|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 21 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Hroboatos
|
Naslov: Pitanje o pravopisu Postano: 24 svi 2009, 15:45 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Evo malo pučke demokracije Ako vam je dosadno slijedeće pisanije- zbrišite. Također: ovo nije neka "dubinska" analiza, nego tek da vidim "feeling" forumaša. Pokojni je fonetičar Ivo Škarić predložio da radikalno reformiramo pravopis. Ja bih se zadržao samo oko jata. Znamo da pišemo razlikovno dugi i kratki jat: cijelo djelo. Prije smo, u 19. st. i u doba NDH, pisali cielo djelo, a naši stari (Držić, Divković, Gundulić, Kačić, Zlatarić,..) uvijek isto: npr, cielo dielo, cjelo djelo, cijelo dijelo, cyelo dyelo, ciyelo diyelo,.. Najčešći je bio oblik cielo dielo, a onda ga je zamijenio cjelo djelo. Ovaj sad (cijelo) pišemo po Vuku Karadžiću, a ovaj je to uzeo od Andrije Kačića Miošića (bijeli grad). U izgovoru to pravi stanovitu zbrku, jer Hrvati jekavci, Muslimani, te većina Srba (Aleksa Šantić) dugi jat izgovaraju kao jedan slog (vidi se iz brojanja slogova u pjesmama), pa bi rastav bio: cije-li, a ne ci-je-li (kao što je ikavskom ci-li, ekavskom ce-li, a u pisanju cieli: cie-li; cjeli; cje-li). Manjina pravoslavaca (veći dio Crnogoraca (Njegoš), te nešto Srba oko Podrinja i sl.) izgovara -ije- kao dva sloga. Njegoš je pisao cieli, ali je rastav u dva sloga: ci-e-li. OK, dosta s davljenjem. Mislite li da bi Škarićev prijedlog (prjedlog po njemu) imao smisla- koliko god je povijesno utemeljen; ili ste mišljenja da je bolje ne dirati zbog nekakvih tričavih historijskih argumenata ? Škarićeva je argumentacija ovdje: http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijen ... ovi/28.htmcijeli tekst njegovim pravopisom je tu: http://www.ffzg.hr/fonet/skaric/skaric- ... avopis.pdfC/p da vidite malo, a da se ne patite: Citat: S tim teškim kamenom o vratu sljepih strasti koje me motre uranjam u more pravopisnih problema s nadom da mi ne če nestati čvrsta dna pod nogama. Prvi greben na koji sigurno stajem rješenost je da ostanem na temi hrvatskog pravopisa i da ne govorim ništa za pravopise drugih jezika. Očekujem da me se ne če odatle izguravati spočitavanjem da previše zastupam hrvatski pogled na pravopis, jer če o njemu jedino i biti rječi.....nakon velikoga i dugotrajnoga rata “etimologičara” i “fonetičara” tjekom devetnaestoga stolječa, a s nastavkom čarka tih istih na rubovima ratišta sporadično kroz cjelo iduče stolječe Na stranu č mjesto ć- jeste li za takvo pisanje jata: cjelo vrjeme ljepo djete pjeva pjesmu.
|
|
Vrh |
|
|
RajvoSa
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 24 svi 2009, 15:48 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 16:17 Postovi: 3739 Lokacija: Nanya Lakes
|
Hroboatos je napisao/la: Na stranu č mjesto ć- jeste li za takvo pisanje jata: cjelo vrjeme ljepo djete pjeva pjesmu. Ne razumijem se u lingvistiku, ali ovo zvuči previše seljački za moj ukus.
_________________ Bona, pa skini puder MOŽDA se i znamo, a FUJ, nakeckaj ga ponovo majke ti :)
R.I.P. Aziz "Zyzz" Sergeyevich Shavershian - We are all witnesses
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 24 svi 2009, 15:51 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
RajvoSa je napisao/la: Hroboatos je napisao/la: Na stranu č mjesto ć- jeste li za takvo pisanje jata: cjelo vrjeme ljepo djete pjeva pjesmu. Ne razumijem se u lingvistiku, ali ovo zvuči previše seljački za moj ukus. Pa i za moj, ja sam protiv Škarićeva prijedloga jer mi je vizualno ružan. No hrpa je oduševljeno skočila jer onda kao nema problema je li lijepo ili ljepo. No, postavih pitanje samo- što ljudi misle, kako im izgleda ? Očito ti misliš kao i ja, no....
|
|
Vrh |
|
|
hercegovac1981
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 24 svi 2009, 23:32 |
|
Pridružen/a: 11 svi 2009, 14:06 Postovi: 1609 Lokacija: Zagreb-Čapljina
|
[/quote]Na stranu č mjesto ć- jeste li za takvo pisanje jata: cjelo vrjeme ljepo djete pjeva pjesmu. [/quote] Možda me se i može zvati čovjekom koji ne voli promjene ali ovo mi je jako ružno i mislim da bi to bio pravopisni korak unazad.
_________________ ...Mostar, Stolac, Neum i Čapljina Hrvatska je stara djedovina, gdje su došli vječno će ostati to je zemlja gdje žive Hrvati...
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 24 svi 2009, 23:42 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Većina je i lingvista i običnih ljudi-protiv. Jedino su za oni slabije pismeni.
No, da osvježim: napisat ću isti kratki tekst koji može doći u tri pravopisne opcije koje su jedino realne (sada postojeća, plus dvije alternativne- ostale alternative nisu, vjerujte mi, realno).
1. sada- jezik kojim pišemo i na kojem imamo sve, od Krleže do Tuđmana, od kemije do povijesti
Lijepo dijete pije svježe mlijeko
2. prijedlog Škarića, koji je našao na odaziv slabije pismenih, te- zanimljivo- dijela muslimanske raje:
Ljepo djete pije svježe mljeko
3. prijedlog za jat iz djela Šenoe, Kvaternika, Kumičića,.. te kratko oživjeloga u dijelu NDH
Liepo diete pije svježe mlieko
Na stranu funkcionalnost i političke asocijacije (o tom potom)- kako vam ovo vizualno izgleda ? Estetski dojam ? 1, 2 ili 3 ?
|
|
Vrh |
|
|
hercegovac1981
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 24 svi 2009, 23:44 |
|
Pridružen/a: 11 svi 2009, 14:06 Postovi: 1609 Lokacija: Zagreb-Čapljina
|
Hroboatos je napisao/la: Većina je i lingvista i običnih ljudi-protiv. Jedino su za oni slabije pismeni.
No, da osvježim: napisat ću isti kratki tekst koji može doći u tri pravopisne opcije koje su jedino realne (sada postojeća, plus dvije alternativne- ostale alternative nisu, vjerujte mi, realno).
1. sada- jezik kojim pišemo i na kojem imamo sve, od Krleže do Tuđmana, od kemije do povijesti
Lijepo dijete pije svježe mlijeko
2. prijedlog Škarića, koji je našao na odaziv slabije pismenih, te- zanimljivo- dijela muslimanske raje:
Ljepo djete pije svježe mljeko
3. prijedlog za jat iz djela Šenoe, Kvaternika, Kumičića,.. te kratko oživjeloga u dijelu NDH
Liepo diete pije svježe mlieko
Na stranu funkcionalnost i političke asocijacije (o tom potom)- kako vam ovo vizualno izgleda ? Estetski dojam ? 1, 2 ili 3 ? 1. bez daljnjega najbolje 3. arhaično
_________________ ...Mostar, Stolac, Neum i Čapljina Hrvatska je stara djedovina, gdje su došli vječno će ostati to je zemlja gdje žive Hrvati...
|
|
Vrh |
|
|
horus
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 27 svi 2009, 21:20 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 14:12 Postovi: 3409
|
Hroboatos je napisao/la: Većina je i lingvista i običnih ljudi-protiv. Jedino su za oni slabije pismeni.
No, da osvježim: napisat ću isti kratki tekst koji može doći u tri pravopisne opcije koje su jedino realne (sada postojeća, plus dvije alternativne- ostale alternative nisu, vjerujte mi, realno).
1. sada- jezik kojim pišemo i na kojem imamo sve, od Krleže do Tuđmana, od kemije do povijesti
Lijepo dijete pije svježe mlijeko
2. prijedlog Škarića, koji je našao na odaziv slabije pismenih, te- zanimljivo- dijela muslimanske raje:
Ljepo djete pije svježe mljeko
3. prijedlog za jat iz djela Šenoe, Kvaternika, Kumičića,.. te kratko oživjeloga u dijelu NDH
Liepo diete pije svježe mlieko
Na stranu funkcionalnost i političke asocijacije (o tom potom)- kako vam ovo vizualno izgleda ? Estetski dojam ? 1, 2 ili 3 ? 3. najbolji, jer odgovara duhu hrvatskog jezika i uz to najlogicniji...
|
|
Vrh |
|
|
Ante
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 28 svi 2009, 12:57 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 14:55 Postovi: 17
|
horus je napisao/la: Hroboatos je napisao/la: Većina je i lingvista i običnih ljudi-protiv. Jedino su za oni slabije pismeni.
No, da osvježim: napisat ću isti kratki tekst koji može doći u tri pravopisne opcije koje su jedino realne (sada postojeća, plus dvije alternativne- ostale alternative nisu, vjerujte mi, realno).
1. sada- jezik kojim pišemo i na kojem imamo sve, od Krleže do Tuđmana, od kemije do povijesti
Lijepo dijete pije svježe mlijeko
2. prijedlog Škarića, koji je našao na odaziv slabije pismenih, te- zanimljivo- dijela muslimanske raje:
Ljepo djete pije svježe mljeko
3. prijedlog za jat iz djela Šenoe, Kvaternika, Kumičića,.. te kratko oživjeloga u dijelu NDH
Liepo diete pije svježe mlieko
Na stranu funkcionalnost i političke asocijacije (o tom potom)- kako vam ovo vizualno izgleda ? Estetski dojam ? 1, 2 ili 3 ? 3. najbolji, jer odgovara duhu hrvatskog jezika i uz to najlogicniji... Treći mi je najbolji, ne samo zbog jata ie, već mi je logičniji morfološki pravopis jer je jednostavniji, korisniji i razumljiviji. Naravno i kod korienskog pravopisa moraju biti neke iznimke, osim ako ne želimo ekstremni morfološki pravopis tipa bčela (pčela) i sl., što je pretjerivanje i po mom ukusu. No, evo još koji mjesec ću se držati vuka, lingvistike i sličnog, a nakon što razriješim neke izpite , mogao bi se malo više posvetiti korienskom pravopisu i jezikoslovlju.
_________________ Hrvatska Herceg-Bosna!
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 29 svi 2009, 11:18 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 18:53 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Da vidimo kako izgleda prva stranica iz austrijskog zakonika, 1853.- prijevodi na hrvatski, srpski, slovenski. Piše Demetar. Hoće li sjesti ?
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 18:53 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Hroboatos je napisao/la: Da vidimo kako izgleda prva stranica iz austrijskog zakonika, 1853.- prijevodi na hrvatski, srpski, slovenski. Piše Demetar. Hoće li sjesti ? Hm, očito nije
|
|
Vrh |
|
|
Naša Kvačica
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 18:56 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49 Postovi: 33165
|
A ikavica? Je li to razmatrano kao standard?
_________________ Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.
1052 of 2558 - 41.13%
Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.
|
|
Vrh |
|
|
RajvoSa
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 18:58 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 16:17 Postovi: 3739 Lokacija: Nanya Lakes
|
Kajkavica je ružna ali ne bi bilo loše da se od susjeda što više odvojimo u govornom području.
_________________ Bona, pa skini puder MOŽDA se i znamo, a FUJ, nakeckaj ga ponovo majke ti :)
R.I.P. Aziz "Zyzz" Sergeyevich Shavershian - We are all witnesses
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 18:59 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Ne da pdf, ajpg vrti u krug kao privitak. Izgleda da sada radi samo img i link na postojeći file.
|
|
Vrh |
|
|
Naša Kvačica
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 19:00 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 17:49 Postovi: 33165
|
RajvoSa je napisao/la: Kajkavica je ružna ali ne bi bilo loše da se od susjeda što više odvojimo u govornom području. Ma sve je to stvar navike, da probaš par mjeseci kajkao bi makar kao Bandić.
_________________ Ukidanjem BiH štedimo 50 milijardi KM. Neka razum prevlada.
1052 of 2558 - 41.13%
Sarajevo, generalno sarajevska kotlina je rasadnik zla i mržnje. Frustrirana, napaćena i bahata sredina.
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 19:22 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Citat: Nataša Bašić
Znanošću se ne trguje, materinjim jezikom ponajmanje
Prije nekoliko godina ugledni je hrvatski jezikoslovac napisao da hrvatski laici na pitanje jesu li hrvatski i srpski dva jezika ili jedan zamuckuju i petljaju. Opća pojava zamuckivanja i petljanja kada je riječ o hrvatskome jeziku mogla bi se protegnuti gotovo na sve njegove razine: pravopisnu, prozodijsku, morfološku... Uglednik dakako ne razmišlja o tom koliko su sami hrvatski jezikoslovci pridonijeli sveopćemu petljanju i zamuckivanju kada se progovori o hrvatskome. Pogleda li se pažljivo što su o hrvatskome posljednjih pedesetak godina pisala prva pera hrvatskoga jezikoslovlja, mogu se, bez zluradosti i zlonamjernosti, upravo njihovim navodima pobijati teze za koje se danas zauzimaju tako bučno i s nemalom dozom prepotentnosti.
Upravo su hrvatski jezikoslovci opteretili razgovor o hrvatskome jeziku dijasistemom, genetskom srodnošću, zapadnom varijantom, štokavskom folklornom koine, od koje im je danas mučnina, oni su tvrdili da hrvatski standard počinje Kačićevim guslama starca Mjelovana, prezadovoljni što su ga barem 100 godina pomaknuli unaprijed u odnosu na srpski. Sada im se sve to obija o glavu. Kada bismo i prihvatili da su tako razmišljali jer su morali raditi ustupke srpskoj strani u jugoslavenskoj državi i da je to bila boksačka politika dvaju koraka naprijed i jednoga natrag, ostaje mučan dojam njihove nepostojanosti i znanstvene neuvjerljivosti. Znanošću se ne trguje, materinskim jezikom ponajmanje. Sada bi svi oni rado izišli iz dijasistema i zapadne varijante na čistinu hrvatskoga jezičnoga obzorja, ali su izgubili vjerodostojnost i u struci i u javnosti.
Nepobitna je činjenica da su najveći hrvatski jezikoslovci našega stoljeća radili najbizarnije ustupke srpskoj strani i potirali bitne osobine hrvatskoga jezika i pravopisa. Zar nije Tomislav Maretić napao nesretnoga Marcela Kušara zbog knjižice o pravopisu u koji je uvrstio i dio o načelima tzv. korijenskoga pravopisa? Zar nije izgrdio Ivana Broza što štedi na srpskome imenu u naslovu i sadržaju svoje knjige Crtice iz hrvatske književnosti? Zar nije, kao i stotinu godina poslije Pavle Ivić, proglasio »kurtoasijom« Zlatarićevu posvetu hrvatskoga prijevoda Sofoklove Elektre Jurju Zrinskomu? Zar nije napao Rešetara kada je 1917. u Akademijinu nizu Stari pisci hrvatski priredio Đ urđevića bilježeći slogove s dugim starim jatom ie, mjesto maretićevskoga ije? Zar nije tada izjavio da je Rešetar i dokazao da se jat u dugim slogovima u Dubrovniku izgovarao jednosložno, da i onda ne bi trebalo u toj točki odstupiti »od naše današnje grafike«. Zar nije »veliki« Maretić usred Zagreba 1924. objavio predgovor svomu Jezičnomu savjetniku na ekavici čim je vidio da je konačni srpski izbor za podlogu književnomu jeziku pao na ekavicu? Tada je preko noći zaboravio koje je sve ustupke činio da bi hrvatski približio srpskomu, vjerujući da će ijekavica biti ona koja će združiti oba književna jezika! Zar on nije napisao tobože hrvatsku gramatiku bez ijednoga hrvatskoga djela i na temelju jezika dvojice srpskih pisaca — Karadžića i Daničića?
Takvomu Maretiću suvremeni naši jezikoslovci, odgojeni na njegovoj Gramatici i stilistici, pružaju znanstveni alibi proglašujući ga žrtvom mladoslovničarskoga smjera u jezikoslovlju, koje da nije razabiralo načela za gradnju standardnoga jezika. Maretiću, koji je pročitao više djela hrvatskih pisaca od bilo kojega hrvatskoga jezikoslovca! Maretiću, koji nije mogao ne znati kada su postavljani temelji hrvatskomu standardu i na kojim načelima. Maretiću, koji je doslovce prebrisao staru hrvatsku književnost i njezine pisce da je i sam »Hofrath« Jagić, »Srbin iz Varaždina«, kako se predstavljao u Petrogradu, osjetio potrebu da je zaštiti od razornoga Maretićeva pera.
Ako ugledni hrvatski standardolog piše 1993, nesputan jugoslavenskim lingvističkim uzama, da smo mi Hrvati uvijek »bili impresionirani činjenicom da u XVI. i XVII. stoljeću imamo književnost zapadnoeuropskog tipa, a nije teško uočiti kako ona na jezik Hrvata nije imala onakav utjecaj kao na zapadu i jugozapadu Europe«, onda je zaista potrebna nadljudska volja da se nadiđe neugodan osjećaj krajnje podudarnosti između Maretićeva i toga stajališta u smislu diskvalifikacije odsječka dijela hrvatskoga književnoga korpusa. Na stranu činjenica što ne mora »lijepa književnost« odlučno utjecati na razvitak standardnoga jezika u korpusu koji ima i drugih, prostornošću i kontinuitetom za razvitak standardnoga jezika relevantnijih izraza (liturgijska književnost), ali u trenutku kada još uvijek nemamo znanstvenih sinteza koje bi spomenutu tezu potkrijepile, bolje je ostati suzdržan nego se za dvadesetak godina domišljati kako izići iz stupice koju si sam postavljaš.
Skloni velikim izjavama bez pokrića u građi, dio hrvatskih jezikoslovaca otkriva bolnu točku našega jezikoslovlja: premalo ili nedovoljno poznavanje činjenica iz jezične povijesti. Samo tako možemo razjasniti da su pišući o Bečkome književnom dogovoru iz 1850. mogli napisati da je u njem Karadžić otrpio pozivanje na autoritet dubrovačkih pisaca. Karadžiću, koji je godinama upućivao srpske pisce da uzimaju leksik iz hrvatskih starih knjiga: iz Došena, Kanižlića, Relkovića, Dubrovčana i bosanskih fratara! Karadžiću koji je otvoreno govorio da je jezik starih hrvatskih pisaca veće blago i skrovište od starih srpskih crkvenih knjiga i koji nije tajio da posljednje svoje radove piše »dubrovačkijem govorom«. Samo tako možemo razjasniti da su u Hrvatskoj gramatici izdanoj u Zagrebu 1995. napisali kako je Bečki književni dogovor odbacio stare množinske padežne oblike za dativ, lokativ i instrumental, iako o njima nema ni spomena u Dogovoru. Ako uglednici tako pišu, onda se s pravom pitamo tko u Hrvatskoj danas uopće zna što sadržava taj razvikani dogovor i možemo li se uopće pouzdati u navode naših jezikoslovaca?
Hrvatski jezikoslovci nisu nikada relevantno odgovorili ni na pitanje kako se hrvatski uopće našao u prilici da bude rashrvaćen. Upravo je hrvatska strana dala legitimitet tom procesu kad je pristala na naziv srpskohrvatski, odnosno hrvatskosrpski standardni jezik. Tim su nazivom, i jezičnom politikom koja je iz njega izlazila, oštetili ne samo hrvatski nego i srpski jezik jer su ih oba doveli u nenaravan položaj. Istodobno se taj ustupak izvrsno uklopio u jezičnu politiku kraljevinske i poslije federalne Jugoslavije jer je omogućivao lakšu asimilaciju ne samo bosanske i crnogorske inačice nego i potiranje makedonskoga jezika koji je proglašen južnosrpskim. Na poprištu je ostao »srpskohrvatskoslovenački« kao prijelazna faza k zajedničkomu »jugoslovenskomu« jeziku. Slovenci su se međutim uspjeli othrvati jezičnoj asimilaciji u monarhističkoj Jugoslaviji i sačuvati jezičnu samobitnost i u federalnoj, koju su obnovili i Makedonci nakon 1945, a hrvatski su jezikoslovci ostali trajnim zarobljenicima svoga srbohrvatsva. I ne samo to. Nerijetki među njima nijekali su slovensku jezičnu samobitnost, dapače djelatno sudjelovali u beogradskim pokušajima »srbokroatizacije« slovenščine.
Današnje polemike o pisanju slogova s nekadašnjim dugim i produljenim jatom jedan su u nizu pokušaja sapiranja grijeha hrvatskoga jezikoslovlja i njegovih prošlostoljetnih zabluda. U njima sudjeluju i »srpskohrvatski zarobljenici«. Točno je da su nam današnje pisanje namrli Karadžić u Pravilima za južno narječje iz 1850. i njegovi hrvatski sljedbenici na prijelomu stoljeća i da ono ne odgovara hrvatskomu izgovoru. Nema dvojbe o tom da ga valja ispraviti i približiti hrvatskoj tradiciji. To nije ništa novo. O tom se polemizira najmanje sto godina. Pitanje je kako pravopisno riješiti problem. Ono što je posve jasno jest: ne onako kako se posljednjih godina eksperimentira s hrvatskim pravopisom.
Da bi se našlo dobro rješenje, valja raščistiti s problemom u samome polazištu. Nije mi jasno kako se problem može riješiti ako se ne možemo suglasiti ni o tom je li starohrvatski jat dvoglasnik ili nije. Nismo sigurni ni kako se izgovarao. Babukiću je, primjerice, jat jotirano e, Mažuraniću i Šuleku dvoglasnik/dvoglasac, dijelu suvremenih jezikoslovaca fonološka sekvenca. Problem postaje još zamršeniji kada se uzme u obzir činjenica da u najnovijim polemikama s novim prijedlozima sudjeluju oni koji su prije dvadeset godina o istom problemu drugačije pisali i razmišljali.
Stoga bi bilo mudro ostaviti vremenu da napravi svoje. Današnji pravopisni trojac imao je 1994. jedinstvenu priliku izići s dobrim pravopisom. Nije ju iskoristio. Neka to onda prepusti jezikoslovcima idućega tisućljeća. Valjda će do tada znanstvene i političke prilike sazoriti za pravo rješenje.
P. S.
Čekajući, provjeravam jatovsku raslojenost na sedmogodišnjoj Luciji. Ja diktiram, ona piše:
Snjegović i saonice
Živim ljepo kao cvjetić,
ne plaši me prvi snježić.
Imam kapu, rukavice,
uz brjeg vučem saonice.
Napravit ću snjegovića,
poklonit mu medvjedića,
utaknut mu cvjetak žut
i zaželjet sretan put.
Puštat ga niz brježak
dokle pada snježak.
A kad stigne noć,
na ljeganje poć.
Zapalit ću svjeću
i leći u vreću.
Zaklopiti oči
i sanak će doći.
Ne ispravljam je. To će napraviti njezina učiteljica. Dakako, ako bude znala po kojem pravopisu.
|
|
Vrh |
|
|
RajvoSa
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 19:23 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 16:17 Postovi: 3739 Lokacija: Nanya Lakes
|
_________________ Bona, pa skini puder MOŽDA se i znamo, a FUJ, nakeckaj ga ponovo majke ti :)
R.I.P. Aziz "Zyzz" Sergeyevich Shavershian - We are all witnesses
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 30 svi 2009, 19:25 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
RajvoSa je napisao/la: Probavam razne opcije...
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 31 svi 2009, 11:28 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Da vidimo jel' radi- zakonik iz 1853., naslov:
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 31 svi 2009, 12:09 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Sada:
|
|
Vrh |
|
|
Hroboatos
|
Naslov: Re: Pitanje o pravopisu Postano: 31 svi 2009, 16:14 |
|
Pridružen/a: 02 svi 2009, 17:45 Postovi: 6998
|
Sada se malo igram s imageshack, dok ne steknem kakvu-takvu vještinu u razlučivosti slika. Kao neki podslijed, stavljat ću karakteristične primjere jezika iz različitih doba, a kao u jpeg pretvorene pdf-ove; naravno, ništa sustavno jer nemam tih interesa, nego više kao ogledni primjerci za čitateljstvo. Ovo je srpski predgovor Božidara Petranovića za Opći austrijski zakonik iz 1853. (na hrvatskom, slovenskom i srpskom), koji je bio pravim uzrokom tzv. Bečkoga dogovora iz 1850.
|
|
Vrh |
|
|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 21 post(ov)a ] |
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 20 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|