Ja sam davno na "onom" forumu pisao o masovnom iseljavanju Bosnjaka, koje traje vec duze od deceniju, i samo dobija na intezitetu.

Pa ljudi moji, internet jihad armija zivi gdje? u Stokholmu, Chicagu, p* materini, ne u BiH. I vi se sa njima raspravljate o toj temi, ono vas iz Skandinavije ubjedjuje u demografski bum Bosnjaka u BiH. Meni ste gori vi koji sa njima raspravljate o toj temi, nego oni. Oni su samo tragikomicni.

Iseljavaju itekako, u ratu ih je iselilo (protjerano, pobjeglo) par stotina tisuca, nakon rata jos i vise ih je iselilo. Pa nema bosnjacke obitelji koja nije prepolovljena, pola ih je vanka, od cega zive nego od novaca koje dobiju od tih svojih izvana.
Zasto taj njihov SDP na svakim izborima ima sve manje glasova, nego zato sto im glasacka baza bjezi iz drzave (mladja populacija).

I onda oni nekoga uvjeravaju kako je Hrvata sve manje a Bosnjaci se insallah umnozavaju. znate onu staru, sto se babi htilo to joj se i snilo... ili kako vec.

Bjeze jer nemaju od cega zivjeti, bosnjacka "elita" ih je ekonomski upropastila, pa sami vec neko vrijeme sve otvorenije govore u stilu "Dodik krade, ali i dize ekonomiju Srpske na noge, nasi samo kradu". I istina je, njihovi "strucnjaci" su unistili ekonomiju na "bosnjackim teritorijama", tek je u Sarajevu stanje bozepomozi, ostalo je sve propalo. Da im nema te dijaspore, od gladi bi pomrli.

Za nas jednako značajno kao i iseljavanje su unutarnje migracije prema većim gradovima. U uvjetima drastičnog pada nataliteta kod Bošnjaka i velikog iseljavanja prema vani, Sarajevo i Tuzla rastu u broju stanovnika.

To može značiti samo da granice između tri etničke skupine postaju sve jasnije.

snimite ove podatke...s crnogorskom zavoda za statistiku.

U prvoj grupi, sa ispod 2% lica na radu ili boravku u inostranstvu, se nalaze opštine Plužine,
Žabljak, Kolašin, Šavnik (Sjeverna regija), zatim Danilovgrad, Cetinje i Nikšić (Središnja regija) i
najzad Budva (Južna regija). U drugu grupu, sa izrazito natprosječnim (preko 10%), ili vrlo
visokim udjelom (preko 18%) stanovništva u inostranstvu u ukupnom stanovništvu (u zemlji i
inostranstvu) su svrstane Bijelo Polje i Berane, kao i Rožaje i Plav (Sjeverna regija), a takođe Bar
i Ulcinj (Južna regija). Prema rezultatima popisa iz 2003. godine, najveće procentno učešće
građana Crne Gore u inostranstvu je u opštinama Plav (35,9%) i Ulcinj (23,6%).

Vrlo naglašene regionalne, ali i intraregionalne razlike u zastupljenosti crnogorskih građana u
inostranstvu se najočiglednije mogu povezati sa razlikama u nacionalnoj strukturi stanovništva. U
tom pogledu su najbitniji udjeli stanovništva albanske odnosno bošnjačke i muslimanske etničke
pripadnosti. Naime, udio lica u inostranstvu je najveći na područjima gdje je veliko učešće
stanovništva te tri nacionalnosti. Rezultati poslednja dva popisa stanovništva, a posebno onog iz
2003. godine, vrlo jasno upućuju na takav zaključak. Naime, 31. oktobra 2003. godine
stanovništvo te tri nacionalnosti je predstavljalo 16,8% ukupnog stanovništva zemlje (prema
definiciji popisa iz 2003), dok je istovremeno njihov udio među crnogorskim građanima u
inostranstvu (odsutnim iz zemlje duže od godinu dana) bio četiri puta veći i dostigao je 67,3%.

Posmatrano po opštinama, najveće učešće lica na radu ili boravku u inostranstvu je tamo gdje je
većinsko ili nadprosječno učešće stanovništva bošnjačke odnosno muslimanske nacionalnosti
(Plav, Rožaje, Berane, Bjelo Polje) ili stanovništvo albanske nacionalne pripadnosti (Ulcinj, Bar).
Karakteristrično je, da je u tim opštinama visoko učešće crnogorskih građana u inostranstvu samo
kod stanovništva tri navedene nacionalnosti, dok je kod stanovništva ostalih brojnijih
nacionalnosti (Crnogorci i Srbi), njihov udio nizak. Primjera radi, u Podgorici, gdje je udio lica na
radu ili boravku u inostranstvu (5,8%) ispod državnog prosjeka, ali i najveći u Središnjoj regiji,
svaki drugi stanovnik koji se nalazio van zemlje bio albanske nacionalne pripadnosti.

Objašnjenje tako naglašene etničke "obojenosti" tog vida savremenih spoljnih migracija
stanovništva u velikoj mjeri se može naći u specifičnim uslovima koji su bili prisutni tokom 1990-
ih godina, a koji su bili uzrokovani raspadom i ratovima na prostoru bivše SFRJ. Svakako, nije
zanemarljiv ni ekonomski aspekt, kao i činjenica da se pojedinac lakše odlučuje za odlazak iz
Crne Gore ukoliko u inostranstvu već postoji formirana mreža rođačkih, prijateljskih i zavičajnih
veza.

@Robbie imas na srpskom zavodu za statistiku, etnicka pripadnost zivorodjenih i umrelih za 2007. Stope sam izveo iz popisa 2002., ako se broj Bosnjaka/Muslimana odtad povecao, ne menja znacajno stope nanize.

http://www.forum.hr/showthread.php?t=424430&page=14 moj post 528

Jao Miso kuharu pa i ti si tu!

Sokole, evo ti kolege s one strane u Nemetinu!

Tako je, a vecina tih koje odlazi su Srbi ili Hrvati

Izvor? Postoji li igdje zvanični podatak koliko ljudi svake godine napusti BiH? Ili još bolje, po nacionalnoj osnovi.

Pa, bila je masa tih clanaka o tome.Ima jedno Samacko selo, koje je skoro pola napustilo i otislo u Srbiju, a to je vece selo

Dovoljno je samo gledati broj redovnih biraca prema izborima 2008 registrovani

I vidi se da je najveci pad kod Hrvata

Odakle ti podaci? I kako znaš za Hrvate posebno ?

Pa, nije tesko skopcati

Pogledati broj redovnih biraca u Hrvatskim opcinama, pogledati Bosnjacke opcine, i onda se vidi drasticna razlika.Usporedi te cifre s Cips podatcima na dan 30/4/2009, odbij uvijek malo, jer Cips se manipulise, ali pazi, u vecim gradovima samo dodaj

Evo ti primjera sad ovog

Duvno 16 305 redovnih biraca
Duvno 17 289 na Cips spisku


Cazin 46 373 redovna biraca
Cazin 49 271 na Cips spisku

-984 Za Duvno Redovni biraci-Cips
-2898 za Cazin Redovni biraci-Cips


61 000 Bosnjaka Cazin(1991)
26 000 Hrvata Duvno (1991)

Ako se sracunaju ispod 18, i pogleda se s brojem zivorodjenih

Opcina Duvno moze da ima danas ne vise od 20 000 stanovnika, od tog je oko 2500 Bosnjaka i 17 500 Hrvata

Opcina Cazin ima sigurnih preko 60 000 stanovnika, a svi su Bosnjaci, minimalan udio

Pogledati dalje

Livno 23 601 redovni birac
Livno 25 174 po Cips podatcima

Ovdje je malo veca razlika

@jack,

s druge strane, slučajno ili ne , uzimaš za primjer Tomislavgrad koji je ekstrem, loš ali istodobno i izuzetak kod Hrvata.

Zašto ne uzmeš Posušje, Kupres, Široki, Grude, Čitluk, Neum,... pa i Mostar?

Posušje je npr. poznato kao najmlađa općina u BiH.

Lukavo....uzeo si jednu od najjačih bošnjačkih općina po natalitetu i uporedio sa jednim od najgorih depopulacijskih krajeva za Hrvate.

Ferrari vs Fićo

U isto vrijeme smo poslali sličan odgovor. Great minds think alike

Da sam zloban, sugerirao bih da je taj manjak u Tomislavgradu dijelom prouzročen i smanjenjem procenta Bošnjaka.

Misi mi rekao odakle ti podaci za 2008 ili ti to odoka ?

A za Tomislavgrad misliš da se iselilo 8500 Hrvata i oko 600 Bošnjaka ?

Ma "lukavi" beg misli da se kmet rodio jučer

pa to je još dobro za Tg. lokalni vjeruju da ima između 14 i 17 tisuća, bar sam ja čuo za takve priče. moja ide na nekih 21 tisuću. pitanje je koliko je Tg imao po novoj metodologiji 1991. sumnjam preko 25 tisuća s obzirom da je bio najiseljeničkija općina u cijeloj jugoslaviji!

Evo da pridružimo podacima o broju osnovaca, i najnovije podatke iz 2008 koje još nismo vidjeli, ili ih barem nismo komentirali. Podcrtao sam zadnju školsku godinu.
Sve županije doživljavaju pad u 2008., a najmanji pad ima Hercegovačko-Neretvanska Županija (samo 0.5%).
Najveći gubitnik je ponovno Tuzlanski Kanton.

Tuzlanski kanton
2002. 56 456
2003. 55 060
2004. 55 994
2005. 54 916
2006. 54 673
2007. 52 494
2008. 50 706
-strmoglavi pad (4% zadnje godine)

Hercegovačko-Neretvanska Županija
2002. 22 376
2003. 22 549
2004. 23 070
2005. 23 451
2006. 23 296
2007. 23 110
2008. 22 980
-blagi pad. (0.5%)

Sarajevo
2002. 37 213
2003. 37 359
2004. 40 651
2005. 40 728
2006. 40 601
2007. 40 792
2008. 40 046
-popriličan pad 2008., unatoč velikom doseljavanju.

Zapadno-Hercegovačka Županija
2002. 10 019
2003. 10 155
2004. 10 373
2005. 10 438
2006. 10 443
2007. 10 283
2008. 10 124
Stabilna. (ipak 1% pad). I dalje suvereno drži rekord najvećeg % djece u stanovništvu.

USK
2002. 31 621
2003. 30 203
2004. 32 624
2005. 32 323
2006. 32 182
2007. 31 357
2008. 30 897
Treća najmlađa županija četvrtu godinu zaredom doživljava pad.

Središnja Bosna
2002. 29 225
2003. 29 257
2004. 29 747
2005. 29 451
2006. 29 341
2007. 28 769
2008. 28 519
-blagi pad (1%). pad 4. godinu za redom.

BPK
2002. 2 734
2003. 2 760
2004. 3 114
2005. 3 043
2006. 3 027
2007. 2 942
2008. 2 841
(-3%)

ZDK
2002. 44 446
2003. 44 166
2004. 46 539
2005. 44 595
2006. 45 040
2007. 43 819
2008. 43 205

HBŽ
2002. 6 495
2003. 6 428
2004. 6 658
2005. 6 551
2006. 6 541
2007. 6 846
2008. 6 654

PŽ
2002. 3 879
2003. 3 873
2004. 3 853
2005. 3 734
2006. 3 746
2007. 4 038
2008. 3 927

ovo je u stilu....zora rudi dan se bijeli zvezdu hebo zagreb cijeli, al ti zvezdo nisi sama hebemo i partizana

p.s. ajd kad to već radiš, napravi i ono što sam te zamolio na pp.

Baš lijepo
1948 je bilo 30% muslimana u cijeloj BiH (a suncokreti tada još nisu bili pod ovim imenom )
Nešto ih se namnožilo za titove jugoslavije, a sad idu dole
Pa pa zeleni

Odakle ti ovo da idu dole?

Dovoljno je samo proci kroz bosnjacke gradice u Bosni da vidis svu njihovu bijedu.Blato, ispucao asfalt, kuce bez fasada, oskudni supermarketi, pokoja kafana i dzamija. Ljudi nemaju gdje raditi, mladi gledaju kako se izvuci iz te ustajale atmosfere, iz tih mjesta bez jasne perspektive, iz tih zajednica prepunih mrznje prema drugacijem. A na kraju tko je kriv? Krivi su oni koji blokiraju reforme, koji ustraju na ovakvom uredjenju Federacije. Bosnjaci moraju shvatiti da moraju pustiti Hrvate da odlucuju o svojoj sudbini, da moraju reformirati Federaciju. A najgore je sto se najbolji Bosnjaci iseljavaju, oni koji gledaju svoj posao, zele zaraditi i pruziti svojoj djeci dostojan zivot.
Da se ne lazemo i Hrvati i Srbi u ogromnom broju iseljavaju. Spoj ne bas dobre politike i otvorenost granice prema Hrvatskoj bi mogao mnogo kostati Hrvate. Ja znam dosta ljudi iz ZH koji su bogati, a samo im Zagreb u glavi. Iseljavanje ne mora biti ekonomske prirode.

I dosta mladih iz Mostara zeli otici, prvenstveno u Zagreb. To su ta nova kretanja koja prodiru u nas, a cija je svrha otici gdje te nitko ne zna, gdje te nitko ne moze kontrolirati i gdje ti sebe ne moras kontrolirati.

I ja već odavno maštam o ovome.

Inače ne mogu shvatiti ovu našu ekipu. Ja osobno kad bi išao, išao bi u neku svjetsku metropolu. Najbliže su Beč, Prag, Rim.
Paris i London su dakako pravi svjetski gradovi. Zagreb je ipak tek regionalno središte.

Inače, imao sam 2001. godine mogućnost za posao u Zagrebu. Na jednom razgovoru mi je ponuđeno radno mjesto u Zagrebu. Ja sam ostao u Herceg-Bosni i to nisam imao ovamo nekih mogućnosti za zapošljenje. Mislim da sam jedan od rijetkih.

Bejrut je imao zlatno razdoblje tamo šezdesetih. Koliko je pametan izbor sada, ne znam. U najmanju ruku sam skeptičan.