U programu otvaranja “Uskopaljskih jeseni” večeras u 18 sati u Centru za kulturu i obrazovanje sudjelovat će sekcije “Napretka” .

U narednim danima bit će upriličena projekcija filma "Neka ostane među nama“ Rajka Grlića i filma za djecu "Duh u močvari“ te promocija knjige “Bleiburg” čiji je autor don Anto Jelić Balta.

Također, u planu je promocija nove knjige Josipa Mlakića "Ljudi koji su sadili drveće“, kao i zbirke pjesama “Bljesak sjećanja” Zdenka Antunovića.

Učenici Srednje škole “Uskoplje” odigrat će predstavu “Gostioničarka Mirandolina” a upriličit će i reviju frizura.

Tradicionalno, i ove godine u okviru manifestacije “Uskopaljske jeseni” bit će organiziran Dječiji festival "Djeca pjevaju hitove“, a gosti iz Gradskog kazališta mladih "Vitez“ odigrat će predstavu "Zločestofobija“.

Završnog dana manifestacije bit će upriličena smotra folklora “Uskoplje pjeva”, uz sudjelovanje dvanaest kulturno-umjetničkih društava iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Piše: Srećko Stipović
povećaj slova normalna slova manja slova

Možete li zamisliti radnika koji pjevušeći odlazi na posao i isto tako zadovoljan vraća se s posla. Njegova plaća nikada ne kasni, a poslodavac ga ne zakida ni za jedan fening. Dapače, plati mu i prekovremeni rad, a također i sve poreze i doprinose na puni iznos plaće. Ne nije to utopija, to je stvarnost, a vlasnik i direktor poduzeća TOM Niko Budimir samo je u nekoliko navrata pokušao poslovati s domaćim javnim poduzećima i nije dobio poslove jer nije htio davati mito. Cjelokupni prihod ostvari na inozemnom tržištu od Hrvatske, Slovenije, Nizozemske, Njemačke, Švedske, Brazila...

Prepoznati u svijetu

-Nema tu nekih velikih tajni. Kvaliteta izvedenih radova, rokovi i cijena naši su glavni aduti u poslovanju i ugovaranju poslova u inozemstvu. Radnici TOM-a, bilo da je riječ o ovim u Uskoplju, kao i onima koje imamo u inozemstvu, rade po europskim standardima. Prošli su obuke, specijalizacije i imaju sve potrebne ateste i certifikate za rad i najzahtjevnijih poslova. Mi proizvodimo ekološka postrojenja, visokoreglana skladišta, čelične konstrukcije za sportske objekte, trgovačke centre, industrijske i poslovne objekte. Našu kvalitetu prepoznali su u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Brazilu, Švedskoj, ali ne i u BiH.

Zadovoljni radnici

Pokušali smo u više navrata konkurirati na javnim tenderima za poslove, međutim kada sam vidio kakve sve podvale čine, odustao sam. Hvala Bogu da više ne moram prolaziti kroz te administrativne i korumpirane procese. Naše poslove u EU-u drugi cijene i zovu nas. Nama se čak nude i mnoge njemačke tvrtke da nam budu kooperanti. Samo kvalitetom radova, rokovima i cijenom izborili smo svoje mjesto na veoma zahtjevnom euro tržištu - kaže Niko Budimir, većinski vlasnik poduzeća TOM. Dok smo s Nikom obilazili proizvodnju nakon dugo vremena vidio sam radnike kako sa zadovoljstvom obavljaju svoje poslove.

Nema sjedenja ni prekriženih ruku. Kao pčelice rade na metalnim konstrukcijama. Niko je morao čak zakupiti 50 dunuma prostora uz svoje proizvodne hale kako bi uskladištio gotovu robu koja će brzo u zemlje EU-a na ugrađivanje. - Vjerovali ili ne, mi i čelik uvozimo iz Njemačke. Našim znanjem ga oplemenjujemo i ponovno vraćamo i ugrađujemo u sportske objekte, trgovačke centre, ekološka postrojenja. U BiH se ne proizvodi čelik za velike konstrukcije. Kod nas se proizvodi samo tzv. betonsko željezo, armatura za beton i armaturne mreže.

I pored takvih uvjeta mi uspijevamo na inozemnom tržištu. Naši radnici koji rade na gradilištima u inozemstvu zarađuju između 2,5 i 3,5 tisuće eura. Za godinu dvije mogu uštedjeti za izgradnju kuće, kupovinu stanova što već čine. To je motiv zbog kojeg vrijedi raditi i zapošljavati mlade i obrazovane ljude - govori Niko Budimir. Pored proizvodnje Niko razvija i turizam. Na Raduši gradi rekreacijski sportski centar. Već su urađene tri ski-lifta i dva motela.

Na preko 1700 metara iznad mora sve to radi i gradi bez kredita. Poduzeće TOM godišnje više plati poreza državi BiH u kojoj ne može dobiti posao nego sve tvrtke općine Bugojno.

vecernji.ba

Svaka čast a na maćehinski odnos balavaca nemam komentara

Kad budem ponovo u Uskoplju uslikam i TOM.... svaki put mi srce zaigra kad pored njega prodjem... nema li ista ljepse vidjeti kako mladi ljudi idu na posao zadovoljni... kako je 50-ak auta parkirano ispred tvornice.
Odmah do TOM-a nalazi se bivsi UNIS (danas Saray - commerce) koji je sad u vlasnistvu bosnjaka... pompozno su ga izvana obnovili stavili nove ograde, fasade... ali ne mjerljivi su sa komunistickim izgledom TOM-a
Inace, jednom mi je otac od jednog radnika rekao da mu je placa sina u Saraj-u 350 maraka, s tim da 50 mora vratiti gazdi!
Dok su u TOM-u place 4x vece!

Uglavnom time sto TOM radi, osigurano je da 200 hrvatskih obitelji u Uskoplju, mogu reci normalno zivi a ne da preživljava!

Ovako nesto procitat je pravo zadovoljstvo samo nadam se da je istina.

a koliki broj hrvatskih osnovnoškolaca a koliko ih je ukupno? ako neko ima podatak za zadnjih par godina

USKOPLJE - Povodom obilježavanja 100 godina župe Skopaljska Gračanica, po prvi put tu župu je posjetio i predvodio sveto misno slavlje predstavnik Sv.Oca Benedikta XVI. apostolski nuncij msgr. Alessandro Derrico.

Došao je na poziv župnika don Tadije i don Ilije Ivoša. Nuncija su dočekali ovogodišnji krizmenici i prvopričesnici ove župe u narodnim nošnjama. U uvodnom govoru župnik don Tadija pozdravio je sve prisutne, te istaknuo kako je župu utemeljio nadbiskup vrhbosanski Sluga Božji Josip Stadler 1911 godine.

Kazao je kako je osnutak župe pridonio vjerskom, kulturnom i nacionalnom središtu Skopaljske doline. Također je iznio i statističke podatke prije rata, kada je župa brojala 2980, a danas broji 889 vjernika. Razlog tomu su nedavna ratna razaranja, uništena ognjišta i rane koje teško zacjeljuju.

Posebno je pozdravio apostolakog Nuncija i rekao da započinjući ovu nekrvnu Žrtvu Novoga Saveza, u nju uključi sve župljane ove župne zajednice i sve one koji su pomagali ovu župu. Svečano misno slavlje uz župnika don Tadiju i don Iliju, uveličali su msgr. Joseph Arshad tajnik nuncijature, i don Mario Oršolić.

Također su bili prisutni i predstavnici civilnih vlasti, predsjednik federacije Živko Budimir, Borjana Krišto, Mate Franjičević, Nikola Lovrinović, Slavko Marin, Ante Visković, Marinko Krajina...

Treba reći da su bile prisutne i časne sestre, služavke malog Isusa, koje su ovdje i djelovale 25 godina.

Kada već spominjemo aktualnog Predsjednika FBiH Živka Budimira i njegovu prethodnicu Borjanu Krišto svakako treba spomenuti jedan bitan detalj s ovog misnog slavlja, a riječ je o tome da se Budimir nalazio u prvom, a Krišto u drugom redu, te da se novi Predsjednik okrenuo kako bi pružio ruku svojoj prethodnici tijekom uobičajenog pružanja ruke i davanja mira na misnom slavlju. No, Krišto je odbila njegovu ruku!

Jedan neviđen presedan na misnom slavlju zbog čega su svi prisutni ostali šokirani i bez riječi. Nešto mimo svih oblika katoličke vjere i kršćanskog svjetonazora.
javno.ba

Lijepo pročitat da se Uskoplje drži, imam dobrog prijatelja budućeg dominikanca rodom iz Uskoplja ili kako bi on reko =U=skoplja, pravi je

Dominikanci su inače malo žešći po tom pitanju.

http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/ ... 10006.html

Da primjetio sam , ovaj moj je pravi i , nacionalni romantičar više manje ko i ja

Znam lika koji zivi u RH, ali ima gore puno zemlje, nece je prodavat nikad!!!

i ne treba turcima prodavat!

Turcima ne treba ali Bosnjacima treba...

ili bosancima možda

ono što je naše neka ostane naše, ionako su muslimani prevladali gore. a i za svu tu zemlju ne mogu se uzet neke pare

Moze i Bosancima...

ali što imaju Hrvati od toga osim par tisuća maraka u džepu koje i nisu neki novac. U ratu smo se borili za svaki pedalj zemlje i sad da to prodajemo tim istim muslimanima protiv kojih smo ratovali nema smisla.

to definitivno nema smisla , sami bi sebi tako jamu kopali u kraju za koji još postoji nada , koji ima veliki potencijal povratnika Hrvata, koji nam je strateški važan jer povezuje naše općine u SBŽ s ostatkom Hercegovine zato nedajmo se u Uskoplju braco Hrvati :Hrvatinic

U Gornjem vakufu ste manjina...ako hocete treci entitet ne mozete ubaciti Gornji vakuf,a ako nije Gornji vakuf u sastavu treceg entiteta sta ce vam tamo Hrvati???

Po tvojoj logici Hrvati nisu onda potrebni ni u Travniku, ni u Zenici, ni u Tuzli, ni u Sarajevu da ne nabrajam dalje ..... to je možda vaša logika (iseljavanje u trokut Zenica-Sarajevo-Tuzla to pokazuje) ali nikad nije bila hrvatska niti će ikad biti, čak i da ne uđe u 3. entitet u Uskoplju Hrvati mogu imati kontrolu većeg dijela ekonomije (što i imaju) većinom su mlado stanovništvo za razliku od vaših svi ovi parametri te navode na jedan logički zaključak a to je da će Hrvati biti većina u Uskoplju i da je to samo pitanje vremena , isto vam se dogodilo i u Mostaru( opet primjer Mostara potvrđuje moju tvrdnju da je to vaša logika ) , tako da nikad ne smiješ odbacivati krajeve u kojima nisi većina, ja smatram da i onih 15000 Hrvata u Sarajevu može u budućnosti biti velik potencijal u smislu gospodarstva i lobiranja.

koliko smo unijeli u ********,toliko i iznosimo..... vama preostaje ono sto je i trenutno na sceni,trazenje da se zaradi dnevnica u ustase,pa makar mu spavao u basti...

nema buducnosti bez ekonomije....a vi ste je se davno odrekli

točno, upravo zato ja smatram da je budućnost Hrvata SBŽ puno svijetlija od budućnosti Bošnjaka / Muslimana , to što su brojniji lako se poništi iseljavanjem i slabim natalitetom upravo zbog toga što nisu poduzetni i ne drže do ekonomije.

Hrvati U Uskoplju imaju puno bolje plaće nego muslimani i naše firme bolje posluju a posljedica toga je veći natalitet.
domaći muslimani kažu da su nezadovoljni, da njihovi rade samo džamije za razliku od nas

Taj moj frend/poznanik zemlju neće prodat ali se neće ni vratit jer u Hrvatskoj dobro živi, ali otiđe gore ponekad na par dana kad ima vremena.

ma ne treba se on vratit, samo da ne prodaje muslimanima :)
nego otkuda je, možda ga znam... iz kojeg sela?

Znam samo da je iz Uskoplja, pitat cu ga kad ga vidim Sve u svemu situacija nije bajna, kad bi bio entitet HB povratak bi bio bolji kao i ekonomske prilike