Ljudi, može pomoć?
U jednoj sam raspravi na wikipediji oko granica banovine Hrvatske.
Donji Vakuf je bio dio kotara Bugojno 1910 http://storage.canalblog.com/31/13/92110/45756118.jpg i kako mi se čini 1935 http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1f/BosniaEthnic1935.jpg i 1953 http://en.wikipedia.org/wiki/File:661px-H_1953.GIF.
Koliko znam granice kotara nisu mijenjane.
Kotar Bugojno (u Primorskoj banovini) je obuhvaćao današnje općine Bugojno, Kupres, Uskoplje i Donji Vakuf.
A kotar Jajce (u Vrbaškoj banovini) je obuhvaćao današnje općine Jajce, Jezero, Dobretići i Šipovo.
Ne znam za nikakvu razmjenu granica kotara.
Da li imate kakvu kartu da mi pomognete u raspravi?http://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Banovina_of_Croatia

Može li ovo?

http://commons.wikimedia.org/wiki/File: ... in_BiH.GIF

Ma ta karta mi i je upitna. Tu sam fino označio D.V. (mislim da je starohrvatski naziv Novoselec ), ali izgleda da nije sto posto sigurno
Hvala

Sudeći po kartama izgleda da Novoselec nije bio u sastavu Banovine Hrvatske.

http://cro-eu.com/galerija-fotografija/ ... vatska.jpg

http://www.hercegbosna.org/images/banovina.jpg

Može biti. Ali onda bi značilo da je isti bio u jajačkom kotaru, a ne bugojanskom. A znam da je u bugojanskom bio 1910 i 1953. Mislim da sam i u par knjiga vidio da je bio tamo i 1935. A cijeli bugojanski kotar je bio dio Primorske, a kasnije i banovine Hrvatske. Možda sam u krivu

Nisam shvatio, za Bugojno je naziv Novoselec ?

Ma ne. Donji Vakuf je po starom Novoselec (pročitao negdje).
Mislim da je Novoselec ili Donje Skopkje (da su se obadva načina koristila prije dolaska Turaka).

Dolnji Vakuf nije bio u Banovini Hrvatskoj .. barem ne prama ovom zemljovidu. Nikim kotarima se minjala granica kada su ušli u sastav banovine Hrvatske.

Evo jednog zemljovida Banovine Hrvatske. Klikni na nj.

Ne znam vidi li se dobro, postat ću ponovno samo dio zemljovida gdi se dobro vidi da je Dolnji Vakuf izvan Banovine Hrvatske.

Zašto Zenica, Vareš, Kakanj i Jajce nisu ušli u banovinu?

ili zepce.

Uglavnom zbog toga što su Srbi uvitovali da: ako će Banovina Hrvatska biti veća imat će manje autonomnih ovlasti, ako će biti "manja" imat će više autonomnih ovlasti.

Osim toga Srbi su htili zadržati spoj sa zapadnom Bosnom, tj. s Vrbaskom banovinom u kojoj su bili kao većina.

Maček je tu pokušao odigrati niku ravnotežu, ali su time mnoga područja nastanjena Hrvatima ostala izvan banovine.

Tadašnji prvak hercegbosanskih muslimana Džafer beg Kulenović je javno istupio prosvidovajući i tražeći da se čitava Herceg Bosna (granice do 1922.) priključi Banovini Hrvatskoj jer da su i oni Hrvati.

Pročitao sam negdi i da je Maček netom poslije sporazuma rekao da su se zajebali i da su tribali tražiti minimalno riku Bosnu za granicu na istoku.

To je jednostavno bila igra mačke i miša.

Mada niti te granice nisu bile konačne pa je načelno dogovoreno i to da će se iste odrediti nakon potpuna preustroja Kraljevine Jugoslavije.


Inače Horuse, vidim da ti "koriencem" pišeš, baš je lipo to za vidit.

Pribacit ću se i ja onda na "korienca"!

Živili.

Zato jer je dogovoreno da u Banovinu ulaze samo kotarevi s relativnom ili apsolutnom većinom katoličkog stanovništva. Kotari Zenica i Visoko (gdje su spadali Kraljeva Sutjeska i Vareš) su imali većinsko muslimansko stanovništvo, a vjerojatno je Srbima bilo bitno da ostanu izvan Banovine i zbog strateški važne pruge Doboj-Zenica-Sarajevo.

u svakom slučaju, znam da to nisu bile konačne granice.

Super, zahvaljujem na karti. Nisam znao da su Lopare bile dio Banovine ?
Trebati ću prepraviti onda onu kartu na wikipedii
Reci da li možda imaš neki precizniji zemljovid?
I ovaj je dobar, ali više detalja je +

Koji su izvan granica Primorske i Savske banovine, tj. uz njihove granice. Jer su neki kotari tipa Vareš imali katoličku apsolutnu većinu, ali su ipak ostali izvan banovine...

Ne bih se mogao s tobom u podpunosti složiti.

Naime, to jest možda vridilo za kotare u Herceg Bosni. Banovina Hrvatska je imala i kotare sa srbskom većinom po popisu iz 1931.: Knin, Benkovac, Lapac, Šid i t.d.!

Ako se ne varam, oko 9 kotara je imalo čak nadpolovičnu srbsku većinu. Uglavnom su to bili kotari iz "banske Hrvatske i Slavonije" i siverne Dalmacije.

Imam jedan zemljovid pa ću ga postat, tribam ga prvo skenirat. Iz knjige je dr. Mladena Lorkovića "Narod i zemlja Hrvata"!

Nema na čemu. Nažalost, nemam detaljniji zemljovid ... postat ću ga po pola u dva puta, tako da možeš skiniti cilu banovinu.

Iz knjige dr. M. Lorkovića.
Hrvati (katolici i muslimani pridpostavljam) po kotarima 1931.







Eto, toliko od mene. Više nemam.

Zahvaljujem

Mislim da i je vrijedilo samo za Herceg Bosni. Cijela Savska i Primorska su ušle u Banovinu iako su imale i nehrvatskih kotara. Samo nisu ni svi kotari sa hrvatskom(i katoličkom) većinom iz Herceg Bosne ušli u Banovinu.

Da, to se odnosilo samo na područja izvan Primorske i Savske banovine, tj. tri kotara u Posavini i dva u Srednjoj Bosni. Nijedan kotar koji je ostao izvan granica Banovine u BiH nije imao katoličku većinu. Najbliže tome je bio kotar Žepče, koji je izgubio hrvatsku (katoličku) većinu kad su mu 1931. godine srpske vlasti promijenile granice.

Što se tiče Donjeg Vakufa, on definitivno nije pripadao Primorskoj banovini.

Kotar Vareš je imao hrvatsku i katoličku većinu pa nije ušao u Banovinu.
Koliko se sjećam, u jednoj knjizi je pisalo da se muslimani nisu niti gledali, već samo uspoređivali pravoslavni i katolici.
Ali bi po tome i kotar Zenica i još par kotara ušlo u Banovinu.

Vareš je pripadao kotaru Visoko u kojem su Muslimani bili većina.
Kad su se određivale granice Banovine, nije samo rezultati popisa i gdje je tko većina bili jedina bitna stvar. Srbi su bili svjesni da nešto moraju dati Hrvatima, a opet im nisu htjeli dati previše Bosne. Ovaj prostor Zenice, Vareša, Visokog i Žepča je za Srbe bio važan zbog industrije i prometnica, naročito željeznice.

Ok, pogledao na karti. Ali je u tom kotaru sigurno bilo više katolika nego pravoslavnih....