ali gledam dalje na drugim izvorima je Tg, Livno, i čak Kupres hercegovina. Postoje li uopće definirane granice, mislim može li duvnjak koji kaže da je Tg u bosni bit u pravu, ko i njegov neki sugrađanin kad kaže da je hercegovini?
ja bi se složio s ovom granicom koju sam gore naveo jer je druga klima iza zavelima, vrana, raduše, stanovništvo ipak ima drukčiji govor i mentalitet od nekog iz širokog brijega, ipak su ove planine neka granica....

Ja ne prepoznajem Duvno ni u riječima pjesme o Hercegovini niti na karti sliva rijeke Neretve, hercegovačke okosnice. Duvno pripada slivu Cetine i nema veze s Neretvom, suncem, smokvama i vinom. A nije ni kamenito kao Hercegovina, već više travnato.

Što se tiče Livna i Kupresa ne vidim nikakvog temelja da ih se smatra Hercegovinom, dok Duvno ipak pripada Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja BDM. http://free-zg.t-com.hr/musa/Crkva/Mapa_Hercegovackih_provincija.gif

Ponosna moja je zemlja Hercegovina
Hrvatska gruda nam sveta već tisuć ljeta
Nedam te nikom' majko, Hercegovino
Neretvu, sunce i smokve, kamen i vino.


http://assets.panda.org/img/original/river_basins_in_b_h_1.gif

dosta mi je više toga duvno pripada ovoj provinciji, livno ovom slivu, kupres ovoj klimi, ovi ovom,itd .ne govorim samo za tvoj post nego inače.

Znači ukratko: hercegovina nema točno definirane sjeverozapadne granice i ako duvnjak kaže da je hercegovac u pravu je, a isto ako kaže da je bosanac u pravu je. to sam zaključio iz toga što su na svakom izvoru drugi podaci o sjeverozapadnim granicama, a na nekima jasno piše da se neznaju točne granice.

Poznate osobe
Ivan Ančić, hrvatski vjerski pisac
Mira Beljan, hrvatska pjesnikinja
Dubravko Brigić, pjesnik i novinar
Stjepan Čuić, hrvatski pripovjedač, romanopisac, esejist
Miljenko Filipović, general HV-e
Matej Mamić, košarkaš
David Nevistić, svećenik i redovnik, provincijal hercegovačkih franjevaca
Franjo Nevistić, hrvatski pisac
Virgilije Nevjestić, grafičar, slikar i pjesnik
Stipe Papić, košarkaš, član njemačke reprezentacije
Ivić Pašalić, političar
Marko Brišničanin Šekelja, hrvatski književnik
Jozo Radoš, političar
Vlado Šola, hrvatski rukometni vratar
Pero Tadić, izbornik hrvatske boksačke reprezentacije
prof. dr.sc. Marko Tadić, akademik
prof. dr.sc. Marko Tadić, veterinar i bivši rektor Sveučilišta u Mostaru
Mijat Tomić, hajdučki harambaša u 17. stoljeću
Damir Škaro, boksač, srebro na Olimpijskim igrama
Ivan Bagarić, političar, zastupnik u Hrvatskom saboru
prof. dr. Marijan Jurčević, profesor na Teološkom fakultetu u Rijeci
Andrija Vučemil, književnik
Smiljan Zvonar, teolog, svećenik, redovnik i politički zatvorenik

Osobe podrijetlom iz Tomislavgrada i okolice
Ivano Balić, hrvatski rukometaš
Branko Ivanković, nogometni trener
Nikola Jurčević, nogometni trener

http://www.facebook.com/ivona.duvnjak1

Tomislavgrađanka iz Minkena

Duvanjke su prelijepe žene, raznolike. prolazio sam kroz razne faze, sad me nešto primilo da si nađem neku našu, upoznao sam nedavno jednu u Zagrebu, 5 godina mlađa, mnogo dobra.

čuo sam da se Duvanjke rano udaju, onda nisu za mene

ili rano, ili ful kasno, meni su se dvije rođakinje s preko 35 udale unazad godinu dana. da se razumijemo, ne tražim Duvanjku iz TG-a, već Zagrepčanku duvanjskog podrijetla.

nije

kaj ti nisi oženjen ili pokušavaš biti Pavo ?

što kažeš na ove, mlade, lijepe, pametne i naše





http://hercegovina.info/vijesti/hercego ... ruku-djelo

meni svjetlija tebi tamnija

može crnka, svakako ih više volim.

žena? koja žena? to je marketinški trik da privučem forumašice, kao ja sam dobar, neću vas ja, imam ženu.

sramota da jedno Duvno ima bolje ženske od Stolnog grada.

Na sajmu hercegovačkih nogu najbolje Duvanjke
http://www.poskok.info/index.php?option ... &Itemid=61

čemu se čudite, pa prva pratilja miss svijeta iz 1995. je bila Borčanka Anica Martinović. uz Fani Čapaliju i Branku Bebić, Anica je uvjerljivo najljepša naša misica ikad.

ona je za mene prekrižena kada se udala za onog Livnjaka

al svake godine su u Seonici. iako da, to je teška uvreda za nas. i moja jedna tetka se udala i živi u Livnu. jadni današnji Duvnjaci se rađaju u Livnu, ja sam jedan od rijetkih koji je rođen baš u Tomislavgradu.

misliš na onu bolnicu kraj staračkog?

meni je djed rođen u kući u Duvnu (tako je bilo davno), a pod mjesto rođenja mu piše Mostar

da, u Domu zdravlja TG, imaju neko malo rodilište i danas se tamo obavi 50-tak porođaja godišnje.

jel znaš kada je otvoren?

ne znam, ima mu vjerojatno preko 30 godina.

Pazi ti ovo:

U Tomislavgradu se gradi prvi pogon za proizvodnju jahti u BiH
http://www.klix.ba/biznis/news/u-tomisl ... /120422054

Jahte iz Tomislavgrada

Je li istina, novinaru, da neki Švicarac pravi brodogradilište u tvojim Crvenicama, obrati mi se u kafiću prije par dana jedan Duvnjak. A ja ne virujem, jerbo kako će gotov brod pribacit do mora?

- Ne pravi se brodogradilište, rodijače, nego tvornica jahti i čamaca, ukori ga njegov prijatelj za stolom. Pa mi potom objasni je Stipe Karačić skupa s nekim biznismenom iz Švicarske već udario temelje za tvornicu jahti i čamaca.



Odmah sam krenuo u Crvenice. Na ulazu u selo, na Tadića Velikoj njivi koja je bila prvo seosko igralište, ugledam veliku dizalicu, bagere, kamione, stotine kubika deponirane zemlje i ugrađene betonske temelje goleme buduće zgrade. Radnici „Brine“ već su betonirali temelje zgrade površine 1.600 m četvornih. U Stipinoj kući nađem Stipu i Rogera Kraenbuehla, famoznog švicarskog investitora o kojemu bruji čitavi duvanjski kraj.



- Je, mi smo to počeli zajednički graditi, kaže Stipe (46). Rože je moj suradnik,
kum i prijatelj. Mi smo 12 godina zajedno radili u Švicarskoj. Onda mi je on predložio da skupa otvorimo svoju firmu u Zugu. Priznajem, bio sam kukavica, a Rože je otvorio firmu. I uspio se tako dobro probiti na tržištu da njegova tvrtka Loon Yachts sada proizvodi ribarske brodice do 6 m dužine, patrolne čamce do 10 m i jahte do 17 m dužine i turističke brodiće za razgledanje. Ali, ne bih ja s ovom pričom u novine dok se sve ne dovrši. Naši ljudi puno očekuju, a mene strah što će biti ako ne uspijemo. Uostalom, pitaj Rožea.

Roger je prvo upitao koliko bi koštala reportaža u Slobodnoj Dalmaciji. Kad sam mu objasnio da je to besplatno, odmah je razvezao priču i latio se laptopa pokazujući slike svojih jahti i čamaca.

- Mi pravimo pogon koji će ovdje proizvoditi jahte i čamce za švicarsko tržište, govori Roger. Sve se radi po narudžbi, a kupaca imamo više nego što možemo napraviti. Vidite ovaj patrolni čamac iz naše tvrtke koristi već dvije godine policija u Zuerichu. Zanimljivo je da mu je kuma Tina Turner. A ovaj koristi policija u Bernu.

-Za ovaj patrolni čamac bernske policije vrata je pravio naš Peša, ubaci se Stipe. Alfaplast iz Tomislavgrada. Baš mi je bilo stalo da i naši proizvodi budu ugrađeni u švicarski čamac.

Zašto gastarbajter Stipe i njegov prijatelj Roger ulažu novce za projekt na Velikoj njivi?

- Tisuće duvanjskih gastarbajtera, među njima i moj otac Ante, zaradili su milijune maraka i eura u Europi, kaže Stipe. I novac uložili u goleme kuće koje sada po pravilu zjape prazne. Ne znam nikoga tko je novac ovdje uložio za proizvodnju. Pa me to kopkalo. Pa sam kupio Veliku njivu upravo stoga da na njoj nešto sagradim. Već četiri godine Rože i ja pričamo o Velikoj njivi i pogonu na njoj.

- A ja sam kazao Stipi da treba imati muda, kroz smijeh će Roger. Pa smo sračunali da imamo tržište i da je bitno pojeftiniti proizvodnju. Kako? Tako što ćemo ovdje napraviti isti pogon kao u Švicarskoj, zaposliti domaću i jeftiniju radnu snagu i plaćati manje poreze državi. U početku ćemo dovesti stručnjake iz Švicarske. Vidio sam i Buško jezero. Čudno da tamo nema čamaca i jahti. Čujem da neki biznismen tamo pravi mol i da bi to moglo biti turističko odredište. Tu mora biti čamaca i jahti. A tu pred nosom je i Jadran.

S Rogerom i Stipom razgovarali smo na Veliki petak. Stipe se spremao za Švicarsku, gdje mu je obitelj, dok Roger ostaje u Stipinoj kući nadgledati radove u funkciji direktora. Dakle, Roger je švicarski gastarbajter u Tomislavgradu. Pritom ispričaše zanimljivu stvar da su županijske vlasti, uz nostrifikaciju diplome, od Rogera tražile i polaganje dodatnih ispita kako bi mogao obavljati funkciju ravnatelja.

-Ta papirologija nama je kočnica, veli Stipe. Ni ja se ne mogu snaći. Čujem da je duvanjski načelnik Vukadin čestit čovjek, pa bi nam bilo važno da nam u tome pomogne. Nama ne treba novac, mi ga tu donosimo, ali papiri… Prije dvije godine namjeravali smo otvoriti pogon u Šibeniku, ali nas papirologija otjerala. A možda i strah od konkurencije.

Zaista je apsurdno da u Herceg-bosanskoj županiji već 17 mjeseci ne postoji vlast, nego o svemu odlučuje tehnička vlada. A ona, čini se, služi samo zato da zakoči rad iživot. Pa se sjetih poslovice kako „đava nit ore nit kopa, nego samo napastvuje kršćene (poštene) duše“. Poput vlasti Hercegbosanske županije. A računica je jasna, premda Stipe i Roger ne vole govoriti o brojkama. No sami objekt košta bar par milijuna maraka, a na izgradnji je već posao našlo 50-tak radnika.

Roger i Stipe su ambiciozno krenuli. Već su stigli svi dijelovi montažne dvorane, koja će biti gotova za dva mjeseca, a već za Gospojinu bi tvornica trebala proraditi. Tada će na otvaranje doći iz Švicarske Stipe s obitelji, ali i njegova kuma, Rogerova supruga Galina, inače Ruskinja. Do narednog ljeta iz crveničkog će pogona krenuti gotove jahte i čamci put Švicarske.

Čujem da neki Belgijanac također otvara u Stipanićima tvornicu opruga. Očito da su europski investitori, u očekivanju ulaska Hrvatske u EU, prepoznali BiH kao najbližu i najisplativiju destinaciju za ulaganje.

Možda bi vlast HBŽ, ako ikada bude formirana, mogla razmisliti o formiranja ministarstva iseljeništva i gastarbajtera. Jer, više novca u ovu županiju gastarbajterskih mirovina, od ukupnog ovdašnjeg gospodarstva. A druga generacija gastarbajtera već se asimilirala u zapadnjačko društvo, zadržavši lokalpatriotizam, te znanje jezika običaja i načina ponašanja kako na Zapadu, tako i ovdje. (Slobodna Dalmacija)

http://www.tomislavcity.com/content/view/4804/1/

100 godina razlike


oko 1980.


oko 1970.

oko 1980.




razglednica iz 1970.


Bazilika u izgradnji