Kojim bi se sve općinama trebale promijeniti granice?
Od kog bi trebala doći inicijativa za promjenu granica (stranaka, udruga kao što je Croatia Libertas...)?

U Sr. Bosni gdje je to najvažnije bi bilo najbolje da dođe od Bošnjaka. Nemojte se čuditi, ovako im Hrvati vladaju i kroje kad bi izdvojili recimo u Busovači Kaćune njima bi bilo bolje... Ista situacija i u Žepču i sa Begovim Hanom itd. Uostalom primjer korigiranja Žepča je se pokazao kao dobar.

Trebalo bi spojiti Jajce i Dobretiće.

To je neminovnost.

Već ima presedan u općini Žepče, čak je napisana dobra knjiga o tome kako su se Hrvati izborili za izmjenu općinskih granica.

Na pamet mi padaju primjeri Jajca i Busovace, u opcinskom sredistu i blizoj okolici kao svojevrsnoj cjelini dominantno je hrvatsko stanovnistvo, ali udaljena bosnjacka sela mijenjaju etnicku sliku u dobroj mjeri.

Recimo Dobretice pripojiti Jajcu, ionako se tamosnji stanovnici zale da im je opcina dosta nefunkcionalna... dalje, pripojiti Kraljevu sutjesku i sva okolna sela opcini Vares, a iz opcine izuzeti juzni dio gdje Hrvata uopce nema (mislim da sam cuo da tamosnji Bosnjaci vec neko vrijeme zele pripojenje Brezi i Visokom, ovisno o polozaju sela) i time bi se stovrili sjajni preduvjeti za oporavak hrvatskog naroda na tom prostoru... dalje, moglo bi se uraditi niz korekcija na podrucju Komusine, ali to je vec medjuentitetski problem.

Nažalost ostao Begov Han...

Treba dodati da je i današnja hrvatska općina Usora odvojena od "savezničke" općine Tešanj (iako su saveznici čak i oružjem htjeli prisiliti Hrvate da žive pod istim krovom).

Zato danas u Usori i Tešnju nema međunacionalnih tenzija.

Svako u svoju općinu, mjesne zajednice nek se izjasne u koju općinu žele, i mir.
Pa općinske granice valjda i služe lokalnim ljudima, nisu bogom dane?!
U Hrvatskoj svako selo koje želi da bude općina, to postane.
Nema smisla održavat na životu male Belfaste, koji će biti izvor tenzija i stalno podgrijavati netrpeljivost.

Vrijedi li to i za velike?

A sto ako muslimani zatraze isti princip za Mostar, Stolac, Vitez, Kiseljak....

Pa podržavamo manje prekrajanje općina po etničkom ključu.

Od ovih što si nabrojao jedino bi se Bilalovac pripojio Kaćunima koji bi isto trebali postat općina, Stari Mostar isto, Kruščica u Vitezu isto a ne znam kakve veze Stolac ima s ovom pričom.

Jedva čekamo...

Možda neki mali zahvati na općinama,
ali ako se nastavi trend da se jasno očituju hrvatski dijelovi,
što zbog novog naraštaja ljudi što zbog zamjene kuća i stanova,
a što zbog kupnje zemljišta i posjeda zbog jačanja ekonomije
u budućnosti bi trebalo jasno zaokružiti naš dio.
nekada su ovo čekali muslimani a danas čekaju Hrvati,
pa samo se čeka taj povoljan trenutak.

Kao primjer:

Jučer su u Sloveniji provedeni referendumi u mjesnim zajednicama Ankaran (općina Koper) i Mirna (općina Trebnje). U Ankaranu koji broji 2.984 stanovnika (prema popisu iz 2002) 90% glasača odlučilo je za izdvajanje iz gradske općine Koper koja je sa Ankaranom brojala 47.539 stanovnika. u Mirnoj je 89% ljudi glasalo za izdvajanje iz općine Trebnje. U Mirnoj je prema zadnjem popisu živjelo 1.465 stanovnika a ukupno u općini Trebnje 18.424.
Znači jako male sredine odlučile su se odvojiti od većih gradskih središta. Glavni razlozi su nedovljno ulaganje porezničkog novca u njihove krajeve koje raspoređuju općinski funkcionari (centralizacija).

Slično su prije 4 godine odlučili stanovnici još nekih naselja u Sloveniji, npr. Log-Dragomer (prije općina Vrhnika).

Zapravo je ovo interesantno pitanje, svi mi znamo da su Hrvati u ogromnoj vecini ZA promjenu granica opcina... medjutim, Hrvate niko nista ne pita.

Jos jedan dokaz da dejtonska BiH odnosno ******** Hrvatima nije majka vec maceha.

Isto bi ja dao minimum od 3.000 ili do 5.000 stanovništva za jednu općinu. Jer sitne općine imaju često kontraefekt.

Naravno, pogotovo u BiH. Kad bi uporedili stanje u ovim novim slovenskim općinama i u nekim mogućim u BiH (ili sadašnjim - Dobretići, i one srpske...) razlika je u tome što u Sloveniji je većina tih krajeva infrastrukturno sazrjela za općine (pošte, banke, domovi zdravlja...) a osim toga te manje sredine su više manje bogate privatnim obrtima a ovdje se većina poreznog novca kojeg država ubire od poslovanja privatnih tvrtki vraća u matičnu općinu, neznam kako je s tim u BiH, dali tim poreznim novcem raspolažu županije, kako ih dijele općinama...

A što se tiče javnih usluga (komunala, vodovodi...) te manje općine kroz udio u javnim poduzećima iz većih sredina sudjeluju u njihovom radu i naslonjene su na te veće sredine.

Općine punu proračun od 20% do 25% od indirektnih poreza (najviše PDV i trošarine) i dijele se po ključu broja stanovnika i stupnja izgrađenosti poslovnih objekata (koji je "rastezljiv" pojam). Ostatak indirektnih poreza ide na županije, entitete i državnu razinu.

Općine dijele sa županijom neke direktne poreze (porez na dobit, porez na plaće, porez na promet nekretnina i sl.) i izravno sebi uzimaju sve pristojbe i naknade (izdavanje raznih dozvola, katastarske usluge, ostali dokumneti), te prodaju i rentaju svoju imovinu (prvenstveno zemljišta i neke nekretnine u prijašnjem društvenom vlasništvu).

Evo 2 općine koje se moraju mjenjati.

Onda je slično. Osim što u Sloveniji nema nikakvih regija, županija...

Ja bi iz njih izostavio Muslimanska sela... znači svakom svoje.

Spojiti Jajce i Dobretiće. Muslimanska mjesta na jugoistoku općine priključiti Donjem Vakufu.

Slažem se, ali kako bi izdvojio muslimanska naselja

Novi Šeher
Domislica
Kopice
Čobe