Skorojević, fra Ivan

Svećenik i mučenik (+ Olovo, 1575.)

Na izlazu iz crkve Gospe Olovske neki ga je raskolnik ubio kolcem. Fra Ivan je ubojici odmah oprostio, ali mu je i najavio kaznu Božju, koja ga je kasnije doista i stigla.

Spomendan: 30. rujna

Smrdeljović, Ivan

Vjernik i mučenik (+ Bihać, 1694.)

Ivanova obitelj je živjela u Perušiću, a Ivan je isprva bio islamske vjeroispovijesti. Međutim, odrekao se islama i postao gorljivi pristaša kršćanske vjere.

U jednoj bitci Osmanlije su ga uhitile, odvele u Bihać, bacile u tamnicu i konačno izvele pred sud. Najprije su ga nagovarale raznim obećanjima da se odrekne kršćanske vjere, a onda su mu i prijetile. Kad su vidjele da je nepokolebljiv u vjernosti Kristu, počele su ga batinati i na razne načine mučiti.

Osmanlije su potom pozvale sve građane Bihaća (muslimane i kršćane) da budu nazočni strašnom prizoru. Krvnici su Ivana nabili na kolac, a on je zazivao sveta imena Isusa i Marije. Proživio je nekoliko sati u strašnim mukama i konačno predao svoju plemenitu dušu Bogu. To su vjerodostojni svjedoci potvrdili 1698. godine biskupu Sebastijanu Glaviniću, koji je zapisao svjedočanstvo o Ivanovu mučeništvu.

Spomendan: 1. srpnja

Stipurinović, fra Blaž

Svećenik i mučenik (Zažablje, oko 1532. - Stolac, vjerojatno 1. srpnja 1596.)

Bio je dušobrižnik mletačkih vojnika u neretvanskom kraju. Kada su Osmanlije zapalile samostan na Osinju, uhvatile su fra Blaža, odvele ga u Stolac i živome kožu oderale.

Spomendan: 1. srpnja

Fra Stjepan iz Posušja i fra Alojzije iz Vinjana

Svećenici i mučenici (+ Tomislavgrad, 1524.)

Osmanlije su ih uhitile, vezale konjima za repove i tako ih žive rastrgale.

Spomendan: 16. studenoga

Sveti Kvirin Sisački, zaštitnik grada Siska i Sisačke biskupije





Sveti Kvirin Sisački (- † Szombathely, Mađarska 4. lipnja 303.), svetac rimokatoličke Crkve, biskup u Sisciji, mučenik, zaštitnik Siska, Krka, Krčke i Sisačke biskupije.

Bio je biskup u Sisciji, današnji Sisak. Za vrijeme progona cara Dioklecijana i podcara Galerija, sklonio se iz Siscije, ali je uskoro uhićen i odveden u Sabarij, današnji Szombathely u Mađarskoj, gdje ga je namjesnik Amnecij, pokušao nagovoriti da se odrekne svoje kršćanske vjere. Kad je Kvirin , odlučno odbio, namjesnik ga je osudio na smrt. Vezali su mu mlinski kamen o vrat i s mosta ga bacili u rijeku Sibaris ( mađ. Gyöngyös). Tada se dogodilo čudo. Biskup je ostao na vodi i hrabrio svoje vjernike da se ne boje. Rekao im je: ”Sad tek u pravom smislu izvršujem svoju svećeničku službu, kad ću samoga sebe prinijeti za žrtvu Bogu.” Pomolio se i onda potonuo. Kršćani su pronašli njegovo tijelo i časno ga pokopali. Kasnije je nad grobom sagrađena bazilika.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Kvirin_Sisa%C4%8Dki

http://www.biskupija-sisak.hr/~biskupij ... sacki.html

Šamački mučenici

Svećenici i mučenici (+ Bosanski Šamac, 1693.)

Fra Augustina i fra Nikolu iz Olova, te fra Grgura Jakšića Osmanlije su dugo mučile i konačno ubile.

Spomendan: 9. lipnja

Tešanjski mučenici

Svećenici i mučenici (+ Tešanj, 1612.)

Fra Ivana iz Vareša i fra Ivana iz Stanskoga Osmanlije su iz mržnje prema kršćanskoj vjeri okrutno bičevale i ubile.

Spomendan: 19. svibnja

Tomašević Stjepan

Posljednji bosanski kralj i mučenik (+ jajce, oko 5. lipnja 1463.)

Bio je sin bosanskog kralja Stjepana Tomaša i njegove prve žene Vojače. Stjepan Tomašević je 3. lipnja 1462. godine Osmanlijama otkazao isplatu godišnjeg danka, što je bio povod da u svibnju sljedeće godine osmanlijski sultan Mehmed II. Osvajač s velikom vojskom napadne Bosansko Kraljevstvo i da ga gotovo cijelog brzo zauzme.

Kralj Stjepan je pobjegao iz kraljevskoga grada Bobovca, kojeg je bez otpora Osmanlijama predao zapovjednik Radak. Stjepan se najprije sklonio u Jajce, a onda u utvrđeni grad Ključ na Sani. Tu mu se Mehmet-paša Anđelković pismeno i pod zakletvom obvezao da će mu poštedjeti život i pustiti da slobodno ide kamo hoće, ako preda grad. Kad se kralj nakon pregovora predao, paša ga je ipak, unatoč dogovoru, zarobio i odveo sultanu Mehmedu u Jajce.

Sultan je kralja Stjepana natjerao da potpiše naredbu svim zapovjednicima tvrdih gradova da predaju svoje tvrđave Osmanlijama. Sultan je potom Mehmutovu zakletvu kralju Stjepanu proglasio nevaljanom i u svom taboru pred Jajcem, početkom lipnja dao pogubiti kralja Stjepana, njegova strica Radivoja i vrlo mnogo vlastele Bosanskog Kraljevstva.

Zemni ostatci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića čuvaju se u franjevačkom samostanu u Jajcu, a uspomena na njega i danas je u narodu živa i mnogi hodočaste na "Kraljev grob" na brdu iznad Jajca.

Spomendan: 5. lipnja

Tomić, fra Anto

Svećenik i mučenik (+ Tuzla, 1753.)

Osmanlije su ga ubile zbog obrane svetosti sakramenta ženidbe.

Spomendan: 5. travnja

Tuzlak, fra Lovro

Svećenik i mučenik (+ Rača u Bosni, 1695.)

Osmanlije su ga iz mržnje prema kršćanskoj vjeri mučile i ubile.

Spomendan: 10. srpnja

Valentić, fra Josip

Svećenik i mučenik (Ivanjska, ? - uz jezero Kralje kraj Bihaća, 20. ožujka 1788.)

Bio je prvi župnik obnovljene župe u Bihaću. Osmanlije su ga mučile, ubile puščanim metcima, sasjekle na komade i bacile u jezero, a kršćani su ga nakon tri dana pokopali na groblju sv. Lucije.

Spomendan: 20. ožujka

Venancij

Biskup i mučenik (+ Tomislavgrad ?, 257.)

O sv. Venanciju, kao i o mnogim starokršćanskim mučenicima i antičkim velikanima, nema mnogo sigurnih povijesnih svjedočanstava. Ipak, postoje tri sigurna podatka: njegovo ime, služba biskupa i mučenička smrt.

Povjesničari, arheolozi i hagiografi raspravljaju, je li bio biskup u Saloni (Solinu), Delminiju (Tomislavgradu) ili Naroni (Vidu kraj Metkovića). Kao gorljivi biskup, najvjerojatnije u Saloni (Solinu), bio je oduševljeni propovjednik Kristova evanđenja među poganima, pa je kao misionar obilazio prostore današnjega duvanjskog i neretvanog kraja. Na jednome od tih misijskih putovanja uhićen je, osuđen na smrt i pogubljen, najvjerojatnije u Delminiju (Tomislavgradu). Bilo je to za vladanja rimskog cara Valerijana (257.-260.).

U Saloni (Solinu), nažalost, nije pronađen nikakav arheološki trag o njemu i njegovu mučeništvu. U kapeli, uz krstionicu Lateranske bazilike u Rimu, prikazan je sv. Venancij u biskupskom ruhu, a nad njegovim likom napisano je i njegovo ime: "S. VENANTIVS". I sama je kapela nazvana njegovim imenom. "Liber pontificalis" izričito ga spominje:

"Papa Ivan IV. podigao je crkvu blaženim mučenicima Venanciju, Anastaziju, Mavru i drugim čije je relikvije dao prenijeti iz Dalmacije i Istre te ih sahranio u spomenutoj crkvi..."

U službenom liturgijskom popisu svetaca ("Rimskom martirologiju") spomendan sv. Venancija zabilježen je 1. travanja, a u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji slavi se 30. travnja.

Blagdan: 30. travnja

Vidošević Čavar, fa Ilija

Svećenik i mučenik (Bogodol, 1802. - Široki Brijeg, 17. travnja 1867.)

U Kreševu je stekao prva školska znanja i stupio u novicijat. Bogoslovlje je studirao u Mađarskoj, gdje je 1830. godine ređen za svećenika. U Bosni je bio gvardijan i definitor, a u Hercegovini župnik u nekoliko župa i dva puta kustod. Živio je jednostavno i siromašno. Svi su ga smatrali uzronim redovnikom i svećenikom. Dvorio je i tješio okužene bolesnike i tako se sam zarazio, te umro kao žrtva kršćanske ljubavi.

Spomendan: 17. travnja

Visočki mučenici

Franjevci (+ Visoko, oko 1450.)

Franjevački martirologij spominje petoricu franjevaca iz samostalna u Visokom (neki pisci tvrde da ih je bilo više), koje su heretici mučili i ubili, a samostan opljačkali. Za imena im se ne zna.

Spomendan: 26. ožujka

Vladimirović, fra Šimun, svećenik i drugovi

Mučenici (+ Sarajevo, 1700.)

Bio je župnik u Sarajevu. Njega i nekoliko drugih kršćana Osmanlije su razne načine mučile i konačno ubile iz mržnje prema kršćanskoj vjeri.

Spomendan: 11. svibnja