Bačka brigada (Sombor)
Banatska brigada (Pančevo)
Beogradska brigada (Jakovo)
Braničevska brigada (Požarevac)
Drinska brigada (Valjevo)
Jablanička brigada (Leskovac)
Rasinska brigada (Kruševac)
Timočka brigada (Zaječar)

Jesu li poznati brojevi koje bi te brigade trebale nositi u slučaju mobilizacije?

Kojoj od tih brigada pripada općina Novi Pazar?

Može biti... ali ja bih to pre nazvao emancipacijom srpskih turista od CG. Pre su oni bili "domaći", jeftina-socijalna opcija, nije trebao pasoš, nisu trebale vize itd. U prethodnim godinama su Turska, Grčka i Hrvatska (uz manje učešće Tunisa, Egipta, Bugarske...) isplivale kao daleko atraktivnije i privlačnije destinacije.

A i nije mi bila namera pokazati kako će CG umreti od gladi bez Srbije, već snažnu ekonomsku povezanost sa Srbijom.

Jedna pozitivna stvar odvajanje, jeste to što se unutrašnji promet premestio u spoljnu trgovinu, tako da sada pokriva deo razlike između uvoza i izvoza u Srbiji.



Hm, zaista se ne sećam da sam čitao nešto njegovo. Neka preporuka? Da li je ozbiljan naučni radnik, ili "političar"?

Brojevi su nepoznati. Uopšte, osim njihovog postojanja sve ostalo je poprilično mutno. Iz održavanja štabnih vežbi i povremenog pozivanja rezervista na ratne vežbe (inače praksa nastavljena poste duže pauze), te dela artiljerijske opreme kojom raspolažu, ostalo je nepoznato. (uključujući i jasno teritorijalno razgraničenje između centara za obuku)

Interesantno je kako su izbegli da stave nešto u "nepouzdane" sredine. Čak su i profesionalne jedinice izmeštene iz takvih. Verovatno primena iskustva iz Hrvatske i BiH.

On je dr.sc. i izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
http://www.ff.ac.me/dokumenta/nast_kadar/istorija.doc

Mislim da je jedan od najozbiljniijih crnogorskih znanstvenika.

Preporučujem:

Živko M. Andrijašević: Nacija s greškom: (istorijski eseji), Posebna izdanja - knj. 52, Centralna narodna biblioteka "Đurađ Crnojević", 2004

Dopušta si ironiju prema npr. Kučima i Bjelopavlićima, ali mi se čini dobro fundiranim na izvorima.

Ok, ima u BMS. Jezik "српски".

Koje čudo, knjiga je izašla 2004., kad nije ni postojao crnogorski jezik.

Istini za volju, Biblioteka Matice srpske će i 2014. svaku knjigu izašlu na crnogorskom voditi pod: Jezik "српски".

Istina.

Zanimljivo, u pretraživaču su ponuđene opcije (između ostalih): hrvatski, slovenački, makedonski, bosanski, romski... ali CG nema.

Pitanje je koliko su Crnogorci uistinu bili jedan nacionalni korpus, kad im se mogla dogoditi takva radikalna podjela? Podjela gdje ih dijele tako osnovna pitanja kao - državnosti i jezika, pa čak i narodnosti (Srbi vs. Crnogorci).

Stanje u kojem govornik srpskoga nije Srbin, a nacionalni Crnogorac nema svoj jezik smatram shizofrenim.

Bolje je da se stvari kristaliziraju na prave Srbe i prave Crnogorce, istina iz moje perspektive, stoga shvaćam i srpsku nevoljkost za mirenje s takvim razvitkom.



Ne samo Cetinje-Podgorica-Jadran (Bar?). Nikšić je čvrsto u crnogorskim rukama.

Trend je za grad i općinu Nikšić:

Narodnost = Crnogorci:Srbi
2003. 36 890:14 766 od 58 212 st. (za općinu: 47 154:20 129 od 75 282 st.)
2011. 36 713:13 584 od 56 970 st. (za općinu: 46 149:18 334 od 72 443 st.)

Jezik = crnogorski:srpski (podatci za 2003. dostupni samo za općinu)
2003. 17 878:54 080 od 75 282 st.
2011. 31 695:32 915 od 72 443 st.

Nadam se da ne moram spominjati da je čak i jedan Žabljak pao u CG ruke na popisu 2011.

Ohrabrujuće vijesti iz Srbije o fijasku projekta bošnjakizacije (dio Muslimana iz 1991. je u Srbiji i 2001. i 2011. odbio mogućnost postati Bošnjacima, a 2011. već rastu brže od Bošnjaka), čine izvjesnim da će u Crnoj Gori Muslimani iz 2003. i 2011. osim što su već jezično pocrnogorčeni na sljedećem popisu postati i nacionalni Crnogorci, posebno u općinama Bijelo Polje i Pljevlja.

Jer crnogorskim Muslimanima je daleko lakše postati Crnogorcima, nego srbijanskim Muslimanima postati Srbima.



Zanimljivo je do koje mjere uspjeh projekta suverene Crne Gore ovisi o samo jednom čovjeku - Milu Đukanoviću. Unikat u svjetskim razmjerima.

Adnan Čirgić, sadašnji ravnatelj Instituta za crnogorski jezik i književnost je doktorirao u Osijeku.
http://bib.irb.hr/mzos/prikazi-rad?rad=309560&table=disertacija&print=true

Pok. dr.sc. Vojislav Nikčević (1935.-2007.), autor Crnogorske gramatike iz 2001. je doktorirao u Zagrebu.
http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=31345 Umro je u Beogradu.

Jevremu Brkoviću je 1994.-1999. pruženo utočište u Hrvatskoj.

Bilo bi preopsežno navoditi sve oblike pomoći pružene iz Hrvatske ne samo kodifikaciji crnogorskog jezika, već i Vojsci Crne Gore od 2006. i ostalim državnim institucijama te usku suradnju Matice hrvatske s Maticom crnogorskom itd.

Nisam upoznat na koji način Tirana pomaže Crnoj Gori? Može kakav podatak?

***

Hrvatskoj je, čisto iz vojno-strateških razloga, Crna Gora optimalno rješenje na južnoj granici, jer samo postojanje samostalne Crne Gore negira njezinu obalu Srbiji.

Uvijek mi zvoni u ušima podatak da i dan-danas najbrojnije društvo podmorničara na području Ex-Yu ima sjedište u - Beogradu.

Sama Hrvatska i kad bi dobila Boku imala bi sljedeće probleme s njom:
a) nedovoljna brojnost hrvatskog stanovništva u Boki na koje bi se mogla osloniti

b) nepostojanje ikakvog rezervoara iz kojega bi mogla crpiti stanovništvo za kolonizaciju Boke

c) homogenizacija pravoslavnog stanovništva u Boki (Srba i Crnogoraca), koje se ne bi moglo asimilirati u dovoljno kratkom roku, protiv Hrvatske

S neovisnom Crnom Gorom, situacija za Hrvatsku i Hrvate u Boki, a i šire je idealna:
a) Crnogorci asimiliraju Srbe u Boki, a i šire što Hrvati ne bi mogli postići

b) CG nema kapaciteta za održavanje veće ratne mornarice, za razliku od Srbije

c) Boka je demilitarizirana, pa otpada potreba za militarizacijom otoka Lastova kao čuvara izlaza iz Boke (ušteda novca za RH i mogućnost aktiviranja turističkih resursa Lastova i Konavala te turističke suradnje s Bokom naspram perspektivi "hladnog rata" sa Srbijom o kojoj je govorio Dačić)

d) CG tetoši hrvatsku manjinu u Boki
(primjer na izborima 14. listopada 2012.:
HGI je s 1470 glasova dobila 1 zastupničko mjesto u parlamentu,
a Srpska sloga s 5 275 glasova i Srpski nacionalni savez s 3 085 glasova nisu dobile niti jedno mjesto)

e) Istočna Hercegovina je sama u okruženju, umjesto da predstavlja prijetnju Dubrovniku.

Ne stignu, stalno im Hrvati preokupiraju misli.

Ovo će zaista biti interesantno. Zavisiće i od uspeha popisa u BiH i uopšte od uspeha države BiH. Narodski rečeno "veru za večeru".

Svakako bi to bio redak primer nešto drugačijeg koncepta nego u susednim državama. Isti proces bi mogao zahvatiti i hrvatsku zajednicu u CG.



Osoba koji dobro ume da pliva. Mada, i dosta veći korpusi sa značajnijom demokratskom tradicijom nekad imaju tendenciju da se svrstaju iza jedne jake ličnosti. Svakako pravi čovek na pravom mestu, i možda najbitnije, u pravo vreme.

Sa druge strane srpska Crna Gora odavno nije izbacila ličnost tog kalibra, što rezultuje u razjedinjenosti opozicije i nemogućnosti ozbiljnijeg ugrožavanja DPS-SDP režima.

Sad se već postavlja pitanje gde su granice i da li je moguće ponavljati ovaj rezultat na svakim izborima. I ako nije, ko je sledeća ličnost br. 1. A ako je ne bude ili ne bude zadovoljavajuća, da li je projekat dovoljno ukorenjen da bi bez toga mogao opstati i napredovati.



Lični utisak. Dosta bolja politička saradnja i makar deklarativna podrška jedne strane drugoj.

Da je Milu u interesu, prepolovio bi hrvatsku zajednicu u CG, bez problema.

No, nije mu interesu.

Njegova "Koalicija Evropska Crna Gora" dobila je 165 380 glasova i 39 mandata 14.X.2012., dakle za 1 mandat bio je potreban 4241 glas.
Već spomenuta HGI (Hrvatska građanska inicijativa) dobila je 1 mandat s 1 470 glasova. Zašto bi se Milo odrekao dobivanja tog jednog, ali vrijednog mandata?

S druge strane, islamo-slavofoni korpus u CG je toliko labilan da u njemu nisu dovršeni procesi nacionalne i jezične kristalizacije, a Milo ima 2 razloga za sprječavanje bošnjakizacije svih slavofonih muslimana u CG:
a) preveliko jačanje Bošnjaka bi im moglo dati ideju da su samostalni igrači koji ne ovise o Milu, već o muftiji Zukorliću ili reisu Kavazoviću,
b) od nekuda mora namaknuti postotke s kojima bi Crnogorci i crnogorski jezik prešli 50% u stanovništvu.

Osim što su Srbi, Hrvati i Albanci daleko bolje kristalizirani kao narodi, iza Srba stoji Srbija, iza Hrvata Hrvatska, iza Albanaca Albanija (i Kosovo), a tko stoji iza Bošnjaka i posebno iza Muslimana (koji su dokazali da ne žele biti Bošnjaci)?

2:17 Evo gospodina, da podsetimo kako je to bilo pre par godina...

U ovom trenutku. Ali ako taj proces krene, neće se odvijati samo po direktivi vlasti. Hrvatska zajednica je između dva popisa (8 godina) "pala" sa 6800 na 6000. (broj Jugoslovena, ostalih itd je takođe u padu), a proces utvrđivanja novog crnogorskog identiteta je tek u začetku.



Da li grešim ako kažem da Bošnjačka stranka postiže sve bolje rezultate na parlamentarnim izborima u CG?

Možda tu ne postoji isti nivo nacionalne svesti kao kod Albanaca, Hrvata i Srba, ali postoji verska komponenta koja u tim krajevima zna biti izuzetno značajna. Dobar deo crnogorske istorije i tradicije se sastoji od borbe protiv muslimana, što je priznaćeš, teško svarljivo prosečnom Muslimanu/Bošnjaku. Nije li bilo problema i sa zahtevom za uklanjanje krstova sa crnogorskih državnih znamenja?

Ako je tamošnje Hrvate tako lako prpolavljati da je dovoljno da o tome odluči nekakav crnogorski političar, onda je njihovo hrvatstvo daleko nestabilnije od bošnjaštva tamošnjih muslimana ili crnogorstva kod pravoslavaca.

Inače, zanimljivije stavke sa crnogorskog popisa 2011:

Bošnjaci - 53 605
Muslimani - 20 537
Bosanci - 427
Muslimani-Crnogorci - 257
Muslimani-Bošnjaci 183
Crnogorci-Muslimani - 175

Srbi-Crnogorci - 2103
Crnogorci-Srbi - 1833

Regionalni - 1202

Ne želi da se izjasni - 30170

Hrvatska zajednica je pala jer je biološki stara.

***

Po popisu 1991. bilo je 6 244 Hrvata u CG.

U razdoblju 1991.-2001. Hrvatska je registrirala useljavanje 6 559 Hrvata iz CG u RH koji su živjeli u RH 2001.g.

Po CG popisu 2003. u CG je bilo 6 811 Hrvata.

Netko je tu lud ili u prijevodu: većina Hrvata zabilježenih u CG 2003. su bivši Jugoslaveni &˛co.

***

Jezična struktura (materinski jezik) Hrvata u CG po popisu 2011. - ukupno 6 023 Hrvata.
hrvatski = 2 574
crnogorski = 1 858
hrvatsko-srpski = 113
ne želi se izjasniti = 204
regionalni jezici = 134
srpski = 296
srpsko-hrvatski = 673
itd.

Da Milo naredi da postanu Crnogorci ovih 1 858 bi to napravilo sutra, a ni govornici srpsko-hrvatskog iz 2011., njih 673, mi se ne ulijevaju povjerenje.

Uostalom, bar Srbi stalno tvrde da crnogorska vlast sve kontrolira i da kad bi pao "Milov režim" da bi se polovica sadašnjih Crnogoraca vratila srpskom jeziku i srpstvu.

Stoga će biti:
a) ili Milo sve kontrolira pa će umjetno održavati Hrvate, jer mu trebaju,
b) ili Milo sve ne kontrolira, ali je tako prestižno biti Hrvat zahvaljujući Milovoj politici, da im se ne isplati ići u Crrnogorce.

Win-win situacija za Hrvate.

1991.

6244 Hrvata
26159 Jugoslovena

2011

6021 Hrvata
1154 Jugoslovena

Koncentracija Jugoslovena je bila najveća u Boki-Kotorskoj. Dakle proces uveliko traje. Nešto iseljavanjem, nešto zbog starosti populacije, nešto zbog asimilacije... A onda je to kao grudva snega kad se zakotrlja.

Milo ili ne-Milo, mislim da je malo verovatno da će tako mala, a kulturno, jezički itd bliska zajednica dugoročno opstati. Bez obzira na odredbe izbornog zakona koje pogoduju režimu. Za 10 godina taj jedan mandat više neće imati isti značaj.

Prouči malo stav KPJ o nacionalnom pitanju, Milo se posle razlaza s Momirom samo vratio na staru priču.
Ja kao dobar izvor uvijek navodim:

http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/ ... tml#4_II_2

U pravu si, Bošnjačka stranka postiže sve bolje rezultate.

Parlamentrani izbori:
2006. Liberali i Bošnjačka stranka = 12 748 ili 3,76%
2009. Bošnjaci i Muslimani zajedno, jedno = 3 489 glasova ili 1,08%
2012. Bošnjačka stranka = 15 124 ili 4,17%

Bošnjaka je 53 605 i to je gornja granica rasta za Bošnjačku stranku. Ne vjerujem da će ikada uspjeti dostići plafon.

Bitno je da je popis u Srbiji 2011. pokazao da je došao kraj rastu Bošnjaka na uštrb Muslimana.

Gdje je epicentar bošnjaštva u Crnoj Gori? Rožaje.

Koji je etnički supstrat Rožaja?


http://www.balkanforum.info/f16/prezimena-u-sandzaku-nachnamen-sandzak-220436/

Prijevod:
"Selo/grad Rožaje:
Rožaje ima 4 mahale, jednu Kuča, dvije Klimenta (Zejnelagić i Kurtagić) i jednu cigansku mahalu."

Dakle, nastali su od Kuča (Crnogorci) i Klimenta (katolički Albanci). Dakle, nemaju nikakvu bazu da budu Bošnjaci, a crnogorčenje kroz školu još nije ni započelo.

Dalje, Rožaje su najbošnjačkiji dio CG samo zato jer imaju glavni centar Novi Pazar, odmah preko granice sa Srbijom. Čak da Rožaje ostanu bošnjačke, Pljevlja i Bijelo Polje koje sam već spomenuo slijedit će primjer iz srpskog Sandžaka (Priboj, Prijepolje, Sjenica) gdje za razliku od Novog Pazara rastu upravo Muslimani.

Ja sam potpuno svjestan da su turski millet-i glavna baza za formiranje nacija na Balkanu.

Ali Crna Gora nudi takve prednosti (uključivanje u establishment) da će mnogi slavofoni muslimani lako postati Crnogorci, dokle god postoji 30% Srba na koje će projicirati svoje neprijateljstvo prema pravoslavlju.

Bošnjački aktivisti su bili protiv križeva, Muslimani su fleksibilni.

To i ja kažem. Realno Hrvata ima 2 574, koliko je Hrvata s hrvatskim materinskim jezikom.

Pretpostavljam da ta populacija izumire s obzirom na starosnu dob. U svakom slučaju, tajna održanja nije biologija već prednosti koje nudi status Hrvata u Milovoj Crnoj Gori.
Plus djelatnost Katoličke crkve u Boki koja će štancati nove Hrvate s obzirom na provenijenciju svećenstva.

I ja se nadam da će za 10 godina CG biti sposobna za život i bez Mila.

A status Hrvata će i 2022. biti kao danas status Danaca u njemačkom Schleswig-Holsteinu i svatko će tražiti hrvatsku baku da bi se mogao izjasniti Hrvatom.

Za manjine važi prirodni cenzus.

@G
Hm, a kakva je etnička podloga npr Novog Pazara?

U Srbiji postoji rast Muslimana, ali se u Srbiji i dosta na tome radi. Uostalom, tu tvoja teza o lagodnom položaju Hrvata ide protiv tebe. Kako Milov režim delom zavisi i od podrške Albanaca i Bošnjaka (posebno sad kad su se profilisali kao značajan i samostalan politički faktor), a žive poprilično lepo grupisani na jednom mestu, ne verujem da će u skorije vreme doći do pretapanja. Mada sam svestan da je to jedno od očekivanja ljudi koji podržavaju crnogorsku naciju. U CG nema pritiska, u Srbiji ima. A i u jednoj i drugoj državi su Bošnjaci u značajnom procentu uključeni u organe vlasti, ekonomske tokove itd.

Uostalom, između popisa 2003 i 2011. se jasno videlo pretapanje 4-5 hiljada Muslimana u Bošnjake u CG.



Optimistično. Rekao bi čovek da izjašnjeni Hrvat dobija duplu platu.

I ne znam zašto je kriterijum hrvatstva jezik, u takvom okruženju. Po tom osnovu bi i broj Hrvata u Srbiji i broj Crnogoraca u CG bio manji.

Uglavnom Hrvati su nebitni brojčano pa ih se ne isplati dirati. Od neizjašnjenih, muslimana i Srba (mada bi ovi trebali bit već tvrdokorni) će se raditi crnogorska većina.

To s muslimanima i razbijanjem Bošnjaka je dobitna karta. Dobri muslimani Crnogorci, loši nek sreću potraže u Sarajevu s vremenom.

Uglavnom nek nam živi bratska Crna Gora.