Ovih dana je politička scena u općini Tuzla uzavrela. Osam mjeseci nakon lokalnih izbora i raznih kalkulacija SDPBIH kao najpopularnija i 'najnaprednija' stranka u ovoj 'multietničkoj i tolerantnoj' općini na sjeveroistoku BiH odlučila je kao zadnja u BiH implementirati izborne rezultate u savjete mjesnih zajednica i zabiti zadnji čavao u mrtvački sanduk demokracije.

Razlog osmomjesečnog kašnjenja leži u slabijem izbornom rezultatu tuzlanskog SDP –a i povratak iz otpisanih tuzlanskog HDZ-a, te drugih stranaka. U ostvarivanju boljih izbornih rezultata, SDP-u nije pomogao niti izborni inženjering koji se u općini Tuzla provodi nekoliko zadnjih izbora, gdje se uz pomoć izmiješanih biračkih spiskova vrši manipulacija izbornom voljom građana ruralnih mahom jednonacionalnih naselja. Naime, SDP-ovi stratezi su krajem prošlog stoljeća odlučili urediti biračke spiskove tako što su sa svakog izbornog mjesta skinuli desetine glasača i dodali ih na druga izborna mjesta. Apsurd takve radnje je da imamo glasače SDA na biračkom mjestu u naselju sa nekih 300 stanovnika koje je čisto hrvatsko, i glasače HDZ-a u bošnjačkim naseljima. Ako se prati izlazak na izbore i upotrijebe jednostavne matematičke operacije , onda se može vidjeti sa koliko su promišljenosti napravljeni ovakvi birački spiskovi.

Na primjeru naselja od 300 stanovnika za koje je predviđeno jedno glasačko mjesto i uz kalkulaciju i tradiciju da će manje od 50% mještana tog naselja glasovati, dolazimo do brojke od potencijalnih 150 glasača, od tih 150 minimalno jedna trećina njih odlukom političkih muljatora nema pravo glasovati u svom mjestu jer se nalaze na spiskovima u gradskim i susjednim MZ u kojima je neupitno biračko povjerenje SDP-u. U isto vrijeme na ta biračka mjesta kombi vozilima se dovlače glasači iz drugih MZ, koji isto tako nemaju pravo glasovati u svojoj lokalnoj zajednici, ali su provjereni glasači SDP-a. Uz lokalne simpatizere SDP-a i ove kombi glasače koji vjerojatno prvi put u životu kroče u ta naselja, tuzlanski komunisti su godinama imali prevlast i u većinski hrvatskim naseljima.

No na zadnjim izborima HDZ je velikim zalaganjem svoje mladeži u predizbornoj kampanji uspio pridobiti povjerenje glasača, te odnijeti pobjedu u šest mjesnih zajednica i postići vrlo dobre rezultate u svim naseljima gdje su Hrvati većina. Usput su osvojili dva vijećnička mjesta i tako nakon 12 godina vratili se u vijećničke klupe. Ovakav izborni rezultat za tuzlanske komuniste okupljene oko tzv socijaldemokratske partije BiH bio je šokantan. Mjesecima su se oporavljali i kalkulirali sa izbornim rezultatima, te su na kraju stupili u koaliciju sa ljutim neprijateljem staljinističkim BOSS-om druga i revolucionara Mirnesa Ajanovića.

Diljem BiH implementirani su izborni rezultati i u skladu sa njima formirani općinski savjeti mjesnih zajednica, poštujući volju i glas građana na lokalnoj razini. Tuzlanski vlastodršci ne mogavši se pomiriti sa porazom svog inženjeringa jučer (8.7.2013) odlučili su zanemariti volju lokalne zajednice i formirati savjet mjesnih zajednica na način da u svakoj mjesnoj zajednici savjet čine stranke po ukupnom rezultatu postignutom na općinskoj razini, što automatski znači dominaciju SDP-a, ali i apsurde. Naime, prema riječima Sabahudina Imamovića iz SDA, ta stranka je oštećena u 15 mjesnih zajednica, tako da nemaju svoje predstavnike tamo gdje su pobijedili, ali zato imaju u MZ Par Selo koja je 99% naseljena Hrvatima. U toj istoj MZ izbornom voljom njenih stanovnika HDZBiH je odnio uvjerljivu pobjedu, no od jučer su njihovi glasovi nebiti i ništavni.

Kakvu posluku žele porati tuzlanski komunisti i staljinisti?

Jučerašnja sjednica općinskog vijeća započela je igrokazom druga, staljiniste i kalesijskoga dopetanca u Tuzlu Mirnesa Ajanovića, koji je vijećnicima počeo mahati kartama na kojima je Tuzla podijeljena na više općina, te dokumentom koji dokazuju plan podjele Tuzle i formiranje jednonacionalne (Hrvatske) općine Soli. Prema novinarskim natpisima vijećnici su ostali šokirani 'dokazima', iako su ti dokazi na internetu dostupni već 3 godine, te su bili tema i političkih tv emisija u BiH, objavljeni su i na nekoliko Hrvatskih i Bošnjačkih portala, a napisani su uz pomoć bečkog politologa striktno se pridržavajući europske povelje o lokalnoj samoupravi.

Sporna karta



Uvidom u kartu može se vidjeti da niti jedan četvorni metar naselja Tuzla nije ucrtan u kartu, nego su na karti iscrtane konture naselja u općini Tuzla gdje Hrvati čine apsolutnu ili iznad polovičnu većinu gruntovno i ljudski, kao i teritorij koji su do rata dominantno naseljavali Srbi.

Čime su vijećnici bili šokirani? Konačnom spoznajom da u općini Tuzla prema popisu stanovništva iz 1991 godine od 67+- naselja njih 30 ima apsolutnu ili dominantnu većinu Hrvatskog življa, te nekoliko još gdje su Hrvati brojčano malo ispod 50% u odnosu na Bošnjake? Možda su ostali šokirani činjenicom da Hrvati u svom posjedu imaju daleko više zemljišta od njihovog ukupnog učešća u broju stanovnika, 17% koliko ih je bilo 1991 godine ili ispod 7% koliko ih je danas ostalo u općini Tuzla? Možda ih je šokirala činjenica da naselja sa Hrvatskim življem zauzimaju preko 40% teritorija današnje mega-općine Tuzla? Ili ih je šokirala činjenica da ima netko tko drugačije razmišlja od njihove ustajale kvazi-demokratske kolotečine?

Ideja o osnivanju općine Soli nije nova, ona je javno obznanjena pred kraj rata, netom poslije rata pristupilo se izradi elaborata, te je na kraju sva prikupljena dokumentacija poslana u skupštinu FBiH, tamo je 1998 godine procedura zaustavljena tj zamrznuta do daljnjega. To su vješto iskoristili tuzlanski SDP-ovci i pokrenuli ranije spomenutu manipulaciju sa biračkim spiskovima. U to vrijeme je formirano nekoliko novih općina u BiH, Sapna, Usora, Dobretići, Čelić, Doboj Istok, te mostarske općine, niti jedna od njih za komuniste i staljiniste nije sporna, ali je eto sporna općina Soli.

Drug Staljin Ajanović umašćene kose jučer sa vijećničke pozornice teatralno poručuje: Oni hoće da dijele Tuzlu, mi im NEDAMO! Druže Staljine, tko ste vi da prkosite volji lokalne zajednice, koja svoja prava pronalazi u jednom od najvrednijih europskih dokumenata, europskoj povelji o lokalnoj samoupravi? Tko vam je dao mandat da vi nekome nešto ne date, pogotovo u naseljima gdje ste zabilježili pokoji glas od strane kombi glasača? Jeste li svjesni da radite izravno protiv europskih direktiva? Očito niste.

Ljepuškasta partizanka Azra Gazibegović poručuje „Jedna politička stranka zagovara da mi ne trebamo drugoj političkoj stranci dati ni jedno mjesto, na što SDP nikada neće pristati“ misleći valjda na HDZ. U isto vrijeme SDP pristaje na gaženje izborne volje u lokalnim zajednicama. Eto Azra je rekla partijsko mišljenje iako smo uvjereni da dotična nema blage veze gdje se nalazi jedna Obodnica, Marinkovići, Dragunja, Orašje, Tetima, Svojtina, Jasici, Kolovrat..., ali ona ima pravo dignuti ruku protiv interesa ljudi u tim mjestima.

Drugarica Azra, kao i drug Staljin-Ajanović zaboravljaju činjenicu da i dan danas uživaju i hodaju po gradskoj infrastrukturi za koju su i naši roditelji i djedovi u gore spomenutim naseljima trostruko oporezivani (porez na zemlju, porezi na plate, samodoprinosi / fond solidarnosti). Mnogi od njih su pomrli ne dočekavši asfalt, rasvjetu, vodovod i ostale civilizacijska dostignuća u svojim naseljima. Čak i njihovi potomci danas muku muče sa vodom, a noću njihove puteve ne osvjetljava rasvjeta. Kako bi uživali u nekim od tih vrijednosti i danas ti 'seljaci' moraju uložiti više nego 'građani' općine Tuzla, jer im se asfalt, popravak puta, telefon, vodovod i sl uvjetuje markom na marku, ustupanjem privatnog zemljišta za prolazak infrastrukture ali i pobjedom SDP-a na lokalnom izbornom mjestu.

Tako je prije par mjeseci uvažena partijska članica i predsjedavajuća općinskog vijeća Tuzla Nada Mladina u privatnom razgovoru sa bivšom savjetnicom općinskog načelnika M.M (sdp) izjavila navodno sljedeće: „Gore na Orašju put nikada neće biti popravljen, jer su glasali za HDZ“. Za neupućene Orašje je naselje udaljeno nekih kilometar i pol od zgrade općine Tuzla, put je stradao prije 2 godine uslijed obilnih kiša, dakle u vrijeme kada u MZ Par Selo u čijem je sastavu i naselje Orašje većinu čine SDP-ovi vozači i zidari, isti oni koji su u vrijeme sfrj bili dežurni obavještajci titine milicije o aktivnostima lokalnih mještana.Drska drugarica zaboravlja da na ovaj način njena partija kažnjava i 30-40% svojih birača, ali i sve građane tog i susjednih naselja koji koriste taj put.

Ako se vratimo još par godina u natrag tu je i izjava svemoćnog općinara Aida Berbića (sdp) jednom od mještana naselja Orašje koji se došao žaliti na probleme nastale izgradnjom lokalnog puta, gdje mu je dotični odgovorio: „Što se žalite, sada zemlju možete prodavati po višoj cijeni“, jasno aludirajući na planove općinske administracije u kreiranju uvjeta za lakšu i bržu prodaju nekretnina i uzročno iseljavanja starosjedilačkog življa u „rezervnu“ domovinu.

Također možemo ići i dalje i sjetiti se izgradnje vodovoda za grad Tuzlu, kada su općinske strukture predvođene Selimom Bešlagićem javno linčovale gospodina Ivu Petrovića zbog njegovog uvjetovanja za pravednom nadoknadom za korištenje privatnog zemljišta, kroz koje su arhitekti zacrtali trasu vodovoda. Na g.Petrovića su izveli policiju da ga drže dok mu kroz djedovinu bageri rove duboke kanale, usput su ga prozvali mrziteljem Tuzle, nacionalistom, šovinistom, zanemarujući i prešućujući činjenicu da čovjek živi sa bošnjakinjom i njenim djetetom, te da mu je kćerka udata za Bošnjaka. U ovom slučaju izgradnje vodovoda kroz privatna zemljišta bilo je i onih mještana koji su iz 'patrijotskih' razloga dopustili izgradnju vodovoda pored temelja svojih kuća, za što su nagrađeni sa vrećom brašna i par godina poslije pucanjem zidova na kućama, te čestim ulijetanjem bagera u imanja radi popravke cjevovoda.

Možemo se također vratiti na prošlo ljeto koje su stanovnici majevičkih naselja Dokanj i Breške proveli žedni, jer ih je partija kaznila zbog pogrešnog glasanja na prethodnim izborima. Koliko su podmukle radnje multikulturalne općinske administracije predvođene graditeljem fontana iz Čelića Jasminom Imamovićem, moglo se vidjeti prilikom uređenja parka u Tuzli, kada je na obelisku osvanuo tekst Kulina bana, bez uvodnog i završnog dijela povelje koji sadrži kršćanske elemente pozdrava.

Kada smo kod spomenika možemo se sjetiti kako su Tuzla i Sarajevo jedina dva grada u BiH koja se ubiše multi-kulti pričom, suživotom, jednakosti i jednakopravnosti koji nisu dozvolili izgradnju spomenika pripadnicima HVO-a , braniteljima tih gradova. U našem Tuzlanskom slučaju riješeno je napraviti spomenik izvan grada na Husinu, a sarajlije još čekaju milost multietničarsku. Također sramotno je da u gradu nema mjesta za ulicu 115 brigade, a za sve ostale ima, nego se našlo rješenje na kraju grada preimenovati dio ulice uz opći otpor tamošnjih stanovnika. Također treba napomenuti da općinska administracija redovito izbjegava obilježavanje godišnjica 115 brigade. Onako multi-kulti pljuju po 49 poginulih, kao što danas pljuju i po živim.

Kako dalje?

Očekujemo konkretne i opipljive poteze ljudi koji su zadobili izborno povjerenje na prošlim lokalnim izborima prvenstveno mislimo na HDZ. Također pozivamo komuniste (sdp) i staljiniste (boss) da se urazume prije nego što bude kasno za demokraciju na ovim prostorima, prestanite se baviti posljedicama svog nerada i pokušajte otkriti uzroke nezadovoljstva ruralne populacije.

Kao izraz nezadovoljstva i neuvažavanja izborne volje, kršenja povelje o ljudskim pravima, te europske povelje o lokalnoj samoupravi, pokrenuti će se šira kampanja usmjerena ka institucijama EU i Vijeća europe.

Nećemo se libiti pokrenuti zamrznutu proceduru u institucijama FBiH o osnivanju nove općine na ovom području.

Pismo je sastavljeno od grupe nezadovoljnih građana ruralnih naselja općine Tuzla, okupljenih u tajnoj facebook grupi gdje se iznose problemi mještana od vrha majevice do sprečkog polja.

9.7.2013 Soli

Jučer u Tuzli, predsjednik RH g.Ivo Josipović dobio izvještaj od suživotu i simbiozi u Tuzlanskom kraju i to sljedećim redom:

1. Na sastanku sa načelnikom općine Tuzla Jasminom Imamovićem dobio je paket priče o odličnom suživotu, toleranciji, poštivanju ljudskih i građanskih prava..

2. Na zatvorenom sastanku sa predstavnicima hrvatskih političkih, vjerskih i društvenih organizacija dobio je potpuno suprotno izvješće sa konkretnim i dokumentiranim slučajevima kršenja ljudskih, demokratskih, etničkih i vjerskih prava. Josipović je bio iznenađen, jer je prije ovog sastanka od muslimana dobio potpuno drugačiju priču. Obećao je da će ponovno razgovarati sa predstavnicima Tuzlanske vlasti, nakon što pročita i pogleda dostavljenu dokumentaciju. Ova izvješća u pisanom i audio-vizualnom sadržaju su predana konzulu RH u Tuzli, radi prosljeđivanja uredu predsjednika RH, kao i ministarstvu za eu integracije Vlade RH.

Ma zna on to sigurno samo se pravi mutav posto nece da iskvari gostoprimstvo domacina.

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON


Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97) a u vezi sa članom 18. Zakona o osnovama lokalne samouprave ("Službene novine Federacije BiH", broj: 6/95) na prijedlog Vlade Tuzlansko-podrinjskog kantona, Skupština Tuzlansko-podrinjskog kantona, na sjednici održanoj dana 30.6.1998. godine, d o n o s i

Z A K O N

O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuju se pitanja samoupravnog djelokruga općine i grada, kao jedinica lokalne samouprave na području Tuzlansko-podrinjskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), najmanji broj stanovnika za konstituisanje općine, neposredno učestvovanje građana u odlučivanju, organi općine i grada, mjesna samouprava, imovina i finansiranje lokalne samouprave, propisi i druga akta grada i općine, nadzor i zaštita lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za ostvarivanje lokalne samouprave.

Član 2.

U općini kao jedinici lokalne samouprave, koja se osniva, u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, ekonomsku i društvenu cjelinu i koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva, građani ostvaruju lokalnu samoupravu u poslovima utvrđenim ustavom, zakonom i statutom općine.

U gradu kao jedinici lokalne samouprave, koji se u skladu sa federalnim zakonom osniva za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, građani ostvaruju lokalnu samoupravu u poslovima utvrđenim ustavom, zakonom i statutom grada.

Član 3.

Područje, naziv i sjedište općine i grada uređuju se posebnim zakonom.

Konstituisanje novih općina ili izmjena granica postojećih općina u Kantonu vrši se u skladu sa propisom Federacije Bosne i Hercegovine.

Najmanji broj stanovnika za konstituisanje nove općine je 4000.

Član 4.

Općina i grad imaju statut.

Statutom općine i grada, u skladu sa ustavom i zakonom bliže se uređuju pitanja samoupravnog djelokruga općine i grada, organizacija, ovlašćenja i način rada organa općine i grada, oblici neposrednog odlučivanja građana o lokalnim poslovima, oblici saradnje s drugim općinama i gradovima i druga pitanja od značaja za ostvarivanje lokalne samouprave.



2.

Član 5.

Općina i grad imaju svojstvo pravnog lica.

Član 6.

Općina i grad mogu imati grb i zastavu čiji se izgled i način korišćenja utvrđuju propisom općine i grada.

Ministarstvo pravde Kantona daje saglasnost na izgled grba i zastave općine i grada.

Općina i grad imaju pravo i obavezu na upotrebu grba i zastave Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacije) i Kantona u skladu sa zakonom.

Član 7.

Poslovi samoupravnog djelokruga općine i grada i poslovi uprave koji se obavljaju u općini i gradu, finansiraju se kroz općinski i gradski budžet i budžet Kantona u skladu sa zakonom.

Član 8.

Općine i gradovi imaju pravo da u vršenju svojih nadležnosti saradjuju i sa drugim općinama i gradovima u svijetu, u skladu sa ustavom, zakonom i Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.



II. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPĆINE I GRADA

Član 9.

Općina i grad su samostalni u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu sa ustavom i ovim zakonom, a podliježu nadzoru, koji obavljaju nadležni organi.

Član 10.

Općina u okviru svog samoupravnog djelokruga:

1. osigurava uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa ustavom, zakonom i statutom općine,

2. osigurava lokalne potrebe stanovništva u oblasti brige o djeci, obrazovanju i odgoju, kulturi, fizičkoj kulturi i sportu, ako zakonom nije drukčije određeno,

3. provodi kantonalne propise u oblasti prostornog planiranja,

4. osigurava provodjenje porezne politike i potrebna finansijska sredstva za funkcionisanje općine u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima,

5. osigurava uspostavljanje i održavanje premjera i katastra nekretnina, ako zakonom nije drukčije određeno,

6. upravlja općinskom imovinom,

7. obavlja komunalne i druge uslužne djelatnosti i stara se o izgradnji, održavanju i korišćenju lokalnih puteva, ulica, mostova i drugih objekata lokalne infrastrukture od interesa za općinu,

8. osigurava lokalne potrebe stanovništva u oblasti rada i zapošljavanja i socijalne politike, ako zakonom nije drukčije određeno,

9. vodi brigu o turističkim resursima općine i o zaštiti životinja i zaštiti bilja,

10.osigurava korišćenje i upravljanje lokalnim građevinskim zemljištem u skladu sa zakonom i drugim propisima,

11.osigurava zaštitu i uređenje čovjekove okoline u skladu sa zakonom,

12. upravlja dobrima od općeg interesa, ako zakonom nije drukčije određeno,

13. organizuje zaštitu od požara u skladu sa zakonom,

14. osigurava uslove rada lokalnih radio i TV stanica, u skladu sa zakonom,

15. osigurava vođenje evidencije o ličnim stanjima građana (matične evidencije) i biračkih spiskova u skladu sa zakonom,

16. obavlja upravne poslove iz djelokruga općine,

17. osniva javne ustanove i druga pravna lica u skladu sa zakonom radi ostvarivanja određenih privrednih, društvenih, komunalnih i drugih socijalnih interesa i potreba stanovništva,

18. osigurava izvršavanje i drugih poslova u skladu sa zakonom.

Obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine može se, u skladu sa zakonom, povjeriti ustanovama, preduzećima i drugim pravnim licima.

Pored poslova iz samoupravnog djelokruga u općini se vrše i zakonom prenesni poslovi iz nadležnosti Kantona i Federacije.

Član 11.

Grad u okviru svog samoupravnog djelokruga osigurava:

1. uslove za poštivanje i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa ustavom, zakonom i statutom grada,

2. zajedničku infrastrukturu,

3. urbanističko planiranje,

4. javni promet,

5. provođenje porezne politike i obezbjeđuje potrebna finansijska sredstva za funkcionisanje grada u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima,

6. vršenje poslova koje gradu povjeri Kanton, odnosno koje mu prenesu općine.

Član 12.

U okviru samoupravnog djelokruga grada, pored poslova iz prethodnog člana, obavljaju se i poslovi:

- uređenja naselja, komunalnih objekata i drugih uslužnih djelatnosti,

- provođenja politike u oblasti zaštite prirode i zaštite i razvoja čovjekove sredine,

- planiranja zadataka i preduzimanja mjera u slučaju elementarnih i drugih nepogoda i stvaranja uslova za otklanjanje njihovih posljedica,

- obezbjeđenje uslova za rad preduzeća, ustanova i drugih pravnih subjekata, u skladu sa zakonom.

.

III. NEPOSREDNO UČESTVOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU



Član 13.

Građani imaju pravo da učestvuju u raspravi i vodjenju poslova iz djelokruga općine i grada, na zboru gradjana i putem gradjanske inicijative i da odlučuju putem referenduma,u skladu sa zakonom i statutom općine i grada.

Član 14.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta općine i grada, o prijedlogu propisa ili drugog pitanja iz djelokruga općinskog i gradskog vijeća i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.

Referendum, na osnovu zakona i statuta općine odnosno grada, raspisuje općinsko, odnosno gradsko vijeće, na prijedlog jedne trećine članova vijeća, općinskog načelnika,

odnosno gradonačelnika ili mjesnih zajednica na području općine, odnosno grada.

Član 15.

Pravo odlučivanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine odnosno grada i upisani su u birački spisak.

Odluka donesena na referendumu obavezna je za općinsko odnosno gradsko vijeće.

Postupak održavanja referenduma propisuje se statutom općine odnosno grada u skladu sa zakonom.

Član 16.

Na zboru građani mogu raspravljati o svim pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine i grada, predlagati način rješavanja određenog pitanja odnosno donošenja akata iz djelokruga općinskog i gradskog vijeća.

Statutom općine propisuje se postupak sazivanja rada i zaključivanja na zboru gradjana i obaveze i prava općinskog vijeća prema zboru gradjana.

Član 17.

O svakom pitanju iz djelokruga općinskog i gradskog vijeća može se pokrenuti rasprava putem građanske inicijative.

Član 18.

Minimalni broj potpisa gradjana kojim se pokreće gradjanska inicijativa utvrdjuje se statutom općine i statutom grada.

Općinsko i gradsko vijeće dužno je da razmotri građansku inicijativu i donese o njoj odluku na prvoj narednoj sjednici, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostave općinskom ili gradskom vijeću.



IV. ORGANI OPĆINE I GRADA

A. Organi općine


Član 19.

Općina ima općinsko vijeće i općinskog načelnika koji svoju funkciju vrše u skladu sa ustavom, zakonom i statutom općine.

Član 20.

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana općine.

Općinsko vijeće ne može imati manje od 15 niti više od 30 vijećnika, što se utvrđuje prema broju stanovnika općine.

Član 21.

Izbor članova općinskog vijeća (u daljnjem tekstu: općinski vijećnici) vrši se u skladu sa ustavom, zakonom i statutom općine, demokratskim putem na neposrednim izborima tajnim glasanjem.

Mandat općinskih vijećnika traje dvije godine.

Prava i dužnosti općinskih vijećnika utvrđuju se statutom.

Član 22.

Općinsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti općine i obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom općine.

Član 23.

Unutrašnja organizacija i način rada općinskog vijeća uređuje se poslovnikom u skladu sa ovim zakonom i statutom općine.

Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova općinskog vijeća.



Član 24.

Općinsko vijeće, iz reda općinskih vijećnika, bira i razrješava predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg na način i po postupku utvrđenom statutom općine.

Predsjedavajući saziva i predsjedava sjednicama općinskog vijeća i potpisuje akte koji se donose na sjednicama općinskog vijeća.

Zamjenik predsjedavajućeg zamjenjuje predsjedavajućeg općinskog vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti da obavlja svoju dužnost i pomaže predsjedavajućem općinskog vijeća u vršenju njegove dužnosti.

Predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg općinskog vijeća svoju dužnost mogu obavljati profesionalno, što se bliže uređuje statutom općine.



Član 25.

Općinsko vijeće ima sekretara, koga imenuje na period od dvije godine.

Sekretar općinskog vijeća pomaže predsjedavajućem općinskog vijeća u pripremanju sjednica i osiguravanju uslova za rad općinskog vijeća i obavlja druge poslove i zadatke utvrđene poslovnikom o radu vijeća ili koje mu povjeri predsjedavajući općinskog vijeća. Za vrijeme svog mandata sekretar općinskog vijeća ne može obavljati poslove za općinskog načelnika, niti druge organe izvršne vlasti.

Član 26.

Općinsko vijeće donosi odluke većinom glasova općinskih vijećnika.

Statut općine, budžet i završni račun općine donosi se dvotrećinskom većinom glasova općinskih vijećnika.

Način odlučivanja općinskog vijeća o drugim pitanjima odrediće se statutom općine, u skladu sa ovim Zakonom.

Član 27.

Općinsko vijeće može osnivati savjete, komisije, odbore i druga radna tijela u svrhu pripreme odluka iz svog djelokruga.

Sastav, broj članova, djelokrug i način rada tijela iz stava 1. ovog člana utvrđuje se poslovnikom, odnosno posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela.

Član 28.

Općinski vijećnici za svoj rad u općinskom vijeću imaju pravo na naknadu troškova, odnosno izgubljene zarade, u skladu sa odlukom općinskog vijeća.

Nespojive su funkcije općinskog načelnika, odnosno općinskih rukovodećih službenika i službenika sa posebnim ovlašćenjima sa funkcijom općinskog vijećnika.

Član 29.

Općinsko vijeće:

1. priprema i donosi statut općine,

2. donosi odluke, druge propise i opće akte iz nadležnosti općine,

3. bira i smjenjuje predsjedavajućeg vijeća i njegovog zamjenika,

4. bira i smjenjuje općinskog načelnika,

5. imenuje i razrješava sekretara vijeća, predsjednika i članove radnih tijela koje osniva vijeće, kao i druga lica kada je to zakonom i statutom utvrđeno,

6. usvaja budžet i izvještaj o izvršenju budžeta općine na prijedlog općinskog načelnika,

7. donosi planove i programe razvoja u pojedinim oblastima iz samoupravnog djelokruga općine,

8. donosi propise o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje koje nije obezbijedila kantonalna ili federalna vlast,

9. osniva javna preduzeća, javne ustanove i druga pravna lica za obavljanje privrednih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za općinu,

10. raspisuje referendum,

11. raspisuje javni zajam i samodoprinos i odlučuje o zaduženju općine,

12. osniva službe za upravu i uređuje njihovu organizaciju i rad,

13.donosi poslovnik o svom radu,

14.utvrđuje nazive za dijelove naseljenog mjesta,

15.odlučuje o inicijativama za davanje i izmjenu naziva ulica, trgova, mostova i dr.,

16.vrši i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.



Član 30.


Općinski načelnik zastupa općinu i nosilac je izvršne vlasti u općini.

Općinskog načelnika bira i smjenjuje općinsko vijeće većinom glasova općinskih vijećnika na način i po postupku utvrđenom poslovnikom vijeća u skladu sa statutom općine.

Mandat općinskog načelnika traje dvije godine i ne može biti biran više od tri puta uzastopno.

Član 31.

Općinski načelnik odgovoran je općinskom vijeću za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti.

Općinsko vijeće može smijeniti općinskog načelnika, ako povjerenu dužnost ne izvršava u skladu sa ustavom, zakonom i statutom općine.

Član 32.

Općinski načelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine nadležan je da:

1.provodi općinsku politiku i izvršava općinske propise,

2.izvršava općini prenesene poslove putem općinskih službi za upravu,

3.postavlja i razrješava rukovodeće službenike i službenike sa posebnim ovlašće- njima,

4. odlučuje o prijemu u radni odnos službenika i namještenika općinskih službi za upravu, kao i o drugim statusnim pitanjima tih lica, u skladu sa zakonom,

5. osigurava saradnju općinskih službenika s ombudsmenima,

6. podnosi izvještaj općinskom vijeću o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima,

7.stara se o organizaciji općinskih službi i njihovom radu,

8.osigurava pripremu propisa koje donosi općinsko vijeće,

9.obavještava Skupštinu Kantona, odnosno nadležne kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i međunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kada je njihovo izvršavanje povjereno općini,

10.vrši i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom općine.



Član 33.

Općinski načelnik u obavljanju poslova, utvrđenih prethodnim članom, dužan je da upozori općinsko vijeće, ako ocijeni da je nekim aktom vijeća povrijeđen ustav, zakon ili drugi propis, te da zatraži od općinskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke..

Ukoliko općinsko vijeće ne otkloni uočene nedostatke u utvrđenom roku, općinski načelnik je dužan u roku od 7 dana o tome obavijestiti nadležni organ Kantona koji vrši nadzor nad zakonitošću rada organa općine.

Član 34.

Ukoliko mjesto općinskog načelnika ostane upražnjeno, općinsko vijeće izabrat će novog općinskog načelnika u roku od 30 dana.

U periodu do izbora novog općinskog načelnika, kao i u slučaju kada općinski načelnik privremeno nije u mogućnosti da vrši svoju dužnost, funkciju općinskog načelnika vršit će osoba određena statutom općine.

Član 35.

Za izvršavanje poslova iz svoje nadležnosti, općinski načelnik može formirati savjet.

Savjet pomaže načelniku u donošenju, pripremanju i izvršavanju odluka i drugih akata iz njegove nadležnosti i vrši druge poslove utvrđene statutom i drugim propisima općine.

Odlukom općinskog načelnika o osnivanju savjeta utvrđuje se sastav i broj članova savjeta.

Član 36.

Za vršenje upravnih i stručnih poslova i poslova lokalne samouprave iz okvira nadležnosti općine, kao i poslova prenesenih općini od strane kantonalnih i federalnih vlasti osnivaju se općinske službe za upravu u skladu sa zakonom.

Općinske službe za upravu osniva općinsko vijeće svojom odlukom na prijedlog općinskog načelnika.

Općinskim službama za upravu rukovodi općinski načelnik sa svim ovlašćenjima, obavezama i odgovornostima rukovodioca organa uprave utvrđenim zakonom, kojim se uređuje oblast uprave.

Član 37.

Za obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe općinskih službi za upravu mogu se osnivati određene stručne, tehničke i druge službe, kao zajedničke ili samostalne službe, o čemu odlučuje općinski načelnik.

Član 38.

Unutrašnja organizacija općinskih službi za upravu i zajedničkih ili samostalnih službi za upravu utvrđuje se pravilnikom, koji donosi općinski načelnik uz saglasnost općinskog vijeća.

B. Organi grada

Član 39.

Grad ima gradsko vijeće i gradonačelnika koji svoju funkciju vrše u skladu sa ustavom, zakonom i statutom grada.

9.

Član 40.

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo općina od kojih je grad osnovan.

Gradsko vijeće čini jednak broj vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, postupak izbora i trajanje mandata utvrđuje se statutom grada u skladu sa ustavom i ovim Zakonom, s tim da gradsko vijeće ne može imati manje od 15 niti više od 30 vijećnika.

Član 41.

Gradsko vijeće donosi propise i akte u okviru prava i dužnosti grada i obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom grada.

Član 42.

Unutrašnja organizacija i način rada gradskog vijeća uređuje se poslovnikom u skladu sa ovim Zakonom i statutom grada.

Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova gradskog vijeća.

Član 43.

Gradsko vijeće, iz reda gradskih vijećnika, bira i razrješava predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg na način i po postupku utvrđenom statutom grada.

Predsjedavajući saziva i predsjedava sjednicama gradskog vijeća i potpisuje akte koji se donose na sjednicama gradskog vijeća.

Zamjenik predsjedavajućeg zamjenjuje predsjedavajućeg gradskog vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti da obavlja svoju dužnost i pomaže predsjedavajućem gradskog vijeća u vršenju njegove dužnosti.

Predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg gradskog vijeća svoju dužnost mogu obavljati profesionalno, što se bliže uređuje statutom grada.

Član 44.

Gradsko vijeće ima sekretara, koga imenuje na period od dvije godine.

Sekretar gadskog vijeća pomaže predsjedavajućem gradskog vijeća u pripremanju sjednica i osiguravanju uslova za rad vijeća i obavlja druge poslove i zadatke utvrđene poslovnikom o radu vijeća ili koje mu povjeri predsjedavajući gradskog vijeća. Za vrijeme svog mandata sekretar gradskog vijeća ne može obavljati poslove za gradonačelnika, niti za druge organe izvršne vlasti.


Član 45.

Gradsko vijeće donosi odluke većinom glasova gradskih vijećnika.

Statut grada, budžet i završni račun grada donosi se dvotrećinskom većinom glasova gradskih vijećnika.

Način odlučivanja gradskog vijeća o drugim pitanjima odredit će se statutom grada, u skladu sa ovim Zakonom.



Član 46.

Gradsko vijeće:

priprema i donosi statut grada,
donosi propise u izvršavanju svojih i prenesenih nadležnosti,
bira i smjenjuje predsjedavajućeg vijeća i njegovog zamjenika,
bira i smjenjuje gradonačelnika,

imenuje i razrješava sekretara vijeća, predsjednika i članove radnih tijela koje osniva vijeće, kao i druga lica kada je to zakonom i statutom utvrđeno,

usvaja budžet grada i izvještaj o izvršenju budžeta na prijedlog gradonačelnika,

donosi program razvoja u oblastima iz nadležnosti grada,

osigurava finansijska sredstva neophodna za izvršavanje poslova iz nadležnosti grada u skladu sa zakonom i drugim propisima,

osniva javna preduzeća, javne ustanove i druga pravna lica za obavljanje privrednih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za grad,

osniva službe za upravu i uređuje njihovu organizaciju i rad,

donosi poslovnik o svom radu,

vrši i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.
Član 47.

Gradsko vijeće može osnivati savjete, komisije, odbore i druga radna tijela u svrhu pripreme odluka iz svog djelokruga.

Sastav, broj članova, djelokrug i način rada tijela iz stava 1. ovog člana utvrđuje se poslovnikom, odnosno posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela.

Član 48.
Vijećnici za svoj rad u gradskom vijeću imaju pravo na naknadu troškova, odnosno izgubljene zarade, u skladu sa odlukom gradskog vijeća.

Nespojive su funkcije gradonačelnika, odnosno gradskog službenika i namještenika s funkcijom gradskog vijećnika.

Član 49.
Gradonačelnika bira i smjenjuje gradsko vijeće većinom glasova gradskih vijećnika na način i po postupku utvrđenom poslovnikom vijeća u skladu sa statutom grada.

Mandat gradonačelnika traje dvije godine i ne može biti biran više od dva puta uzastopno.

Gradsko vijeće može smijeniti gradonačelnika, ako povjerenu dužnost ne izvršava u skladu sa ustavom, zakonom i statutom grada.

Član 50.

Gradonačelnik je nadležan da:

1. provodi gradsku politiku i izvršava gradske propise,

2. izvršava nadležnosti koje su prenesene gradu,

3.postavlja i razrješava rukovodeće službenike i službenike s posebnim ovlašćenjima,

4. odlučuje o prijemu u radni odnos službenika i namještenika gradskih službi za upravu, kao i o drugim statusnim pitanjima tih lica, u skladu sa zakonom,

5. osigurava saradnju gradskih službenika sa ombudsmenima,

6. podnosi izvještaj gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike i svojim aktivnostima,

7. stara se o organizaciji gradskih službi za upravu i o njihovom radu,

8. osigurava pripremu propisa koje donosi gradsko vijeće,

9. obavještava Skupštinu Kantona, odnosno nadležne kantonalne organe o izvršavanju kantonalne politike i kantonalnih zakona i drugih propisa i međunarodnih ugovora, kao i o stanju u odgovarajućoj oblasti, kada je njihovo izvršavanje povjereno gradu,

10. vrši i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom grada.

Član 51.
Gradonačelnik u obavljanju poslova, utvrđenih prethodnim članom ovog Zakona, dužan je da upozori gradsko vijeće, ako ocijeni da je nekim aktom vijeća povrijeđen ustav, zakon ili drugi propis, te da zatraži od gradskog vijeća da otkloni uočene nedostatke u roku od 15 dana. Ukoliko gradsko vijeće ne otkloni uočene nedostatke u utvrdjenom roku,gradonačelnik je dužan u roku od 7 dana o tome obavijestiti nadležni organ Kantona koji vrši nadzor nad zakonitošću rada organa grada.


Član 52.
Ukoliko mjesto gradonačelnika ostane upražnjeno, gradsko vijeće izabrat će novog gradonačelnika u roku od 30 dana.

U periodu do izbora novog gradonačelnika, kao i u slučaju kada gradonačelnik privremeno nije u mogućnosti da vrši svoju dužnost, funkciju gradonačelnika vršit će lice određeno statutom grada.

Član 53.
Za izvršavanje poslova iz svoje nadležnosti, gradonačelnik može formirati savjet.

Savjet pomaže gradonačelniku u donošenju, pripremanju i izvršavanju odluka i drugih akata iz njegove nadležnosti i vrši druge poslove utvrđene statutom i drugim propisima grada.

Odlukom gradonačelnika o osnivanju savjeta utvrđuje se sastav i broj članova savjeta.

Član 54.
Za vršenje upravnih i drugih stručnih poslova i poslova lokalne samouprave iz okvira nadležnosti grada, kao i za vrešenje prenesenih poslova osnivaju se gradske službe za upravu u skladu sa zakonom.

Gradske službe za upravu osniva gradsko vijeće svojom odlukom na prijedlog gradonačelnika.

Gradskim službama za upravu rukovodi gradonačelnik sa svim ovlašćenjima, obavezama i odgovornostima rukovodioca organa uprave utvrđenim zakonom, kojim se uređuje oblast uprave.

Član 55.

Za obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe gradskih službi za upravu mogu se osnivati određene stručne, tehničke i druge službe, kao zajedničke ili samostalne službe, o čemu odlučuje gradonačelnik.

Član 56.
Unutrašnja organizacija gradskih službi za upravu i zajedničkih ili samostalnih službi za upravu utvrđuje se pravilnikom, koji donosi gradonačelnik, uz saglasnost gradskog vijeća.

Član 57.
Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom.



V. MJESNA SAMOUPRAVA

Član 58.

Mjesna samouprava ostvaruje se u mjesnoj zajednici.

Mjesna zajednica može biti osnovana za jedno naseljeno mjesto, više međusobno povezanih manjih naselja ili za veći dio naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini cjelinu.

Član 59.


Statutom općine utvrđuje se postupak i uslovi osnivanja, djelokrug i organi mjesne zajednice, kao i druga pitanja od značaja za rad mjesne zajednice.

Član 60.
Mjesnu zajednicu osnivaju građani referendumom.

Pravo učešća na referendumu imaju svi građani mjesne zajednice iz koje se, odnosno općine u okviru koje se, osniva nova mjesna zajednica.


Član 61.

Zadovoljavanje potreba i interesa građana u mjesnoj zajednici finansira se iz:

1. sredstava građana koja oni udružuju putem samodoprinosa ili na drugi način,

2. naknada za usluge i drugih prihoda koje svojim aktivnostima ostvaruje mjesna zajednica,

3. prihoda koje općina ustupa mjesnoj zajednici u skladu sa planovima razvoja mjesne zajednice, odnosno općine,

4. poklona i drugih sredstava.



Član 62.

Statutom ili odlukom općine, može se mjesnoj zajednici prenijeti vršenje poslova iz samoupravnog djelokruga općine, koji su od neposrednog uticaja na život i rad građana na području mjesne zajednice.

Sredstva potrebna za vršenje poslova iz prethodnog stava obezbjeđuju se u budžetu općine.

Član 63.

Mjesna zajednica ima svojstvo pravnog lica i stiče ga danom upisa u registar mjesnih zajednica, koji vodi nadležna općinska služba za upravu.

Postupak registracije i način vođenja registra utvrđuje općinsko vijeće.

VI. FINANSIRANJE I IMOVINA OPĆINE I GRADA

Član 64.

Općini i gradu pripadaju prihodi utvrđeni zakonom, kao i sredstva za obavljanje prenesenih poslova.

Na osnovu neposrednog izjašnjavanja građana mogu se prikupljati sredstva za zadovoljavanje potreba građana, u skladu sa zakonom i statutom općine ili grada.

Član 65.

Općina i grad imaju budžet u kome se iskazuju prihodi i rashodi.

Budžet se izrađuje na način predviđen zakonom i donosi se za jednu kalendarsku godinu.

Po isteku godine za koju je budžet donesen sastavlja se izvještaj o izvršenju budžeta.

Član 66.

Općina i grad samostalno raspolažu prihodima koji im pripadaju i mogu se zaduživati i zaključivati ugovore o kreditu.



Član 67.

Općina i grad mogu imati u vlasništvu pokretnu i nepokretnu imovinu.

Imovinom u vlasništvu općine i grada mora se upravljati u skladu sa odgovarajućim propisima.



VII. PROPISI I DRUGI AKTI OPĆINE I GRADA

Član 68.

Općinsko i gradsko vijeće donose statut, odluke i druge propise.

Poslovnikom općinskog i gradskog vijeća bliže se uređuju sadržaj i način pripremanja i donošenja općinskih i gradskih propisa i drugih akata iz prethodnog stava, kao i način njihovog objavljivanja.


Član 69.

Općinski načelnik i gradonačelnik donose opće i pojedinačne akte.

Općinske i gradske službe za upravu u izvršavanju propisa i općih akata donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima građana, pravnih lica ili drugih stranaka, postupajući po Zakonu o upravnom postupku.

Član 70.

Propisi i akti općine i grada moraju biti u saglasnosti sa ustavom i zakonom.



VIII. MEĐUSOBNI ODNOSI IZMEĐU ORGANA KANTONA I ORGANA OPĆINE I GRADA


Član 71.

Upravni nadzor nad radom organa općine, odnosno grada i općinskih, odnosno gradskih službi za upravu iz samoupravnog djelokruga općine i grada obavlja se isključivo i po postupku predviđenim ustavom i zakonom.

Član 72.

Ako nadležni organ Kantona, u vršenju nadzora iz predhodnog člana ocijeni da je propis ili drugi opći akt, koji je donijelo općinsko, odnosno gradsko vijeće, u suprotnosti sa ustavom ili zakonom obavijestit će o tome općinsko, odnosno gradsko vijeće, obustavit će od izvršenja taj propis ili opći akt i predložiti nadležnim kantonalnim organima da podnesu zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti spornog propisa ili općeg akta

Ako nadležni organ ne podnese zahtjev iz prethodnog stava u roku od 30 dana od dana obustave od izvršenja spornog propisa ili općeg akta, prestaje obustava od izvršenja tog propisa ili općeg akta.

Član 73.

Ako organ općine, odnosno grada ne izvršava ili na vrijeme ne izvrši posao, koji mu je Kanton prenio iz okvira svoje nadležnosti, taj posao će izvršiti nadležni organ Kantona.

Član 74.

Organi Kantona sarađuju sa odgovarajućim organima općine, odnosno grada, preduzimaju zajedničke akcije, razmjenjuju iskustva, pružaju stručnu pomoć i koriste druge oblike saradnje.

.

IX. ZAŠTITA PRAVA GRAĐANA NA LOKALNU SAMOUPRAVU

Član 75.

Radi ostvarivanja ustavom, zakonom i statutom utvrđenih prava obezbjeđuje se zaštita prava građana na lokalnu samoupravu.

Član 76.

Građani i organi općine, odnosno grada, mogu dati inicijativu nadležnim kantonalnim organima da podnesu zahtjev Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje ustavnosti i zakonitosti propisa, koji donosi organ kantonalne ili općinske vlasti, ako smatraju da se tim propisom povrijeđuju prava građana na lokalnu samoupravu.

Član 77.

Zaštita prava građana na lokalnu samoupravu obuhvata naročito:

1. obavezu svih pravnih lica da poštuju, sprovode i ne krše odluke donijete referendumom građana i zakonite odluke općinskog i gradskog vijeća;

2. obavezu općinskog vijeća i gradskog vijeća da blagovremeno odgovore na zaključke zbora građana i građansku inicijativu;

3. obavezu poslodavaca da sprovode odluku o samodoprinosu.



X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 78.

Općine su dužne uskladiti statut i druge opće akte sa odredbama ovog Zakona do 31.12.1998. godine.



Član 79.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Tuzlansko-podrinjskog kantona".





Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine Predsjednik

TUZLANSKO-PODRINJSKI KANTON Skupštine Tuzlansko-podrinjskog kantona,

SKUPŠTINA

Broj: 01-011-131-13/98 Fuad Hadžiavdić, v.r.

Tuzla, 30.6.1998. godine

O B R A Z L O Ž E N J E

I - PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donošenje Zakona o lokalnoj samoupravi je Ustav Federacije Bosne i Hercegovine poglavlje VI čl. 1 - 7., Amandmani XV i XVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o osnovama lokalne samouprave.

U skladu s tim pripremljen je Zakon o lokalnoj samoupravi.

Navedenim zakonom u posebnim poglavljima regulisana su slijedeća pitanja:

- osnovne odredbe o lokalnoj samoupravi,

- samoupravni djelokrug općine i grada,

- neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju,

- organi općine i grada,

- mjesna samouprava,

- finansiranje i imovina općine i grada,

- propisi i drugi akti općine i grada,

- međusobni odnosi između organa Kantona i organa općine i grada,

- sistem zaštite prava građana na lokalnu samoupravu.

II - RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Nakon ratifikacije Evropske Povelje o lokalnoj samoupravi, krajem 1994. godine, u koju su ugrađeni osnovni principi i načela pluralističke lokalne demokratije, donesen je federalni zakon kojim su utvrđeni osnovi lokalne samouprave.

Kako su u novom državnom sistemu općine izgubile status društveno - političkih zajednica, shodno ustavnim odredbama i odredbama federalnog Zakona o osnovama lokalne samouprave, kantonalni zakoni o lokalnoj samoupravi treba da predstavljaju normativnu predpostavku da općine zažive kao osnovne teritorijalne jedinice lokalne demokrtije u kojima se osiguravaju uslovi za život i rad građana, ostvaruju i usklađuju zajednički interesi i zadovoljavaju zajedničke potrebe. Općine se transformišu u jedinice lokalne samouprave pa u tom smislu mijenjaju svoju strukturu i organizaciju.

Amandmanima XV i XVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Tuzlansko-podrinjskog kantona, pored općine, predviđa se mogućnost formiranja i grada kao jedinice lokalne samouprave.

Ovim Zakonom okončavaju se aktivnosti na zakonodavnom planu i stvaraju normativne pretpostavke za prelazak na novi sistem lokalne samouprave po uzoru na savremeni sistem lokalnog upravljanja u svijetu zasnovan na slobodama i pravima građana, a predložena rješenja imaju za cilj ostvarivanje ustavnog načela o izgrađivanju sistema lokalne samouprave na području Tuzlansko-podrinjskog kantona.

III - OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH RJEŠENJA

Cjelokupna materija Zakona o lokalnoj samoupravi podijeljenja je u devet poglavlja.

1.U osnovnim odredbama definisana je lokalna samouprava kao politički oblik osnovnih političko-upravnih jedinica s naglaskom da je građanin nosilac društvenih odnosa u lokalnoj samoupravi i da mu je osigurano pravo na samoorganizovanje.

Novo uređenje lokalne samouprave utvrđuje općinu i grad, kao jedinice lokalne samouprave.

2. U poglavlju II utvrđen je samoupravni djelokrug općine i grada, kao i samostalnost u odlučivanju u poslovima iz njihovog djelokruga.

Poslovi uprave, koji se prenose iz nadležnosti federalne odnosno kantonalne vlasti, određuju se u zakonu, a troškovi za obavljanje ovih poslova podmiruju se iz budžeta Federacije odnosno Kantona.

3. U poglavlju III polazeći od osnovnog principa funkcionisanja lokalne samouprave uređena su pitanja načina odlučivanja građana ličnim izjašnjavanjem. Ovdje su obrađena ključna pitanja koja se odnose na referendum, zbor građana i građansku inicijativu, kojima se omogućava neposredno izjašnjavanje građana o važnijim pitanjima iz domena lokalne samouprave.

4. U poglavlju IV regulisani su organizacija i rad organa lokalne samouprave, pa je u skladu sa postojećim ustavnim opredjeljenjima predviđena podjela vlasti tako da normativnu funkciju vrši općinsko i gradsko vijeće, nosilac izvršne vlasti je općinski načelnik i gradonačelnik, a upravne i stručne poslove obavljaju općinske i gradske službe za upravu.

5. Mjesna zajednica u poglavlju V, predviđa se kao oblik organizacionog povezivanja građana u naselju, djelu naselja ili više povezanih naselja radi ostvarivanja njihovih zajedničkih potreba i interesa.

Sva pitanja organizovanja i funkcioniranje mjesnih zajednica prepuštena su mjesnim zajednicama, izuzev onih, koja se regulišu ovim zakonom i statutom općine.

6. Poglavlje VI odnosi se na finansiranje i imovinu općine i grada.

7. U poglavlju VII predviđeni su propisi i drugi akti koje općinsko i gradsko vijeće i općinski načelnik, odnosno gradonačelnik donose iz oblasti samoupravnog djelokruga općine i grada, kao i vrijeme njihovog stupanja na snagu.

8. U poglavlju VIII, međusobni odnosi između organa Kantona i organa općine i grada, uređena su samo principijelna pitanja ovih odnosa koja se zasnivaju na principu ustavnosti i zakonitosti i vršenje upravnog nadzora u cilju obezbjeđenja tog principa, kao i saradnja organa Kantona i organa općine i grada.

9. U poglavlju IX predviđeno je pravo svakog građanina i organa općine i grada da mogu da daju inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa i akata organa kojima se povrijeđuju prava građana na lokalnu samoupravu.

B o s n a i H e r c e g o v i n a
Federacija Bosne i Hercgovine
TUZLANSKO-PODRINJSKI KANTON


Broj: 01-011-----/98
Tuzla, 30.6.1998. g.

Predsjednik
Skupštine Tuzlansko-podrinjskog kantona,
Fuad Hadžiavdić, v.r.

Ovo je takozvani posjet Tuzli po inerciji. Nema više tolikog zavrtanja ruku Hrvatskoj kao uvjet za pristup u EU. Naravno, za prave rezultate treba popričekati, vjerojatno i koju godinu... ali vrijeme radi za nas. Ne kažem da će mo imati neke velike koristi od toga ali svaki znak potpore je zauvar.

Malo prije prelistam tuzlanske portale i vidim na tuzlarijama kao novinar se uvrijedio zato što su udruge Hrvata u tuzlanskoj županiji i predstavnici lokalnog HDZ-a govorili predsjedniku Josipoviću suprotno od onoga što je sat-dva ranije govorio načelnik općine i predstavnici županije.

Izgleda da oni misle kako u ovoj zemlji imaju pravo prosvjedovati i tražiti ispunjenje zahtjeva, bebe, nene i udruge za zaštitu životinja, udruge roma, izbjeglih i raseljenih, ali Hrvati nemaju to pravo.

Ne daj bože da su ovakvi proračuni primijenjeni recimo u Čapljini, Odžaku, Orašju :

MZ Par Selo, naseljena 100% Hrvatima izborni rezultati su izgledali ovakvo:



i oni su te rezultate implementirali ovakvo:



Izlaznost u MZ je bila ispod 50%, stotinjak mještana je dislocirano na druga birališta i umjesto njih je glasalo stotinjak osoba iz susjednih MZ od tud i glasovi za SDA (gostujući birači iz MZ Gornji Pasci) i SDP (MZ G.Pasci i Ši Selo)

Koliko sam upućen u toj MZ ima dosta visokoobrazovanih ljudi koji ne mogu biti u savjetu jer to mjesto sdp drži za svoje neobrazovane glavoklimce, koji neće ništa tražiti od općine ili ako ne daj bože i traže razni dr i mr u općinskoj administraciji će ih uvjeriti da PARA nema i da to nije prioritet.

Podrška većinskim bošnjačkim mjesnim zajednicama okruženim većinskim srpskim i hrvatskim stanovništvom.

Pogledati od 37min i 30 sec Staljin spominje ovaj forum , portal itd

www.youtube.com/watch?feature=player_de ... zs#t=2224s

Vijećnik Ivica Kovačević mlako i strašljivo odgovara www.youtube.com/watch?feature=player_de ... zs#t=5266s

jebala te multietnična tuzla

Puni su govana.

Pravite strašnu grešku i Muslimanima dajete smokvin list korištenjem termina tipa "komunisti", "staljinisti" i sl. kada uopće o tome nije riječ, nego o nacionalnom šovinizmu i državnom (ein volk ein staat) fetišizmu/nacizmu.

To im i ja stalno govorim. Pogotovo Bumbar voli oplesti po "komunistima".

Pa to su njihove furke, BOSS na staljina, SDP tuzla na komunizam.

Njihova prikrivanja, ne morate im vi pomagati da se kriju. Oni bi trebali biti prirodni neprijatelji hrvatskim "ljevičarima", vi ih gurate njima u krilo.

SDA vijećnik je točno opisao problem na 3:12:30

https://www.youtube.com/watch?feature=p ... s#t=11542s

Popustiti ćeš Mirnese ...

De ne budali.

Zivio Mirnes Ajanovic i stranka Boss! Mirnese, imas moj glas na slijedecim izborima!

Mirnes Ajanovic, like a BOSS!

Kume Svalina, podržavate li općinu Počitelj?

Evo Ajnoviću da malo studira kako hrvatsko srce kuca.

http://perpetuum-lab.com.hr/poskok/wordpress/?p=841

Pošto je Mirnes protiv nacionalnih općina, predlažemo da povede kampanju za ukidanje sljedećih jednonacionalnih općina i pripajanja matičnim

Općina Sapna, pripojiti općini Zvornik RS
Općina Teočak, pripojiti općini Ugljevik RS
Općina Čelić, pripojiti općini Lopare RS
Općina Doboj Istok, pripojiti općini Doboj RS
Općina Doboj Jug, pripojiti općini Doboj RS



SEPARATISTI:




u TK 5 Muslimanskih MZ može formirati općinu, 30 hrvatskih naselja ne može!

Teočak i Sapna zaslužuju općinski status jer su oslobodene u ratu. Jedino da Zvornik oslobodimo od srpsko-sarajevskih izbjeglica poput storeB, påa onda redom, od Janjd Do Foče, Doboja i Prijedora. Grad Bijeljinu spojiti koridorom s novonastalom općinom Janja.

Nema ništa oslobađati, onda opet imaš jednonacionalnu općinu, a vi ste za multi nacionalnu??

trolu ides na ignore