov obiteljski grb?

U biti ne postoji niti jedan očuvani grb iz tipa 15. st. kada se počinju koristiti grbovi.

Na jajačkoj tvrđavi je grb koji nije niti sličan ovkme kojeg su kreirali franjevci, tamo je grb s krunom.
Uz to na kamenu ne možeš znati kakva je podloga, dio heraldičara tvrdi da je najvjerojatnije crvena boja.

Dakle jedini sačuvani grb predosmanske Bosne je ovaj sa sabora u Konstanzi.
Kasnije su taj grb Habsburzi modificirali pa je samo umjesto viteza s podignutom rukom s mačem zamijenjen samo prikazom ruke s mačem.

Bobovac

daramo je napisao/la:

Kingdom of Bosnia
Arms in Conrad Grünenberg's Armorial from 1480.

Sad me zanima postoji li stariji sačuvani prikaz grba Kotromanića od ovoga?

Kralj Tvrtko pozdravlja ZA DOM??

daramo

Dr. Van Nostrand je napisao/la:

Ti "ilirski grbovnici" su djelomično točni i djelomično krivotvoreni, nisu djelo daidžana, nego poduzetnih dubrovačkih obitelji koje su tako htjele dokazati/krivotvoriti vlastito plemičko porijeklo i pravo na posjede u Bosni u slučaju lokalne rekonkviste.

https://www.matica.hr/hr/575/korjenic-neoricev-grbovnik-iz-1595-godine-i-ideologija-ilirske-heraldike-28996/

ok, znači potom bosanski franjevci samo precrtali te grbovnike nastale u Dubrovniku.
Ako je motiv lažno dokazivanje onda je naravno falsifikat.

Zviezda Granda · **Pridružen/a:** 04 stu 2021, 10:21 **Postovi:** 2645

daramo je napisao/la:

Kingdom of Bosnia
Arms in Conrad Grünenberg's Armorial from 1480.

Sad me zanima postoji li stariji sačuvani prikaz grba Kotromanića od ovoga?

Ovaj grb izgleda blesavo, to bi stvarni mogao biti pravi grb Bosne.

daramo

Zviezda Granda · **Pridružen/a:** 04 stu 2021, 10:21 **Postovi:** 2645

Tako i na stećcima ima, lik digne ruku i kaže đes ba.

daramo

Jedini sačuvani grb iz predosmanske BiH iz 15. st. sve drugo je falsifikst i izmišljotina.

U biti tvrdnja je da se i Dubrovniku i u Bosni ali i Humu obitelji koristile slične grbove s bijelocrvenim gredama bojama grba Arpadovića jer su bili njihovi podanici.
Grb Dubrovnika su vodoravne grede, grb Huma odnosno Kosača okomite grede iz lijeva na desno, grb Kotromanića, isto tako jedna okomita bijela greda na crvenoj podlozi kao gore.

Eminencija · **Pridružen/a:** 17 svi 2018, 23:02 **Postovi:** 6670

daramo je napisao/la:

Kingdom of Bosnia
Arms in Conrad Grünenberg's Armorial from 1480.

Sad me zanima postoji li stariji sačuvani prikaz grba Kotromanića od ovoga?

Znaci kotromanici prvo imaju grb HU kraljeva arpadovica pa luxenburzana(lav) pa anzuviaca.

Ako nisam pobrkao redosljed? Jel ti treba bas tvtrkov ili bilo koji kotromanic?

Sta ove tri dinastije imaju zajednicko?

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 12:54 **Postovi:** 4690

Inače originalni prikaz grba iz Kronika Sabora u Konstanci, izdanje 1483
slika

također iz istog djela, grb "hercega Bosne"
slika

Eminencija · **Pridružen/a:** 17 svi 2018, 23:02 **Postovi:** 6670

zalutala je napisao/la:

Potraži ozbiljniji izvor. Našla sam s kojeg si kopirao tu "tvrdnju".
Do kraja nisam ni pročitala a već greške.

Tko god da stoji iza te stranice sramoti se naveliko:
Primjer;
Stoga će Vatikan u dva navrata pokušati preuzeti suverenitet nad Bosnom - prvi put udajom bosanske Princeze Marije Kotromanić za mađarskog Kralja Sigismunda i prenosom prava nad Bosnom sa nje na Sigismunda kao Svetog rimskog imperatora bez djece čime bi Bosna postala papat (vlasništvo pape),
https://wiki.royalfamily.ba/wiki/Kotromani%C4%87i
Označeno, nije Marija Kotromanić bila udana za Žigmunda nego Marija Anžuvinska.

Što se tiče grbova, pogledaj grb na Jajačkoj tvrđavi.
Imaš i odličnu knjigu Srečka Džaje u kojoj opisuje razvoj grba dinastije Kotromanić.
Nikakva krivotvorina "daidža" i Vatikana

Sveti rimski imperator/ papino pravo nad bosnom =))

Ovo je za sumadince. Samo debilni serbski opanicari neznaju da se papina jurisdikcija podrazumjeva nad svim katolickim zemljama iovako ionako.

Nikakva udaja nedonosi pravo na bosnu,zigismund je ima jer ima krunu zvonimirovu. Koji debili,oni projiciraju papu kao nacionalnog vladiku hrvatske autokefalne katolicke crkve =))

Kakve seljacine! Oni neznaju da je to onda protestantizam a ne katolicanstvo!

Eminencija · **Pridružen/a:** 17 svi 2018, 23:02 **Postovi:** 6670

zalutala je napisao/la:

Marija Anžuvinska, hrvatsko-ugarska kraljica 1382–85. i 1386–95 (?, 1371 – ?, 17. V. 1395). Kći Ludovika I. Anžuvinca, koji je 1382. umro bez muškoga potomka. Zbog otpora poljskoga staleža personalnoj uniji Poljske s Ugarskom i Hrvatskom, morala se odreći poljskog prijestolja u korist svoje mlađe sestre Jadvige. Za Marijine maloljetnosti vladala je kao regentkinja njezina majka Elizabeta, a savjetnikom joj je bio palatin Nikola I. Gorjanski. Marija se 1385. udala za Sigismunda Luksemburgovca. Nezadovoljno visoko plemstvo izabralo je iste godine za kralja Karla II. Dračkoga, a Marija se odrekla prijestolja. Nakon kraljeva ubojstva 1386. vratila se na prijestolje. Nekoliko mjeseci poslije njezini su ju protivnici (s Ivanom Paližnom, Ladislavom i Ivanišem Horvatom na čelu) zarobili i zajedno s majkom zatočili u Novigradu kraj Zadra, gdje je Elizabeta 1387. bila zadavljena. Mariju je oslobodio njezin muž, koji se iste godine dao okruniti za hrvatsko-ugarskog kralja.
https://enciklopedija.hr/clanak/marija-anzuvinska

Njezina majka:
Elizabeta, hrvatsko-ugarska kraljica (?, oko 1334 – Novigrad kraj Zadra, na početku siječnja 1387). Kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Spominje se prvi put 1350., kada je srpski car Stefan Dušan opsjedao Bobovac i za prekid neprijateljstava tražio od bana ruku njegove kćeri jedinice. God. 1353. Elizabeta se udala za hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I., s kojim je imala kćeri Katarinu, Mariju i Hedvigu. Do 1380. nosila je naslov »mlađe kraljice«, a nakon kraljeve smrti 1382. nastupala je kao regentica u ime svoje malodobne kćeri, kraljice Marije. Protiv njihove vladavine u hrvatskim zemljama rastao je otpor (Ivan Paližna, braća Horvati), pa su u Požegi 1385. pregovarale s pobunjenicima. Nakon ubojstva Karla II. Dračkoga u veljači 1386. nezadovoljstvo protiv kraljica dobilo je novi zamah njihovim zarobljavanjem kraj Gorjana u Slavoniji 25. VII. 1386. Elizabeta je zadavljena u tamnici.
https://www.enciklopedija.hr/clanak/eli ... -1334-1387

Marija Kotromanić;
Nakon smrti Stjepana I. u Bosni su izbili nemiri u kojima se njegova udovica Elizabeta nije mogla održati, nego je s malodobnim sinovima → Stjepanom II, poslije banom, Vladislavom (u. 1354) i Ninoslavom (u. prije jeseni 1353) te kćeri Katarinom (Katelina; u. nakon 1349) morala bježati iz zemlje. Prema Orbiniju i Lukareviću, Ninoslav (Miroslav) i Vladislav otišli su u Hrvatsku (Zagreb, Medvedgrad); podatak da im je sestra Danica otišla u Rim i ondje umrla nije utemeljen. Prema dubrovačkim vrelima iz prve pol. XV. st., braća su s majkom u Dubrovniku provela nekoliko godina. U doba pada bana Mladina II. Bribirskoga Vladislav i Stjepan II. bili su među njegovim protivnicima, a potom su se s banom cijele Slavonije borili protiv hrvatskih velikaša. Vladislav se uza Stjepana II. javlja kao suizdavač povelja Hrvatinićima 1326–31. Potkraj 1337. ili na poč. 1338. oženio se Jelenom, kćeri Jurja II. Bribirskoga. U literaturi prevladava mišljenje da je imao kćer Mariju, koja se 1351. udala za Ulricha Helfensteina. To je prijeporno jer izvori spominju da je bila kći vojvode Pavla, a članovi bosanske dinastije nosili su naslov kneza i među njima nijedan se nije zvao Pavao. Potkraj života Vladislav je
https://hbl.lzmk.hr/clanak/kotromanici

Elizabetu je neki kotromanic dao zadavit ako se tocno sjecam.Njen necak.
I to ti je povjest ovih prostora u srednjem vjeku.Onda dodju maloumnici i kaziu da je tvrtk osrbin jer se krunisao kralj serba.Ili provale debilnu recenicu kako su kosace najvise ratovali sa hrvatima,dubrovcanima i slicno =))

Normalno da jesu kad je cjeli srednji vjek obiteljsko klanje.

Eminencija · **Pridružen/a:** 17 svi 2018, 23:02 **Postovi:** 6670

daramo je napisao/la:

Tako mi tudjmana :ujko

Lici,sta jest jest ali najvise slicnosti ima sa...

:HercegBosanac

Eminencija · **Pridružen/a:** 17 svi 2018, 23:02 **Postovi:** 6670

Ako je za tvrtka crtan grb onda je autentican.Ako ga je maximilijan dao napravit kasnije kad je postao hrvatski kralj onda neznam jer je maksimilijan dizajner ove sahovnice :)

O sudbino,sudbino sta ako je oba dizajnirao??
Niskime se nije povjest ovako poigrala ko sa bosnjacima.Malo kockica da bi bili hrvati a puno da bi bili krstjanski muslimani :smijeh

daramo

Prikaz Thompsonova koncerta iz 1483. :zubati

Eminencija · **Pridružen/a:** 17 svi 2018, 23:02 **Postovi:** 6670

Eto sad znamo povjesni grb SBK.

Rika sv Vida · **Pridružen/a:** 01 kol 2020, 11:37 **Postovi:** 19334

Znači povijesni grb Bosne je šahovnica sa vitezom koji mjeri kukuruz

dreamteam · **Pridružen/a:** 26 ožu 2024, 22:43 **Postovi:** 2299

Grb u bojama Zrinje

zalutala · **Pridružen/a:** 27 lis 2022, 11:02 **Postovi:** 2803

Malo pretraživanja i otkrije se svašta.
Budući da daramo ozbiljno brani ovu "ozbiljnu" stranicu čiji autor ne zna tko je bila supruga Sigismunda niti u koje stoljeće je datiran prijepis Fojničkog grbovnika evo par pitanja vezano za grbovnike Richentala i Wernigerodera:
1. Jel Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio na Koncilu u Konstanzi?
2. Kako ga Richental titulira u svojoj kronici?
3. Kakav je Hrvojev grb u navedenoj kronici?

Unaprijed se zahvaljujem na odgovorima :palacgore1

HercegBosna.org

Grb RBiH falsifikat daidža!?

Online