Spomenik je donacija i ne vidim u čemu je problem.
Ovako bi trebao izgledati:

Broj domaćinstava u Župi Bukovica, u 2011. godini je 584, a broj domaćinstava s jednim članom je 76.

Broj vjenčanih je 10, broj krštene djece 28, a broj umrlih 39.

Ukupan broj župljana je 1997, a broj odsutnih ( točnije, odseljenih) je 559.

Godinu ranije, dakle, 2010. godine, broj župljana je bio 2079, broj odseljenih bio je 433, a broj obitelji 579.

Župa Bukovica pripada Duvanjskom dekanatu u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, a Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji. Obuhvaća pet sela smještenih s obje strane magistralne prometnice Tomislavgrad-Posušje: Bukovica, Mrkodol, Donji Brišnik i Cebara, dok je Gornji Brišnik udaljen od magistralnog puta oko 3 km, i to uz brdo!

Imaš li te podatke za ostale duvanjske župe pogotovo za kongoru?

Na fena.ba danas sam naišao na vijest:
11:40 BROJ ŽITELJA U ŽUPI BUKOVICA GOTOVO PREPOLOVLJEN
koja me dovela do članka, dijelom citiranog u dudu-ovom jučerašnjem postu.

Pisac članka Istražili smo: Prijeti li izumiranje Bukovičkoj župi?http://www.tomislavcity.com/content/view/4397/1/
na koji sam dao poveznicu, po meni čini nekoliko pogrešaka:

1.) U kraju poznatom po izuzetno visokom postotku Gastarbeiter-a uzima s popisa 1991. nekorigirane brojke, premda su za općinu Tomislavgrad poznate i korigirane brojke s popisa 1991. po kojima ukupan broj Hrvata u općini nije 25 976, već samo 18 337. To znači da razliku čine Hrvati koji su već tada boravili u inozemstvu - njih 7 639, što je odavno bila tema kolumne na ovom portalu kada su doneseni podatci korigiranog popisa za sve općine u BiH.
Poveznica: http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ekskluzivno-na-hercegbosnaorg-korigirani-popis-stanovnistva-iz-1991-godine-887.html

Dakle, broj od 3373* stanovnika, koje je autor s tomislavcity.com slijepo preuzeo s popisa 1991. (za sela Bukovica, Cebara, Donji Brišnik, Gornji Brišnik i Mrkodol) trebalo je pomnožiti s 0,7059 jer je spomenutih stvarno prisutnih 18 337=70,59% od nominalnih 25 976 Hrvata u općini. To bi dalo broj od cca. 2381 prisutnog stanovnika u župi na popisu 1991., pa bi pad na današnjih 1 997 župljana, premda drastičan jer se radi od minusu od -384 duše, bio manje katastrofičan od impliciranog minusa od -1376 duše.

Dakle, broj stanovnika se nije "gotovo prepolovio" na 59,21% stanovništva iz 1991. kako fena.ba prenosi, već se smanjio na 83,87% što je daleko od prepolovljenja.

2.) U članku autor lamentira nad:


No, ako su 1948. Cebara i Donji Brišnik zajedno imali 522 stanovnika kako autor kaže, do 1991. situacija se promijenila. Tada je Gornji Brišnik imao samo 314 stanovnika, ali Cebara i Donji Brišnik zajedno 139 + 864=1003 stanovnika (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Bosni_i_Hercegovini_1991.:_Tomislavgrad). Zašto? Zato jer su se stanovnici Gornjeg Brišnika spustili na područje Cebare i Donjeg Brišnika, bliže cesti Tomislavgrad-Posušje.
Naravno, brojke koje sam preuzeo za 1948. i pronašao za 1991. su nominalne brojke, a stvarno prisutno stanovništvo je manje - kao što sam već objasnio pod 1.) No, senzacionalistički pristup autora navodi čitatelja na brzoplete zaključke o katastrofičnom nestanku stanovništva Gornjeg Brišnika iz Duvna.

*inače taj broj od 3373 stanovnika obuhvaća i 10 Nehrvata, od kojih 2 Muslimana, pa je upitan kad se članak već bavi župom, što bi impliciralo katolike, odnosno samo Hrvate.
Naime podatak od 1 997 župljana odnosi se samo na katolike, a broj od 3373 obuhvaća i Muslimane po nacionalnosti + 8 ostalih (od toga 2 Jugoslavena).
Zatim, lako je moguće da je broj stvarno prisutnih 1991. bio čak i manji od moje procjene, jer su sigurno više u inozemstvo odlazili ljudi sa sela, nego iz općinskih središta. Ali, to su već nijanse.

Danas na Avazu naslađivanje nad "istraživačkim radom" M.B. i ekipe sa TC. Šteta što su onemogućili komentiranje ove teme da im c/p Glazbenikove argumente a usput i ono što je ušlo u zapisnik

Čini se da Dnevni avaz ipak dopušta komentiranje nekim komentatorima: http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/75315-jacanjem-hrvatske-vlasti-opada-broj-hrvata-bijela-kuga-duvanjska.html

Zanimljivo da Avazov novinar Ale Kamber uopće ne spominje da je materijal za njegov članak izašao na tomislavcity.com, plagijator.

Izgleda da imam dobar uvid u redakcijsku politiku Dnevnog avaza, stoga sam odlučio preduhitriti njihovu propagandu gotovim argumentima u ranijem postu.
HercegBosna.org - korak ispred Dnevnog avaza.

@Josip TG: Hvala na svraćanju pažnje na Avazov članak, nadajmo se da će novinari tomislavcity.com-a naučiti lekciju, a možda i napisati novi članak u pozitivnijem tonu.

Komentiranje je onemogućeno na tomislavcity, na avazu standardno prosipanje sr...


Predsjednik Stranke za BiH u HBŽ i (bivši?) zastupnik u Skupštini Županije...





Teško, jako teško. Plićak je to.

Da, nek' se Bošnjaci fiksaju Avazovim lažima.
Nama je bitnije doprijeti do tomislavcity.com i očistiti hrvatski medijski prostor od jeftine demagogije i apatije, to će biti sređeno do utorka.



Bivši zastupnik. Na izborima 2010. cijela lista u HBŽ mu je dobila 323 glasa, a on sam svega 166 izravnih glasova. Glasači mu prebjegli SDP-u.



Bit će kontaktirani do utorka. Pa ćemo vidjeti.

Ale Kamber je legenda, izgleda da se na komentarima na livno-online.com prepirao s nekim protivnicima koji su se lažno predstavljali njegovim imenom (http://www.livno-online.com/zupanija/15831-ministar-vlatko-zrilic-dnevno-prelazio-skoro-300-kilometara):

Neprijatelj 1:

Ale Kamber:

Ale Kamber:

Neprijatelj 2:

Ispričavam se za OT.

umjesto da se zajebavamo s tim malim župama, gdje u broju umrlih sudjeluje masu gasterbajtera, glavna duvanjska župa Duvno u 2010. godini imala je oko 9 tisuća vjernika, 121 krštenog i 71 umrlog.

http://www.zupa-vitez.com/i/images/stor ... 202011.pdf

ove podatke iskombinirat u jednoj vijesti s podacima za župu Duvno i eto ti odgovora.

misliš Tomislav grad ??? duvno je bilo za vrjeme turaka....

župa je Duvno, mjesto i općina su Tomislavgrad. župa Duvno obuhvaća samo naselje i nekoliko okolnih sela.

Župa pripada duvanjskom Dekanatu koji je u mostarsko - duvanjskoj Biskupiji a nalazi se u Tomislavgradu

Nije. Za vrijeme Turaka je bio Županj-potok, a za A-U Županjac.

Mislim da je Duvno bilo i prije turaka .... kaže naša stara pjesma :

"Na Duvanjskom polju slavnom
U vremenu onom davnom
Tisuć ljeta i još više
Tomislava Ljutoglava
Hrvati okruniše "

moja greška............isprika............TOmislavgrad mi zvuči Hrvatskije........uostalom treba raditi na poHrvaćivanju imena svih mjesta u Hercegbosni ako imaju turske nazive

Je*o Gornji Vakuf, Uskoplje isključivo

I Rama.

Zapravo uopće ne zvuči hrvatskije. Županj-potok ili Županjac savršeno čuvaju hrvatski identitet kraja, jer Turci nisu imali nikakve župe ili župane. Da se zvao Pašina Mahala bio bih za promjenu imena, a ovako mi se promjena čini kao nacionalni kič, razumljiv u to vrijeme, ali kič.

Meni Tomislavgrad zvuči pretenciozno za malo trgovište kakvo je Županjac bio 1925., kada je mudri fra Mijo Čuić nasanjkao kralja Aleksandra da odobri promjenu imena mjesta u Tomislavgrad. A i danas mi je prva asocijacija uz Tomislavgrad = Titograd u CG.

Kralj je mislio da će davanjem imena u čast svog sina, princa Tomislava, steći popularnost i učvrstiti vlast svoje dinastije, Karađorđevića, a samo je učvrstio naš hrvatski nacionalni mit o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju što su komunisti dodatno pojačali promjenom naziva iz Tomislavgrad u Duvno čime je naziv Tomislavgrad dobio patinu drevnosti i progonjenosti i omogućio da ga, po padu komunizma, narod na referendumu vrati i tako će ostati do daljnjega.

Što se tiče turskih imena mjesta ovisi na što ciljaš. Npr. Krehin Gradac (Općina Čitluk) mi lijepo zvuči, premda znamo tko su Krehe.

Ili, u istom tom Duvnu. Treba li mijenjati ime Mesihovine zato jer je dobila ime po Mesihu. Ne baš. Za početak ne znamo što su Turci podrazumijevali pod tim imenom. To može biti ime posjeda nekog Turčina imenom Mesih, ali Mesih je i islamski naziv za Mesiju, a iz toga je izveden i opći naziv za kršćane. Mjesto je od pamtivijeka katoličko i kad bismo joj promijenili ime nama samima bi bilo teže pratiti našu vlastitu povijest.

K tome, kad bi muslimani krenuli u zatiranje svih kršćanskih naziva mjesta u kojima oni i danas žive mi bi bili na većem gubitku, jer oni naseljavaju veći prostor od nas u BiH.

Ili Eminovo Selo u Duvnu. Da dobilo je ime po turskom eminu (zakupniku carine), ali legenda o nastanku naziva Eminovo Selo je takva da kad bi se selo nazvalo Ilijino/Iljkovo Brdo što je navodno starije ime, izgubio bi se cijeli dio priče o turskom zulumu kojim je selo dobilo ime Eminovo Selo.

Na kraju, pa i u Hrvatskoj imaš oko Požege npr. Alilovce, Eminovce i vrhunac selo: Dervišaga ( ), pa im nitko ne namjerava mijenjati imena.

Za ime Uskoplje sam i ja, jer je 1000x ljepše od Gornjeg Vakufa, iako realno GV jest prvo naselje na tom mjestu.

Tako je

Koliko je meni poznato Tomislavgrad je dobio ime 1925 a kralj je dobio sina Tomislava 3 godine kasnije, dakle 1928.

Puno ti hvala na ispravku mog netočnog navoda, točno je kako si ti napisao.

Sad moram ispraviti po prvi put tebe, a već po drugi put sebe.

Preko poveznice se može skinuti taj primjerak časopisa Status, str. 323-324, fusnota 132 http://hercegbosna.org/forum/post302463.html#p302463
Autor Darko Periša: Geopolitički položaj, administrativna i crkvena pripadnost i regionalni
identitet Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamoču i Kupresu, kaže:


Dakle, priča o mudrom fra Miji Čuiću koji je preveslao kralja Aleksandra ipak nije pobožna legenda.

sjeverozapadna granica hercegovine: zavelim- vran- raduša
znači: tomislavgrad, livno, kupres, glamoč- bosna
a po tome su i rama i prozor u hercegovini iako su po meni više srednja bosna.

Evo nešto iz atlasa od The Timesa iz 91.:

Planinski niz Zavelim- Vran- Raduša- Bitovinja- Ivanplanina- Bjelašnica- Visočica- Zelengora- Volujak dijeli BiH na dva dijela..........