E moj Stoki ako mislis da sam sjeban u vuglas ko vas par srbalja
Koji zivite ukrajinski rat ovdje po forumu i sirom virtuale
mLogo si se zajebo

Ukrajina: Vojnici glume partizane?

Slavjansk -- Vojnici ukrajinskih oklopnih transportera poslatih u Kramatorsk, na istok Ukrajine, prešli na stranu proruskih demonstranata. "Zauzeti" i tenkovi u Slavjansku.

It’s hard for Ukraine to fight back when it’s basically broke
By Jason Karaian @jkaraian April 16, 2014

Ukrainian soldiers await orders in the eastern city of Kramatorsk. Reuters/Marko Djurica

Ukraine, and its military, is running out of money. Ukrainian officials estimate that they need up to $30 billion in loans from the International Monetary Fund and western allies over the next two years. Ukraine hopes to sign a deal this month to unlock $7 billion from the IMF.

The funds can’t come soon enough. Even before its ongoing clash with Russia, Ukraine was an economic basket case. Now, having lost Crimea and facing the prospect of losing swaths of land in its industrial east, Ukraine’s new government faces Russian gas debts of more than $2 billion, among other expenses. The economy will shrink by at least 3% this year, according to official sources, although some analysts think that it could contract by as much as 5%.

As Ukrainian and pro-Russian troops edge closer to all-out war, there is increasing desperation in Kiev. Today, the defense ministry trumpeted its 100-million-hryvnia ($8.9 million) fundraising drive, a big chunk of which came from mobile users donating 5 hryvnia at a time via a special text number. Meanwhile, the finance ministry also announced the issue of 1.1 billion hryvnia ($97 million) in war bonds to help finance the cash-strapped military.

The two-year bonds, which carry a 7% coupon, will attract only the most patriotic investors. After all, last week Ukraine’s government issued three-month bills with a yield of nearly 10%. Of course, this also implies that investors are keen to hold hryvnia-denominated assets at all. “You’ll find more liquidity in the Sahara,” an analyst told the Wall Street Journal.

To conserve its rapidly dwindling reserves and satisfy the IMF’s conditions for a loan, Ukraine gave up on pegging its currency to the dollar earlier this year. As cash floods out of the country, the hryvnia has plunged in value. Earlier this week the central bank hiked its benchmark interest rate to 9.5%, from 6.5%, and blocked 14 banks from the foreign-exchange market. This reversed the rout, but the hryvnia has still lost nearly 30% of its value against the dollar so far this year.

Year-to-date-change-in-value-of-hryvnia-versus-the-dollar-rate_chartbuilder
The foreign-currency reserves at Ukraine’s central bank are only enough to cover around two months of imports, according to the local unit of BNP Paribas. Traders of credit default swaps, a type of insurance against bond issuers missing payments, reckon that Ukraine is the second-riskiest sovereign borrower in the world, after Argentina. The longer that it takes for the IMF and others to agree to a comprehensive financial rescue package, the more dire the situation becomes.

On the ground, Ukraine’s military is badly outmatched by Russian forces. That was true even before Russia seized a number of ships in Crimea and, it was reported today, pro-Russian forces commandeered armored personnel carriers in eastern Ukraine. If the military escalation continues, it will take more than phone-in fundraisers and novelty bond issues for Ukraine to mount much of a defense.

Scarce resources are weakening the Ukrainian military in other ways, too. Reuters reported today on soldiers who claimed to have defected from Ukraine, citing a lack of resources and support from Kiev. “They haven’t fed us for three days on our base,” one said. “They’re feeding us here. Who do you think we are going to fight for?”

Putin reveals NATO chief secretly recorded their talk, leaked it to media

Published time: April 17, 2014 12:57 Get short URL

Vladimir Putin says that current NATO General Secretary Anders Fogh Rasmussen secretly recorded and leaked a private conversation with him, when he was the head of the Danish government.

“During his time as Prime Minister he once requested an unscheduled meeting with me, and we met and talked. As it turned out, he had a voice recorder on him, and surreptitiously recorded our conversation, and leaked it to the press,” the Russian president recounted during his annual TV hotline.

“I couldn’t believe my ears and eyes – what

The Russian president didn’t specify when the meeting took place, but Rasmussen was his country’s Prime Minister between 2001 and 2009.

“He explained to me that he recorded the conversation for posterity. I am flattered, of course, but he should have warned me, or at least asked permission to make the content public,” continued Putin.

“How can you trust someone after an incident like that?”

Putin spoke about the leak when questioned on the relationship between Russia and NATO, frayed after a succession of contretemps, climaxing with the crisis in Ukraine.

“From interpersonal to official relations, there should be more transparency, stability, and partnership,” summed up the Russian leader.

Rasmussen, who has headed NATO for the past five years, has so far not commented on the allegations.

Rusija, SAD i EU postigli dogovor o Ukrajini

ŽENEVA - Na četvorostranom susretu o Ukrajini u Ženevi šefova diplomatije Rusije, Ukrajine, SAD i Evropske unije, usvojen je dokument o deeskalaciji u kojem je upućen poziv na neodložni početak širokog nacionalnog dijaloga a strane pozvane da se uzdržavaju od svakog nasilja, izjavio je danas šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Dogovorili smo se da sve strane treba da se uzdržavaju od svakog nasilja, rekao je Lavrov a prenosi Itar-Tas.

Prema njegovim rečima, među potezima koje treba preduzeti su i razoružanje svih nelegalnih oružanih formacija i vraćanje svih administrativnih zgrada njihovim zakonskim vlasnicima.
"Biće potrebna i amnestija za sve demonstrante, izuzev onih koji su počinili teška krivična dela", rekao je ruski ministar inostranih poslova, naglašavajući da rešenja za Ukrajinu treba da budu prihvatljiva za sve Ukrajince.

Sukobi traju, EU za oštrije sankcije Rusiji

Ukrajinske snage ubile su trojicu, a ranili 13 napadača u bazi u Mariupolju, na jugoistoku, saopštio je danas ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov. U Ženevi postignut dogovor između zvaničnika Rusije, Ukrajine, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o rešenju krize u Ukrajini.

19.04 - Ukrajina je prihvatila jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda čime se omogućava eventaulna istraga o nasilju snaga bivšeg predsednika Viktora Janukoviča nad demonstrantima.

18.13 - Posmatrači OEBS-a u Ukrajini ocenili su situaciju u oblasti Donjecka kao „krajnje napetu“, a na ukrajinsko - ruskoj granici kao „mirnu i spokojnu“.

17.12 - Šefovi diplomatije Rusije, SAD i Evropske unije u Ženevi rade na sačinjavanju dokumenta o izlasku iz ukrajinske krize, javila je agencija Itar-Tas, pozivajući se na izvor iz "zapadne delegacije".

16.44 - Ambasada Srbije u Kijevu je u svakodnevnom kontaktu sa državljanima Srbije koji se nalaze u Donjecku i Lugansku i učestvuje u pripremama za povratak studenata Muzičke akademije iz Luganska.

15.05 - Snage samoodbrane u Krematorsku na istoku Ukrajine saopštile su da je vojni helikopter koji je nadletao kolonu oklopnih vozila ukrajinske armije otvorio vatru na civile među kojima ima najviše petoro ranjenih.

14.04 - Evropski parlament je danas izglasao rezoluciju kojom od evropskih institucija traži da uvedu oštrije sankcije Rusiji zbog destabilizacije Ukrajine i pozvao Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju da uputi dodatne posmatrače u Ukrajinu.

13.24 - Kancelarija državnog tužioca Ukrajine pokrenula je krivični postupak protiv ruske Sberbanke zbog sumnje da finansira separatističke akcije u jugoistočnom regionima zemlje, prenela je agencija Ukrinform.

12.34 - Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u Moskvi da se nada da neće morati da iskoristi svoje pravo da pošalje rusku vojsku u Ukrajinu. "Veoma se nadam da neću biti primoran da iskoristim ovo pravo", rekao je Putin, podsećajući da je 1. marta dobio dozvolu Gornjeg doma doma parlamenta da pošalje trupe na ukrajinsku teritoriju.

12.31 - Predsednik ukrajinske skupštine Oleksandr Turčinov izjavio je da će 25. vazdušno-desantna brigada u Kramatorsku biti raspuštena zbog toga što su se njeni pripadnici u sredu predali proruskim grupama i da će se tim vojnicima suditi, prenela je ukrajinska agencija Ukrinform.

12.00 - Ruski predsednik Vladimir Putin kaže da će Rusija ubrzati proces prelaska bankarskog sistema Krima na rublju, u okviru nastojanja da u potpunosti integriše poluostrvo koje je prošlog meseca primljeno u sastav Ruske Federacije.

11.50 - U Ženevi je počeo sastanak zvaničnika SAD, EU, Ukrajine i Rusije posvećen situaciji u Ukrajini, u nastojanju da se ublaži kriza koja se sve više pogoršava u bivšoj sovjetskoj republici.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, vršilac dužnosti šefa ukrajinske diplomatije Andrej Deščica, američki državni sekretar Džon Keri i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton seli su za pregovarači sto, samo nekoliko sati nakon što su trojica proruskih separatista ubijeni na jugoistoku Ukrajine tokom napada na jednu vojnu bazu, prenosi AFP.

11.08 - Predsednik Rusije Vladimir Putin je u Moskvi odbacio kao besmislene sve tvrdnje o vojnom učešću Rusije u događajima na istoku Ukrajine i istovremeno ocenio da je početak pregovora o Ukrajini u Ženevi veoma važan, kako bi se zajednički razmislilo o izlazu iz postojeće situacije. On je izrazio nadu da će učesnici pregovora shvatiti u kakvu "propast srljaju vlasti u Kijevu i za sobom vuku zemlju", rekao je Putin odgovarajući na pitanja građana u televizijskom obraćanju.

10.14 - Nove mere na pojačavanju vojnih aktivnosti NATO na kopnu, moru i u vazduhu u Baltičkom regionu i istočnom Mediteranu koje je najavio generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen su, u suprotnosti sa deeskalacijom tenzija u Ukrajini, ocenio je stalni ruski predstavnik pri NATO Aleksandar Gruško.

10.04 - Ukrajinske snage ubile su trojicu, a ranili 13 napadača u bazi u Mariupolju, na jugoistoku, saopštio je danas ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov. Avakov je na svojoj Fejsbuk stranici naveo takođe da su 63 osobe privedene, da je konfiskovano oružje, komunikaciona tehnika i, kako se navodi, "ruski mobilni telefoni", prenosi AFP.

7.46 - Posmatrači Ujedinjenih nacija u Ukrajini istražiće napad na ukrajinskog predsedničkog kandidata Olega Carova, rekao je pomoćnik generalnog sekretara UN za ljudska prava Ivan Šimonović.

1.57 - Američki predsednik Barak Obama izjavio je da Rusija može da očekuje dodatne sankcije ako pojača podršku separatistima na istoku Ukrajine.

23.00 - U Donjecku je osnovan Jugoistočni pokret za federalizaciju Ukrajine na čijem je čelu kandidat za predsednika Ukrajine Oleg Carev, javile su ukrajinske i ruske agencije, prenoseći njegovu izjavu da izbore za novog predsednika, zakazane za 25. maj, treba odložiti. "Ukrajini je danas potrebna ustavna reforma. Izbori za predsednika, poslanike, odbornike, čelnike sela i gradova, mogući su tek posle unošenja izmena u Ustav", rekao je Carev na konferenciji za novinare, preneo je Ukrinform.

Zajednički poziv iz Ženeve: Hitno obustaviti nasilje u Ukrajini

Šefovi diplomatija SAD, EU, Rusije i Ukrajine dogovorili su se na sastanku u Ženevi da se uputi zajednički poziv za hitnu obustavu nasilja u Ukrajini.

Zvanični Kijev je saopštio da je troje proruskih separatista ubijeno, 13 ranjeno, a 63 uhapšeno tokom njihovog napada na vojnu bazu u Donjeckom regionu.

Američki državni sekretar Džon Keri je nakon sastanka izjavio: “Složili smo oko toga da se sve ilegalno naoružane grupe razoružaju, da svi objekti koji su nelegalno zauzeti budu vraćeni legitimnim vlasnicima i da se bespravno zauzete ulice, trgovi i druge javne površine u ukrajinskim gradovima moraju osloboditi ”

“Jasno sam rekao ruskom ministru inostranih poslova Lavrovu – ukoliko ne budemo mogli da primetimo napredak u neposrednim naporima da se omogući sprovođenje principa dogovora tokom ovog vikenda, nećemo imati drugog izbora osim da uvedimo dodatne kaznene mere Rusiji.”

Zvaničnici ističu da su ukrajinske vlasti prihvatile da daju amnestiju demonstrantima koji su ilegalno okupirali zgrade, osim onima koji su odgovorni za krivična dela.

Rusija ne namjerava da pošalje trupe u Ukrajinu, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov novinarima u Ženevi.

“Pozivamo specijalnu posmatračku misiju OEBS-a da preuzme vodeću ulogu u skladu sa svojim mandatom u pružanju pomoći Ukrajincima, vlastima u Kijevu i lokalnim čelnicima u sprovođenju mera smanjivanja tenzija u Ukrajini”.

Putin: Nema ruskih snaga u istočnoj Ukrajini

Istovremeno, ruski predsednik Vladimir Putin je u godišnjem razgovoru s građanima koji prenose državni elektronski mediji, odbacio kao “koještarije” tvrdnje da su ruski vojnici ili agenti involvirani u nemire u istočnoj Ukrajini, ali je po prvi put priznao da su ruske snage delovale na Krimu što je do sada negirao.

Istovremeno je pokušao da održi lekciju kijevskim zvaničnicima o tome kako guraju zemlju u ambis:

“… Oni su otišli tako daleko da šalju tenkove i vojnu avijaciju protiv civila. Ovo je još jedan veoma ozbiljan zločin koji su počinile kijevske vlasti.”

U moru već dobro znanih opravdanja Kremlja za potkopavanje suvereniteta susedne Ukrajine, od učestalih pokušaja poređenja prilika na prostoriju bivše Jugoslavije sa navodnim nastojanjima da se rasparča Rusija, ipak se provuklo i jedno priznanje o prisustvu ruskih vojnih snaga tokom okupacije Krima, što je zvanična Moskva uporno poricala:

“Naravno, pripadnici naših snaga stajali su iza jedinica samoodbrane Krima. Ponašali su profesionalno i odlučno. Nije bilo drugog načina da se sprovede referendum, otvoreno, pošteno , dostojanstveno, i da im se pomogne da izraze svoj stav”, kazao je Putin.

U situaciji kada Zapad još uvek nema delotvoran način kako da predupredi nove teritorijalne aspiracije Rusije, koje kod mnogih budi asocijacije na ponašanje Nemačke uoči Drugo svetskog rata, predsednik Francuske Fransoa Oland upozorio je da bi Moskva mogla da se nađe na udaru novih sankcija.

“Moramo da budemo spremni da proširimo sankcije ukoliko ne bude na vidiku neko rešenje, mada to nije naša želja. Mi samo nastojimo da smanjimo tenzije i omogućimo da se organizuju izbori u Ukrajini koji su zakazani za 25. maj”, rekao je Oland.

U međuvremenu su na istoku Ukrajine pale nove žrtve. Ukrajinske snage ubile su trojicu, a ranile 13 napadača u bazi u Marijupolju, saopštio je ukrajinski privremeni predsednik Oleksandar Turčinov.

“U regionu Donjetska, u gradu Mirijupolju, teroristi su pokušali da zauzmu vojnu bazu sa ciljem da otmu oružje i oklopna vozila. Nakon trećeg pokušaja napada sa automatskim naoružanjem, granatama i bocama sa zapaljivom tečnošću, sa kriminalcima se obračunala Nacionalna garda”, potvrdio je Turčinov.

Istovremeno postaje sve očiglednije da ako ruske snage nisu prisutne otvoreno na istoku Ukrajine, da tajne službe obavljaju logističke poslove koje vode do oružane pobune u toj zemlji. Predstavnica za štampu ukrajinske službe bezbednosti Marina Ostapenko potvrdila je da je zbog toga pritvoreno više lica.

“Siguran sam da je bilo više od deset ljudi sa ruskim pasošima. Oni su identifikovani. Njihove biografije su poznate. Trenutno su pritvoreni i predmet su bavljenja tužilaštva. Istraga se nastavlja”, rekla je Ostapenko.

Američki predsednik Barack Obama rekao je da Rusija može očekivati nove sankcije ako pojača podršku separatistima na istoku Ukrajine.

"Dosledno sam govorio da će Rusija svaki put kad preduzme ovakve korake s ciljem da destabilizuje Ukrajinu i povredi njenu suverenost, snositi posledice", upozorio je Obama u razgovoru za televiziju CBS.

Turčinov: Ubijena tri ruska “zločinca” u Donjeckoj oblasti

Privremeni predsednik Ukrajine Oleksandr Turčinov potvrdio je da je ubijeno nekoliko proruskih separatista u blizini Mariupola, u Donjeckom regionu na istoku Ukrajine.

“Tri zločinca su ubijena, 13 ranjeno a 63 uhapšeno. Ostali su u bekstvu i policija traga za njima. Oni su pokušali da zauzmu vojnu bazu kako bi došli do oružja i oklopnih vozila. Nakon njihovog trećeg napada automatskim oružjem, granatama i zapaljivim bocama, uzvratila je Nacionalna garda”.

Polemika u Savetu bezbednosti o Ukrajini

Uoči sastanka u Ženevi, Ukrajina je bila tema i u sredu uveče, na zasedanju Saveta bezbednosti UN.

Pomoćnik generalnog sekretara UN zadužen za ljudska prava Ivan Šimonović je, tokom razgovora o izveštaju UN-a o stanju ljudskih prava, ukazao da se naoružavanje demonstranata na istoku Ukrajine mora zaustaviti i istovremeno ohrabriti održiv i smislen nacionalni dijalog.

“Stanje na istoku predstavlja rizik po cijelu zemlju. Oni koji imaju uticaj na situaciju bi trebali preduzeti hitnu akciju zasutavljanja nasilja“, rekao je Šimonović.

Ludilo bez granica.

Ovaj Praviy Sektor mogu podržavat samo pravaške budalesine.

Očekujem Budimira na barikadama.

Putin noted that there are some problems in the dialogue between Moscow and its European partners.

“Many Western countries have voluntarily relinquished a large part of their sovereignty. That is, among other things, the result of bloc policy. It’s sometimes really difficult to negotiate with them on geopolitical issues,” he said.

“It’s difficult to talk to people who whisper even at home, afraid of Americans eavesdropping on them. It’s not a figure of speech, not a joke, I’m serious.”