Tvrtka "Ineo" gradi stambeno poslovni objekt sa 35 stanova u Čapljini

Tvrtka Ineo d.o.o. iz Čapljine (http://www.ineo.ba ) je u 2012. godini proširila je svoju djelatnost na graditeljstvo, gdje je započela sa izgradnjom stambeno-poslovnih objekata u Čapljini.Kako navodi portal http://www.hum.ba, tvrtka trenutačno u Čapljini gradi stambeno poslovni objekt koji će pored poslovnih prostora imati sveukupno 35 stanova (5 trosobnih, 20 dvosobnih i 10 jednosobnih).Dovršetak radova planiran je na proljeće 2013.godine.

http://www.ekapija.com/website/bih/page/689176/Tvrtka-Ineo-gradi-stambeno-poslovni-objekt-sa-35-stanova-u-%C4%8Capljini

renderi

http://graditeljstvo.ineo.ba/

stanje na terenu

http://www.sa-c.net/index.php/projects/mostar/item/1783-ineo-stambeni-objekat-capljina.html

Ovo su slike od zgrada koje radi DD graditeljstvo.

Ineče zanimljivo je koliko se trenutno gradi ili je tek dovršeno stanova u Čapljini. Brojka je negdje oko 150. Zasad dosta dobro pronalaze kupce.

Kolaju glasine da je taj jedan veliki stan dobio i aktualni općinski načelnik dr Smiljan Vidić, kao "znak zahvalnosti" od strane investitora jer mu je "sredio papire".
Inače je riječ o načelniku koji je teški muljator, potpuno nesposoban za aktualni posao osim protokolarnih funkcija, čovjek koji je općinu doveo na rub financijskog kolapsa i koji je kada je došao na svoju dužnost odmah na svakoga uposlenoga uposlio još po jednoga pa sad imamo tragikomične scene da vas na ulazu dočeka portir koji vas uputi u neku salu gdje vas čeka drugi portir... Milsim ono.... ludilo jbt... ne mogu da shvatim čapljinski narod (a on ima i dalje prilično lijepo mišljenje o njemu i bira ga i dalje). Da i ne govorim što je za svojega mandata sebi nabavio vilu na moru. Što je nedavno uhvaćen na granici sa nekoliko stotina tisuća eura u kešu. Ljudi ne shvaćaju da je to uzeto od njihove grbače, jbg...

Zvuči kao Bandić, "simpatični" muljator i otvarač radnih mjesta (u općini i upravi da se razme) za svoje glasače.

Svaki narod ima svoje jude koji se prodaju za begovske škude. Jedan je od njih i čapljinska Muslimani Emil Karamatić tzv novinar tzv FTV. Duhovna bijeda i zoran pokazatelj koliko nisko čovjek može pasti.
Nakon 2 godine od emitiranja ovoga priloga mnogo je jasnija njegova goebelsovska propaganda, njegove laži i insinuacije, politikantska dodvoravanja gazdama.

Sve je spremno za večerašnji XV Međunarodni ljetni karneval u Čapljini.



http://www.hercegbosna.org/kultura/vije ... -9949.html

http://mojahercegovina.com/kvadratura-k ... ika-video/

Kvadratura kruga: Prebilovci – selo stradalnika (VIDEO)
od Moja Hercegovina

Izvor: RTS.rs

U hercegovačko selo Prebilovci vratila se samo četvrtina njegovih predratnih stanovnika. Dosta je onih koji žele, a nemaju gde, jer su sve kuće u tom srpskom selu tokom poslednjeg rata u Bosni i Hercegovini minirane i zapaljene.
Prebilovci

Prebilovci

Dva puta u prošlom veku – 1941. i 1992. godine zaustavljan je život u hercegovačkom mestu Prebilovci. Do sada se u to mesto vratilo oko 65 stanovnika, a obnovljeno je, uglavnom iz donacija, 26 kuća.

Predsednik Mesne zajednici Prebilovci Rajko Bulut na pitanje, odakle mu snaga da u poznim godinama započne novi život na zgarištu, odgovara da se tu rodio, odrastao i ostario.

“Samo sam bio odsutan za vreme ratnih dejstava i malo iza rata, i uvek sam bio ubeđen da ću se ovde vratiti - na svoju dedovinu, pradedovinu i čukundedovinu”, kaže Bulut.

U Prebilovce se vratila samo četvrtina njegovih predratnih stanovnika. Dosta je onih koji žele, a nemaju gde, jer su sve kuće u tom srpskom selu u ratu tokom poslednjeg rata u Bosni i Hercegovini minirane i zapaljene.

Vaso Bulut kaže da se selo posle rata nije moglo prepoznati.

“Kuće upaljene, minirane, bilo je jezivo. Groblje je bilo devastirano, ploče su porušene, neke su malo oštećene, ali 90 odsto su porušeni spomenici”, priča Bulut.

I spomen-kosturnica u Prebilovcima u kojoj su bile sahranjene kosti hercegovačkih Srba pobijenih i bačenih u jame tokom Drugog svetskog rata 1992. godine minirana je i sravnjena sa zemljom.

“Na mestu na kome se nalazila spomen-crkva u kojoj su bile položene mošti oko 4.000 Srba ekshumiranih iz jama 1990, 1991. godine bila je deponija najrazličitijeg otpada”, kaže Milenko Jahura.

“U toku ovoga rata kripta je porušena i kosti su bačene u vazduh, tako da sve što je ostalo od moštiju jeste sedam sanduka”, kaže jerej čapljinski Danilo Boro.

Uporedo sa obnavljanjem kuća, meštani Prebilovaca krenuli su u izgradnju spomen-hrama u koji će sahraniti mošti svojih predaka, koji su po drugi put ubijeni. Novca za to nemaju dovoljno, ali imaju volje, kao što je imaju za životom, koji je tu već dva puta pokazao da je jači od svega, pa i od smrti.

Pogledajte kompletnu emisiju “Kvadratura kruga” koju je za Radio-televiziju Srbije pripremio Branko Stanković:

Je Prebilovci i čini mi se Tasovčići su od prve do zadnje kuće izminirani u ratu od strane naših... Nažalost jbg...
Ajd bar nije bilo mrtvih ako se ne varam... Kuće i grobovi se daju obnovit, glave ne ...

Upravo su u tijeku suđenja za te koji nisu mrtvi... Bilo je nereda, ali zanimljiva su imena onih koji su Srbe mučili u hr. odorama HOS-a: Mirsad, Edib, Ahmet...

Super uredjen gradic :)

super! kao da je vele grad od 50.000 st

Na otvorenijem prostoru od Mostara, pa manje vrući, bliže moru i EU, doista je malo čudno kad neko preseli iz Čapljine u Mostar, logičnije je obratno.

Nešto mi malo prije dođe na um, pa da ovdje upitam. Valjda ima Čapljinaca ovdje.

Kako sam čuo i shvatio, u Čapljini je nekoliko onih otpuštenih svećenika okupiralo crkvu u gradu.
Pa me zanima da li oni imaju koliku posjetu na svojim misama?
Gdje održavaju mise legalni svećenici i kolike su posjete na tim misama?
I da li sam dobro čuo da u Čapljni djeluje neka mala protestantska zajednica?

Dobro si cuo. Meni je prika se zabavljo s jednom curom (nase ime i prezime), ali nista za ozbiljno jet je protestantkinja. Kako i zasto, ne znam...

Kolika je ta zajednica? Odokativno?

Par familija s tim da nisu sve bas iz Capljine. Uglavnom zanemarivo samo cudno za nase prostore.

Hvala na odgovorima.

A možeš li mi što odgovoriti na:

Oni su nekada upravljali čapljinskom župom (mislim da se radi o tri franjevca), ali su u međuvremenu razriješeni svojih dužnosti, kako na župi, tako i u franjevačkom redu. Međutim, dobar dio naroda i dalje ih podržava, iako čujem da im se smanjuje broj pristaša, ali ne mogu dati neku objektivnu procjenu o tome...

Ovaj naš otpušteni valjda na nekom sprovodu slomio nogu. Pa mi je zato palo na pamet ovo sa Čapljinom.

Baš me zanima što će njihovi sljedbenici kada pomru ovi otpušteni?!?
Misli li itko od njih na to.

Pa nadam se da bi tada konačno mogao završiti famozni "hercegovački slučaj".

To je bila regularna fratarska župa do sredine 1990-ih, kada im je biskup Ratko oduzeo tu župu i dodijelio dijacezanskim svećenicima. Tada su oni sa svojim pristašama simbolički zazidali vrata crkve i postavili naoružane straže oko crkve da spriječe dolazak "popova". Kasnije se to malo smirilo, zid sa vrata su uklonili a rovove oko crkve zatrpali. :)



A imaju solidnu posjećenost. Istina, sve manje ih dolazi. Treba imati u vidu da su njihovi najžešći sljedbenici bili stariji ljudi, pa je biologija učinila svoje. Činjenica je da se u toj crkvi ne mogu dobiti valjani sakramenti, pričest, krizma, vjenčanje... valjda i krštenje... činjenica je da oni koji su dobili te sakramente u toj crkvi ne mogu kasnije negdje drugo biti npr kumovi na vjenčanju itd. Sve to je utjecalo da se postupno posjećenost smanji.
Osim toga, oni su de facto pristupili tzv hrvatskoj starokatoličkoj crkvi ( valjda se tako zove) "biskup" te crkve dolazi da dijeli sakrament krizme. Narod kao narod, ne obraća puno pozornost na "detalje". Ako im se kaže: - "pa dobro jeste li vi svjesni da je to sada odmetnuta, praktički protestantska crkva, odgovaraju - kako to može biti kada je to naša hrvatska crkva, naša stara katolička hrvatska crkva!? A za sve je kriv lopov pop Perić Ratko, četničko kopile, on pratre `oće da otjera iz naše vjere!!"




Prije su neki mještani išli u okolne župe, ponajviše Struge i Čeljevo. Prije par godina je izgrađen jedan pastoralni centar kod mosta Dr Franje Tuđmana, i tu se služe mise. Sama gradnja je vršena u takvim uvjetima da su ponekad bili potrebni specijalci da zaštite graditelje. Nisam nikada bio tamo na misli ali kažu da je solidno posjećeno. Tako da će vjerojatno, za koju deceniju taj sukob biti prevladan mirnim putem. :)



A djeluju, imaju solidnu crkvu tamo kod staroga mosta. Kad se ulazi u Čapljinu čim se pređe most, jedno 50-100 metara desno, u pravcu Dretelja. To je koliko se sjećam Evanđeoska crkva.
Znam da mi je prije 10 godina njihova glavna svećenica ;) pričala da imaju 13 lokalnih obitelji u svojoj pastvi. Inače u pravilu riječ je o teškim socijalnim slučajevima koji idu u tu crkvu radi materijalne pomoći.
Inače ova njihova spomenuta glavna svećenica je bila Amerikanka bila iz New Yorka, onako... nije bila loša ženska... malo sam je muvo...
Kaže ona meni jednom: - Dođi kod mene da raspravljamo o evanđelju, usput ćemo imati i malu večericu... A ja: - Dakako, u slavu Kristovu, nek se širi riječ njegova! I ne znam... dala mi neku adresu svoju, gdje da joj dođem, ali tako nespretno napisanu da sam ja sat vremena tražio i nisam uspio naći, kao da je Čapljina milijunski grad...tjah...

Jebote, što je ta Čapljina vjerski heterogena, ne bi nikad čovjek rekao, pravo multi-kulti središte.

Sjećam se prezimena iz priča ali da ne griješim duše ako nisam u pravu izostaviti ću mu prezime.
Ali da li su ti otpušteni fratri, među njima i ti čapljinski, doveli starokatoličkog biskupa da krizma djecu u Grudama. I onda naknadno saznali da taj "biskup" nije ni starokatolički biskup jer je izbašen iz starokatoličkog sjemeništa u Švicarskoj zbog homoseksualnih sklonosti?

Bože sačuvaj do čega se neki dovedoše. Nije za to kriva zatucanost kao što bi rekao Matija Babić nego tvrdo srce.
Kod nas ovdje neki fralukići vjeruju da je Papa poslao fra Luki faks -pismo podrške.

eeeeeej!!!
Ljudi moji.

Jedan krasan video iz Čapljine. Iz njega je očito da je to stvarno jedan vrlo lijep gradić.


Čapljina se pridružila sve većem društvu gradova u kojima se na ulicama i trgovima snimaju video-spotovi uz pjesmu Pharrella Williamsa "Happy".

Cilj ovog projekta je potaknuti ljude na širenje pozitivne energije i radosti te potaknuti svijest o važnosti sreće, koja nam nedostaje u teškim i stresnim situacijama kojima smo svakodnevno izloženi", istaknuli su organizatori.