Pridružen/a: 24 ruj 2009, 11:09 Postovi: 26552 Lokacija: Heartbreak Hotel
Antun Lučić (Anthony Francis Lucas)rodjen u Splitu 1855, je zaslužan za omogućavanje masovnog iskorištavanja nafte i plina na čemu se temelji današnja civilizacija. 1901. u Spindletopu u Texasu je ostvario prvu veliku bušotinu koja je davala oko 100 000 barela na dan. To otkriće udahnulo je novi život drugoj industrijskoj revoluciji te je omogućilo masovni razvoj automobilske industrije koja je tada bila u začetku. SAD su se zbog masovnog iskorištavanja nafte razvile u svjetsku velesilu. Antun Lučić je također razvio i cijeli sustav sprava za vađenje i skladištenje nafte. Praktično svaka elektrana na plin i svaka benzinska stanica su mu spomenik. Amerikanci su mu se odužili uspostavljanjem Zlatne medalje Antuna Lučića i golemim granitnim spomenikom u Spindletopu na kojem piše
On This Spot on the Tenth Day of the Twentieth Century a New Era in Civilization Began
_________________ "Uzalud vam sav tisak i sve radio postaje, našim srcima nikad nećete ovladati", nadbiskup Alojzije Stepinac, Zagreb, 1942.
Pridružen/a: 05 svi 2009, 12:02 Postovi: 8019 Lokacija: Banovina Usora
dudu je napisao/la:
joe enter je napisao/la:
Ime Stana i prezime Katić vaše?! , pa jeste ali je daleko više naše , tj.baš,baš daleko više naše!
U Hrvatskoj živi preko 4 tisuće Katića i svi su Hrvati, a Stana kod nas ima koliko hoćeš. kad čujemo tu kombinaciju imena i prezimena, ne bih nikad pomislio da je Srpkinja, ali eto, ime i prezime često zavara.
Ja kad čujem Stana Katić ne bih to nikada ali nikada povezala sa Hrvatima.
pa ti ne bi ni Hrvoja Horvata povezala s Hrvatom, kad ga ni nacrtanog nisi nikad vidjela.
Hrvoja Horvata već bi, ne preteruj, mislim stvarno... Kod nas ima Katića ko blata, ceo opus Dobrice Ćosića prati porodicu Katić (Velika Drenova kod Trstenika), uostalom.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:11 Postovi: 24416 Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
teranova je napisao/la:
dudu je napisao/la:
pa ti ne bi ni Hrvoja Horvata povezala s Hrvatom, kad ga ni nacrtanog nisi nikad vidjela.
Hrvoja Horvata već bi, ne preteruj, mislim stvarno... Kod nas ima Katića ko blata, ceo opus Dobrice Ćosića prati porodicu Katić (Velika Drenova kod Trstenika), uostalom.
Masa ih u Hrvatskoj i masa ih u bih Hrvata. Što je razumljivo. Pri nastanku prezimena Katini - Katići. Kata je iberpopularno ime kod Hrvata. Dapača KAtu više vežem s Hrvatima nego Srbima (iako naravno ne mora značiti )
Hrvoja Horvata već bi, ne preteruj, mislim stvarno... Kod nas ima Katića ko blata, ceo opus Dobrice Ćosića prati porodicu Katić (Velika Drenova kod Trstenika), uostalom.
Masa ih u Hrvatskoj i masa ih u bih Hrvata. Što je razumljivo. Pri nastanku prezimena Katini - Katići. Kata je iberpopularno ime kod Hrvata. Dapača KAtu više vežem s Hrvatima nego Srbima (iako naravno ne mora značiti )
To su ti ta prezimena po ženskim imenima, Mara - Marić, Zora - Zorić, Jelica - Jeličić, Danica - Daničić, Ljubica - Ljubičić itd itd Kata tebi deluje hrvatskije, tj katolički, jel tako? Koliko ja znam, Katarina je grčko ime.
_________________ Serbian are nationalists. It is impossible to argue with Serbians because they are without understanding. Since they respect only force, the same method should be used when dealing with them."
pa ti ne bi ni Hrvoja Horvata povezala s Hrvatom, kad ga ni nacrtanog nisi nikad vidjela.
Hrvoja Horvata već bi, ne preteruj, mislim stvarno... Kod nas ima Katića ko blata, ceo opus Dobrice Ćosića prati porodicu Katić (Velika Drenova kod Trstenika), uostalom.
da ti probam razjasniti enigmu.
katarina jeste grcko ime, ali samo prezime katic se veze za katolicku inacicu toga imena (kata) po kojem je nastalo prezime katic
e sad odakle prezime katic u srbiji. migracije sa zapada na istok su bile manje-vise konstantne,kako za turaka tako i poslje njih. toponime kao sto su metkovic (cak u srbiji i danas legenda o 2 brata koji su dosli iz metkovica HR), sela Hrvati (jedno od njih u samom srcu stare raske), trstenik si sama spomenula.... su samo dio migracijske price. svi naseljenici kasnije postaju srbi.
okolica sabca je regija koja ima dobro zabiljezenu povijest po pitanju zitelja i migracija, pa tako nailazimo na stanovnike koji su se tu naselili sa prostora dalmacije (koliko se sjecam zvali ih jadrima). jedini zivi svjedok burne povijesti toga kraja su par sela u okolini navedenog grada, ciji zitelji jos cuvaju predaju o svojoj matici,odnosno sinju u hrvatskoj, te se u tim selima dan danas prica ikavska stokavica. svi zitelji su danas naravno srbi.
regiju centralne srbije naseljavaju "tzv. akavci", koji se opet vezu u najvecoj mjeri vezu za dijalekt ikavske stokavice. kod srba prezime katic u najvecoj mjeri dolazi iz ove regije odnosno sumadija.
nakon zavrsetka I sv rata, beograd naseljava preko 20.000 hrvata. konacna cifra hrvata koji su naselili BG do II. sv i nakon njega pa do ovog zadnjeg rata, ostaje ne bas tocno utvrdjena. posluzi se mastom pa pretpostavi neki broj....mnogi od njih danas se izjasnjava srbima,ako ne i najveci dio njih
nacelnik opcine istocni drvar (RS) se zove djuro josipovic isto kao i njegovi srbi iz centralne srbije sa ti istim prezimenom. nacelnica opcine mrkonjic grada (RS) divna anicic predsjednik skupstine teniskog saveza srbije djordje antelj . . .
imam jos par prezimena,ali to cu ostavit za drugi put...samo da napomenem da je regija banja luke veoma specificna po pitanju "ne-srpskih" prezimena.
nakon protjerivanja turaka iz srbije,a potom i siptara, u tada poznatoj srbiji ostadose 4 srpska vojnika i 3 koze. proces naseljavanje tada opusteje zemlje je prica za sebe, pa bi ti preporucio da izucis barem taj dio "najnovije" povijesti
_________________ ...naši zadržavaju po koju usamljenu zgradu, kao: "Hrvatski dom", hotel "Kalin", jedna zgrada u Gaju... Sva vojska u potpunom okruženju. Takvo nešto ne bih ni ja baba rasporedila.
Ovaj moj prilog trebao bi pokazati kako je evropska kultura u koju naravno spadaju knjizevnost i poezija,usko povezana.Isto tako ovo je dobar primjer izmjesanosti evropskih naroda i prije ovih zadnjih,"gastarbajterskih" seoba.
Austrijsku drzavnu himnu je napisala 1946. godine Paula von Preradovic ,unuka naseg poznatog pjesnika Petra Preradovica koji je bio general Austro-Ugarske vojske.
ÖSTERREICHISCHE BUNDESHYMNE
Land der Berge,Land am Strome, Land der Äcker,Land der Dome, Land der Hämmer,zukunftsreich Heimat,bist du großer Söhne, Vielgerühmtes Österreich, Vielgerühmtes Österreich.
Heiß umfehdet,wildumstritten, Liegst dem Erdteil du inmitten, Einem starken Herzen gleich. Hast seit frühen Ahnentagen Hoher Sendug Last getragen, Vielgeprüftes Österreich, Vielgeprüftes Österreich.
Mutig in den neuen Zeiten Frei und gläubig sieh uns schreiten Arbeitsfroh und hoffnungsreich, Einig lass in Bruderchören, Vaterland,dir Treue schwören, Vielgeliebtes Österreich, Vielgeliebtes Österreich.
Paula je rodjena 1887. u Becu a umrla je 1951. godine.Djetinjstvo je provela u Puli (od 1889. do 1901.) a potom,nakon skolovanja u St. Pöltenu, vratila se u Pulu gdje je i mladost provela (1905.-1913.). Nedavno je stih: "Heimat bist du großer Söhne"(dom si mnogim velikim sinovima),promijenjen u:"Heimat großer Töchter und Söhne"(dom si mnogim velikim kcerima i sinovima).Ovoj izmjeni je prethodila dugotrajna politicka(pa cak i knjizevna) rasprava.
SLOBODNI PRIJEVOD AUSTRIJSKE DRZAVNE HIMNE
Planinska zemljo,zemljo na rijeci, bogata poljima,zemljo katedrala, zemljo cekica,bogate buducnosti, dom si mnogim velikim sinovima, naroda blagoslovljena smislom za ljepotu, hvaljena Austrijo, hvaljena Austrijo.
Za koju se jako svadjalo,ostro borilo u sredistu si kontinenta, poput snazna srca, od najranijih si dana nosila breme velikog poslanja, napacena Austrijo, napacena Austrijo.
Gledaj nas slobodne, kako hrabro vjerujemo u nova vremena, veselo radeci i puni nade, dozvoli nam da ujedinjeni u bratski zbor prisegnemo na vjernost tebi,nasa domovino, voljena nam Austrijo, voljena nam Austrijo.
Ranije se smatralo da je glazbenu podlogu himne,koja je uzeta iz skladbe "Kettenlied",napisao Wolfgang Amadeus Mozart ali po novijim saznanjima gotovo je sigurno da je to napisao "Claviermeister" Johhan Baptist Holzer.Zanimljivo je da je Holzer bio clan loze Slobodnih zidara u Becu koja se zvala "Istinsko jedinstvo".
Privitak:
images.jpg [ 7.69 KiB | Pogledano 11120 put/a. ]
_________________ Za svako rjesenje postoji problem
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15238 Lokacija: Misao svijeta
lirik je napisao/la:
Ovaj moj prilog trebao bi pokazati kako je evropska kultura u koju naravno spadaju knjizevnost i poezija,usko povezana.Isto tako ovo je dobar primjer izmjesanosti evropskih naroda i prije ovih zadnjih,"gastarbajterskih" seoba.
Austrijsku drzavnu himnu je napisala 1946. godine Paula von Preradovic ,unuka naseg poznatog pjesnika Petra Preradovica koji je bio general Austro-Ugarske vojske.
ÖSTERREICHISCHE BUNDESHYMNE
Land der Berge,Land am Strome, Land der Äcker,Land der Dome, Land der Hämmer,zukunftsreich Heimat,bist du großer Söhne, Vielgerühmtes Österreich, Vielgerühmtes Österreich.
Heiß umfehdet,wildumstritten, Liegst dem Erdteil du inmitten, Einem starken Herzen gleich. Hast seit frühen Ahnentagen Hoher Sendug Last getragen, Vielgeprüftes Österreich, Vielgeprüftes Österreich.
Mutig in den neuen Zeiten Frei und gläubig sieh uns schreiten Arbeitsfroh und hoffnungsreich, Einig lass in Bruderchören, Vaterland,dir Treue schwören, Vielgeliebtes Österreich, Vielgeliebtes Österreich.
Paula je rodjena 1887. u Becu a umrla je 1951. godine.Djetinjstvo je provela u Puli (od 1889. do 1901.) a potom,nakon skolovanja u St. Pöltenu, vratila se u Pulu gdje je i mladost provela (1905.-1913.). Nedavno je stih: "Heimat bist du großer Söhne"(dom si mnogim velikim sinovima),promijenjen u:"Heimat großer Töchter und Söhne"(dom si mnogim velikim kcerima i sinovima).Ovoj izmjeni je prethodila dugotrajna politicka(pa cak i knjizevna) rasprava.
SLOBODNI PRIJEVOD AUSTRIJSKE DRZAVNE HIMNE
Planinska zemljo,zemljo na rijeci, bogata poljima,zemljo katedrala, zemljo cekica,bogate buducnosti, dom si mnogim velikim sinovima, naroda blagoslovljena smislom za ljepotu, hvaljena Austrijo, hvaljena Austrijo.
Za koju se jako svadjalo,ostro borilo u sredistu si kontinenta, poput snazna srca, od najranijih si dana nosila breme velikog poslanja, napacena Austrijo, napacena Austrijo.
Gledaj nas slobodne, kako hrabro vjerujemo u nova vremena, veselo radeci i puni nade, dozvoli nam da ujedinjeni u bratski zbor prisegnemo na vjernost tebi,nasa domovino, voljena nam Austrijo, voljena nam Austrijo.
Ranije se smatralo da je glazbenu podlogu himne,koja je uzeta iz skladbe "Kettenlied",napisao Wolfgang Amadeus Mozart ali po novijim saznanjima gotovo je sigurno da je to napisao "Claviermeister" Johhan Baptist Holzer.Zanimljivo je da je Holzer bio clan loze Slobodnih zidara u Becu koja se zvala "Istinsko jedinstvo".
Privitak:
images.jpg
Meni je iskreno bila draga i stara carska himna Austrije .
1. Gott erhalte, Gott beschütze Unsern Kaiser, unser Land! Mächtig durch des Glaubens Stütze Führ' er uns mit weiser Hand! Laßt uns seiner Väter Krone Schirmen wider jeden Feind: Innig bleibt mit Habsburgs Throne Österreichs Geschick vereint.
2. Fromm und bieder, wahr und offen Laßt für Recht und Pflicht uns stehn; Laßt, wenns gilt, mit frohem Hoffen Mutvoll in den Kampf uns gehn! Eingedenk der Lorbeerreiser Die das Heer so oft sich wand: Gut und Blut für unsern Kaiser, Gut und Blut fürs Vaterland!
3. Was der Bürger Fleiß geschaffen Schütze treu des Kriegers Kraft; Mit des Geistes heitren Waffen Siege Kunst und Wissenschaft! Segen sei dem Land beschieden Und sein Ruhm dem Segen gleich; Gottes Sonne strahl’ in Frieden Auf ein glücklich Österreich!
4. Laßt uns fest zusammenhalten, In der Eintracht liegt die Macht; Mit vereinter Kräfte Walten Wird das Schwere leicht vollbracht, Laßt uns Eins durch Brüderbande Gleichem Ziel entgegengehn! Heil dem Kaiser, Heil dem Lande, Österreich wird ewig stehn!
5. An des Kaisers Seite waltet, Ihm verwandt durch Stamm und Sinn, Reich an Reiz, der nie veraltet, Uns’re holde Kaiserin. Was als Glück zu höchst gepriesen Ström’ auf sie der Himmel aus: Heil Franz Josef, Heil Elisen, Segen Habsburgs ganzem Haus!
6. Heil auch Öst’reichs Kaisersohne, Froher Zukunft Unterpfand, Seiner Eltern Freud’ und Wonne, Rudolf tönt’s im ganzen Land, Unsern Kronprinz Gott behüte, Segne und beglücke ihn, Von der ersten Jugendblüthe Bis in fernste Zeiten hin.
I hrvatska verzija :
1. Bože živi, Bože štiti Cara našeg i naš dom. Vječnom Ti ih slavom kiti, Snagom Ti ih jačaj svom. Ti nam sretne dane množi, Habsburškoj ih kući daj, S njenom snagom zauvijek složi Hrvatske nam krune sjaj.
2. Ti u našim stvori grudma Živi ponos, krotku ćud, Da smo mili svijem ljudma, Na poštenju prvi svud. Ti nas krijepi svojom vjerom, Ravnaj naše sreće brod, Da nam pođe pravim smjerom Sav naš složan mili rod.
3. No kad domu zlo zaprijeti, »U boj!« zovne Kraljev glas, Tad na ovaj poziv sveti Lavom budi svaki nas, Da pred stijegom našim gine Dušman svaki, Bože daj! A nad nama s nova sine Blagog mira vedri sjaj!
4. Bože živi, srećom zlati Kraljevski nam sjajni dom, Naša ljubav nek ga prati Do kraj međa žiću tom; Blago, život Kralju svome Svaki od nas rado daj, Vječan bud na svijetu tome Slavne naše krune sjaj.
Haydn ju je sastavio po inspiraciji na jednu hrvatsku narodnu pjesmu iz Zagorja , ne mogu se sjetiti točno koju .
Inače ovu staru himnu pjevaju uvijek na pokopu Habsburgovaca :
1.Pokop Carice Zite :
2.Pokop našeg velikog prijatelja Otta von Habsburga ,titularnog Kralja i Cara :
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
Zanimljivo je da je Otto von Habsburg pored Njemackog,Engleskog,Spanjolskog,Francuskog, Madjarskog i Latinskog znao i Hrvatski jezik.Isto tako je zanimljivo da se jedan njegov unuk zove Zvonimir(Karlov sin)!
_________________ Za svako rjesenje postoji problem
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15238 Lokacija: Misao svijeta
Aguirre je napisao/la:
Mogu tek mislit kolike predrasude ljudi imaju prema prezimenima i smatraju ih "svojim autentičnim".
Točno, recimo dosta Hrvata nema pojma da su Šešelj i Nikolić hrvatska prezimena i da su većina nositelja tih prezimena Hrvati . Postoji jasno par ogranaka obitelji koji je prešlo na pravoslavlje za vrijeme Otomanskog Carstva kao što je jedan dio Filipovića (od onog zagrebačkog kanonika) prešao na islam , takvi miksevi su česti na našim područjima .
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
Mogu tek mislit kolike predrasude ljudi imaju prema prezimenima i smatraju ih "svojim autentičnim".
Točno, recimo dosta Hrvata nema pojma da su Šešelj i Nikolić hrvatska prezimena i da su većina nositelja tih prezimena Hrvati . Postoji jasno par ogranaka obitelji koji je prešlo na pravoslavlje za vrijeme Otomanskog Carstva kao što je jedan dio Filipovića (od onog zagrebačkog kanonika) prešao na islam , takvi miksevi su česti na našim područjima .
Neznaju ni da ima Pavlovića Hrvata...
_________________ "Nisu svi koji lutaju izgubljeni"
Nikolaus Berlakovich:ministar poljoprivrede u Austrijskoj vladi-Gradiscanski Hrvat Norbert Darabos:ministar obrane i sporta u Austrijskoj vladi-Gradiscanski Hrvat
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
. 
