Onda ostaje u našoj mreži u Njemačkoj. Trebamo agente spavače.

Ki Keri Russell u Американцима.

Evo mene kao klinac, pa se ti rugaj. Ehe, eto ti ga!

Uh što volim ovu boju laka za nokte. I ten...

Ko ti je ovaj docov klon?

Ovo je zabrinjavajuće stvarno. Doc nisi se morao klonirati da skreneš moju pozornost izgleda zabrinjavajuće kad pišeš sam sa sobom na istoj temi.
Dobro priznajem maštovitije je od Vladinog potpisa i rečunao si na profesionalnu deformaciju kod mene te zelju da ti pomognem?

Znaš ti zašto sam ja morao napraviti klona.

"[email protected]

8. sij (Prije 7 dana)

za docov
Poštovanje docov klon,

na forumu "HercegBosna.org", pod naslovom Re: poruka, od korisnika/ce
"SarajkaDjevojka", čeka te nova privatna poruka."

Ali eto opet ti moraš prčkati...pa eto ti odgovora.

Zabrinula se ona...kako da ne.

Jesam ti ja poslala to PP?

Pa ti si i kloniran neodoljiv!

Zaljubila sam se u nepostojecu izmišljenu osobu i to je gore nego da volim filmskog glumca.

Sram te bilo podvojena ličnosti!

Ili je možda Wind s tvog nicka...ako nije...onda si ti...



No tako reci, a ne dovoditi ljude u zabludu da je moj klon išta više od toga što si mi zatrpala originalni sandučić.

Predlazem da sve moje PP-ove objaviš kao memoare. Pod nekim naslovom " Kako sam zavolio Ćevape, Šeher i Sarajku virtualno"

Ima da ti knjiga bude prodavanija od " 50 nijansi sive"

Ta tematika je uvijek trazena

Mozda postaneš i " Guru" svim ovim koju luduju u virtuali jedni za drugim

Ti si rodjeni vodja ionako!

http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx? ... &id=721846

AMERIČKI arheolozi otkrili su grob faraona koji je Egiptom vladao prije gotovo 3700 godina, čije je ime dosad bilo nepoznato, izvijestilo je u srijedu egipatsko ministarstvo za starine.

Grupa američkih stručnjaka sa Sveučilišta u Pennsylvaniji otkrila je grob faraona Senebkaya kraj hrama Abydosa, stoji u priopćenju ministarstva. Voditelj odjela za faraone u ministarstvu za starine, Ali el-Asfar rekao je da na sarkofagu i na zidu uz grob faraona piše njegovo puno ime. Neki hijeroglifi iz faraonova imena pojavljuju se na Torinskom papirusu, dokumentu starom više od 3000 godine, na kojemu se nalazi oko 300 faraonskih imena.

Arheolozi su otkrili i kostur Senebkaya, koji pokazuje da je faraon bio visok 1,85 cm. Asfar tvrdi da bi proučavanje groba faraona Senebkaya moglo pokazati da Hiksi, semitski narod koji je stigao s juga današnje Sirije, nije vladao cijelim Egiptom. Hiksi su osnovali petnaestu i šesnaestu egipatsku dinastiju.

Početkom siječnja Egipćani su izvijestili da je skupina stručnjaka sa Sveučilišta u Pennsylvaniji otkrila grob star 3800 za koji pretpostavljaju da pripada Sobekhotepu I., faraonu trinaeste dinastije.

Radosna vijest!

Postoji li ijedna država na svijetu u kojoj nikad nije bio niti jedan Hrvat? Zasigurno ne. Međutim, najmanje Hrvata je vjerojatno bilo na Islandu, u Nauruu, na Maršalovim Otocima, u Mongoliji i u Srednjoafričkoj Republici. Došao sam do tog zaključka jer o ovim zemljama ne postoji hrvatski dokumentarac ni tema na podraspravniku Turizam Forum.hr-a (osim tema o Mongoliji sa svega par objava).

Postoji li ijedna država na svijetu u kojoj nikad nije bio niti jedan Hrvat? Zasigurno ne. Međutim, najmanje Hrvata je vjerojatno bilo na Islandu, u Nauruu, na Maršalovim Otocima, u Mongoliji i u Srednjoafričkoj Republici. Došao sam do tog zaključka jer o ovim zemljama ne postoji hrvatski dokumentarac ni tema na podraspravniku Turizam Forum.hr-a (osim tema o Mongoliji sa svega par objava).

Mislim da grijesis sto se islanda tice.
Prije nekoliko godina sam gledao emisiju na RTS-u, posvecena Islandu. Ne da nije bio neki Hrvat, vec i zive gore, uz nekoliko desetina porodica exyugosa

Zanimljivo ... (vezano za Island)

Koliko otoka ima sveukupno na cijelom svijetu? Navodno oko 180 497.

NAJLJEPŠA MJESTA NA SVIJETU

Europa

* Stonehenge, Edinburgh, Oxford, London, Giant's Causeway, Dublin, islandski gejziri, Oslo, Spitzbergen, Stockholm, laponski nacionalni parkovi, Helsinki, finski otoci, Kopenhagen, Grenland, Bruges, Antwerpen, Amsterdam, Waddenzee, samostan Batalha, Lisabon, NP Laurisilva, Cordoba, Alhambra, Madrid, La Sagrada Familia, NP Gomera, Lascaux, Mont St. Michel, Versailles, Pariz (Eiffelov toranj), Dina Pyla, Camargue, Lubeck, Sanssouci, Dresden, Luneberg, otok Rugen, Bern, Zurich, ruta željezničke pruge Glacier-expresa u Švicarskoj, benediktinski samostan Melk, Salzburg, Beč, NP Hohe Tauern, Prag (Katedrala sv. Vitusa, Karlov most), Elbsandsteingebirge, Bratislava, Krakov, Gdansk, Belaveskaja pušča, Budimpešta, NP Hortobagy, Rilski samostan, NP delte Dunava, Dubrovnik, Plitvička jezera, Kornatski otoci, dorski stupovi u Segesti, Pompeji, Rim, Venecija, Firenca, litice Cinque Terre, Atena, Tesalija, Solun, Istanbul (Aja Sofija), Kurlandska kosa, Tallinn, Sankt-Peterburg, Moskva, Novgorod

Azija

* Efez, NP Goreme, Pamukkale, Bajkalsko jezero, Baalbek, Damask, Aleppo, Jeruzalem, Mrtvo more, Petra, Bagdad, Isfahan, Teheran, Samarkand, Shibam, San'a, Meka, Dubai, Kathmandu, NP Sagarmatha, Mahabalipuram, Taj Mahal, Delhi, Rangun, Sirigiya, Lahore, NP Sundarbans, Lhasa, Xian, Veliki kineski zid, Peking, Šangaj, Hong Kong, Shilin, Tokio, Kyoto, Fuji, otok Kyushu, Seoul, Hue, Sajgon, litice Ha Long, Angkor Vat, Bangkok, Borobodur, Komodski otoci, NP Brommo-Tengger-Semeru, Kuala Lumpur, Singapur

Sjeverna Amerika

* autocesta Panamericana, NP Denali, Mesa Verde, New York, Chicago, New Orleans, San Francisco, slapovi Nijagare, NP Yellowstone, NP Sequoia, Grand Canyon, Salt Lake City, havajski vulkani, Vancouver, NP Jasper, NP Wood Buffalo

Srednja i Južna Amerika

* Chichen Itza, Teotihuacan, Ciudad de Mexico, Havana, NP Tikal, NP Manuel Antonio, NP Braulio Carillo, NP Canaima, Quito, otoci Galapagos, Nazca, Macchu Picchu, Lima, jezero Titicaca, NP Huascaran, NP Paracas, La Paz, Brasilia, Rio de Janeiro, Iguacu, NP Capivara, Montevideo, Bogota, Buenos Aires, Valparaiso, NP Torres del Paine, Patagonija

Afrika

* Sahara, faraonske piramide, Abu Simbel, Aswan, Kairo, Fes, Marrakech, Tunis, NP Tenere, NP Murchison, NP Kraljice Elizabete, NP Masai Mara, NP Tsavo, Abidjan, krateri Kilimanjara, krater Ngorongoro, NP Serengeti, rezervat Okapi, Mosi-oa-Tunya, NP Chobe, Okavango, NP Etosha, Durban, Cape Town, Drakensberg i Royal Natal, NP Kruger, otok Reunion

Australija

* NP Kakadu, Melbourne, Sydney (Katedrala St. Mary), Great Barrier Reef, NP otok Fraser, Ayers Rock

Aotearoa

* NP Mount Cook, NP Fjordland

Elbsandsteingebirge je područje visoravni nastalo djelovanjem podzemnih sila prije oko 90 000 000 godina kad je dio Zemljine kore, nekoć oceansko dno, izbačeno na visinu od 500 m. Pijesak i kreda s morskog dna stvorili su visoke pješčaničke zaravni kroz koje su rijeka Elba i njezine turbulentne struje tisućljećima urezivale dramatične kanjone. Jedino su na pojedinim mjestima tvrđe stijene odolijevale djelovanju erozije vode, često stvarajući veličanstven skup stjenovitih formacija. Vrhovi brojnih brježuljaka sa zaravnima posljednji su ostaci prvobitnih, pojedinačnih pješčaničkih ravnika. Ako se prati tok Elbe od Ust nad Labem, ranije poznat kao Aussig, može se uočiti postupni prijelaz od zaobljenih kupola središnjih čeških planina prema neravnijim formacijama koji čine dio gorja Elbsandsteingebirge. Stjenoviti zidovi duž istočne obale izdižu se gotovo okomito uz neobično lijepu tvrđavu Schreckenstein, koja je nadahnula Richarda Wagnera za operu Tannhauser. Nekoliko kilometara dalje, na zapadu se pojavljuju osebujne konture dvaju najviših ravnjaka ove pješčaničke zaravni: 726 m visoka planina Dacinsky Sneznik i njemački Grosser Zschirnstein, visok 562 m. Istočno od Elbe, nedaleko od Hrenskog, drevne riječne struje napravile su nesumnjivo najveći pješčanički most u Europi, nazvan Pravcicka brana ili Prebbisch Gate. Otprilike 16 m iznad tla, ova prirodna stjenovita formacija lučno premošćuje 30 m širok razmak između dviju litica. Početkom 19. stoljeća u njenom je podnožju otvorena gostionica koja danas predstavlja jedan od vidikovaca na pješačkoj europskoj stazi Eisenach-Budimpešta. U pograničnom gradiću Schmilka, B 1172, koji ide usporedno s Elbom, slijedi potez poznat kao njemački put iz snova. Od samog početka, vrlo strme stijene omeđuju uske pojaseve riječne obale, odražavajući snagu i ustrajnost kojima je Elba urezivala svoj put kroz pješčanik. Ova surova divljina poznata je po svojim osobitim, pravokutnim stjenovitim formacijama što su ih oblikovale drevne sile. Brodovi lopatari iz Dresdena dovoze horde posjetitelja u Bad Schandau na desnoj strani Elbe. Željeznica Kirnitschal odvozi posjetitelje u fantastični planinski krajolik. Stotinu godina staro dizalo prevozi pješake na visinu od 50 m u okrug Ostrau, idealnu početnu točku za šetnju. Nešto sjevernije čudesna šetnica ide od Rathena do utvrde Neurathen iz 13. st., nastavlja preko utvrđenog mosta do vidikovca Bastei, 190 m iznad Elbe. Daleko dolje zdesna vide se sićušni krovovi gradića Wehlen. Prema jugu, oko iduće okuke rijeke, nalazi se 415 m visoka planina Lilienstein i najčešće fotografirani ravnjak. Točno nasuprot nalazi se utvrda Konigstein čiji velebni zidovi okružuju liticu plosnatog vrha, 360 m nadmorske visine. Bohemijski i saksonski kraljevi počeli su graditi ovu utvrdu oko 1200. godine. Stoljećima poslije ova je utvrda služila kao zatvor iz kojeg se ne smije pobjeći. August Jaki tamo je utamničio Johana Friedricha Bottgera, proizvođača porculana jer nije uspio proizvesti umjetno zlato, a car Vilim je tamo zatvorio radničkog vođu Augusta Bebela. S kruništa grudobrana Konigsteina pruža se pogled na gradić s toplicama Gohrisch, najstarije ljetovalište gdje je poljoprivrednik Adalbert Haffe 1869. prvi put ponudio sobe turistima. Prema sjeveru se naziru obrisi gradića Pirne na Elbi. Stoljećima je to bila glavna luka za prijevoz pješčanika. Nedaleko od Pirne slijedi ravniji teren u dolini oko drezdenskog dijela Elbe, a prema zapadu se pogled proteže prema planini Erz, dok se prema istoku na obzoru proteže planina Lausitzer.

Oprostite na tekstu, nešto se nije mogla učitati Wikipedija pa sam negdje u žurbi morao ostaviti pohranjen svoj trud.

Ljubiteljima kulturno-povijesnih znamenitosti (starine: zidina, gradina, utvrda, palača, tvrđava, dvoraca, zamkova, arheoloških nalazišta, planiranih gradova, crkava, hramova, raskošnih javnih zgrada, spomenika, kipova, slika, mozaika, ljetnikovaca, arhitektonskih pojedinosti) najdojmljivija država trebala bi biti Italija, pošto u njoj praktično ne postoji selo bez ikakve znamenitosti (ili antičke ili mlađe). Čak 51 mjesto pod zaštitom UNESCO-a.

Turska.

To je to.

Aja Sofija, najljepša džamija na dunjaluku.

Aja Sofija nije džamija.

Najljepša katedrala Mezquita Cordoba

Jedno zaista prelijepo zdanje arhitektonsko, slažete li se gospodine Jenkinović? Biti će opet, pokrenuta je inicijativa.

Sultan Erdogan je pokrenuo inicijativu da se od sredine 2017. opet koristi kao džamija ;-)