HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 18:59.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 30 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Rudo
PostPostano: 21 ožu 2012, 20:43 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 5376
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
Sve o Rudu.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 21 ožu 2012, 20:45 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 5376
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Sandžakom (Srbija).

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Rudo imala je 11.571 stanovnika, raspoređenih u 89 naselja.
Stanovništvo općine Rudo
godina popisa -> 1991.
Srbi -> 8.150 (70,43%)
Muslimani -> 3.130 (27,05%)
Hrvati -> 5 (0,04%)
Jugoslaveni -> 106 (0,91%)
ostali i nepoznato -> 180 (1,55%)
ukupno -> 11.571

Grb:
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 21 ožu 2012, 20:47 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 15 srp 2010, 16:04
Postovi: 1885
Lokacija: Stara Hercegovina
Glazbenik je napisao/la:
Sve o Rudu.

Sve o Rudom. :nono

_________________
Čovjek je neprijatelj onoga što ne poznaje. (Ali ibn Ebu Talib)

Borba za slobodu čovjeka i nije drugo nego borba za oslobođenje od predrasuda. (Miroslav Krleža)


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 21 ožu 2012, 20:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 12 lip 2009, 12:19
Postovi: 5376
Lokacija: Croatia Alba; site:hercegbosna.org/forum
Sandalj je napisao/la:
Glazbenik je napisao/la:
Sve o Rudu.

Sve o Rudom. :nono


Znam. Po čijoj sklonidbi? :zubati


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 23 ožu 2012, 18:39 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 lip 2009, 14:18
Postovi: 8425


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 27 lis 2014, 12:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Vidim da je debata pocela oko samog imena.

U Istocnoj Bosni i Zapadnoj Srbiji (dijalekat isti) se izgovara iz Rudog, dok ostatak izgovara izmjesano Ruda ili Rudog. Dan danas traju te rasprave, iako su saglasnosti postignute. Ostala su dva primjera oko kojih se lome koplja:

1. Raska (grad i oblast) - u Raskoj ili u Raski (jezicki dogovor je pao da se "u Raskoj" odnosi na oblast, a "u Raski" na grad
2. Rudo - usaglasena su sledece promjene (npr): Rudjanski (Rudski - jedini izuzetak) krajevi , Rudjani, u Rudom, iz Rudog ...

Samo porijeklo imena lezi u biljci Rujevini koja, po lokalnim legendama, rudi u proljece i tako da su srednjevjekovni trgovci prolazeci Dubrovackim drumom (Dubrovnik - Uzice i Dubrovnik - Ras) odmarali u sadasnjem Rudom (koje je bilo raskrsnica puteva).

Takodje, u vecini knjiga o Rudom, ili u kojima se Rudo pominje, su se odomacile promjene: Rudom, Rudog i td.

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 02 stu 2014, 19:40 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Geografski položaj, granice i veličina

Opština Rudo se nalazi u istočnom dijelu Republike Srpske, u neposrednoj blizini tromeđe između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Prostire se između planinskih vrhova a najveći vrh je Goleš (1479 m) na planini Vučevici, koja se nastavlja na Viogor, prema opštini Goražde. Na sjevernoj strani je planina Varda sa najvećim vrhom od 1 389 m, a na južnoj strani planina Tmor sa najvišim vrhom od 1 280 m.
Opština ima izdužen oblik sa dužom osom istok-zapad i kraćom osom sjever-jug. Graniči se sa šest opština i to: opštinom Priboj i Čajetinom sa istočne stane, opštinom Višegrad sa sjeverne, opštinom Novo Goražde sa zapadne, te opštinom Čajniče sa južne i opštinom Rogaticom sa sjeverozapadne.
Nadmorska visina se kreće od 300-1450 m. Sam grad Rudo nalazi se u brdsko-planinskom kraju, donjeg toka rijeke Lim, dvadesetak kilometara prije njegovog ušća u Drinu, na prosječnoj nadmorskoj visini od 400 m.
Opština zahvata površinu od 344 km2. Prema nezvaničnim podacima za 2007. godinu, na području opštine Rudo bilo je 89 naseljenih mjesta.

Geološka građa

Područje opštine Rudo ima raznovrsnu geološku građu i specifičnu starost stijena. Stijene po svojoj geološkoj starosti pripadaju različitim formacijama. Najviše su zastupljeni sedimenti, serpentini, karbonatne stijene, magmatske stijene itd. Inače, prema geoloskoj gradji, ovaj kraj pripada dinarskoj oblasti dubokog i pokrivenog krsa.Najviše ima trijaskih krečnjaka zastupljenih na Gradini,Vučevici i Tmoru.
Dolinske ravni i prostori oko rijeke Lim, prekriveni su deluvijalnim i aluvijalnim sedimentima.

Reljef

Opština Rudo ima brdsko-planinski reljef. U reljefu se izdvajaju tri osnovna makro oblika:
- riječne doline Lima i Uvca (400-500 m nadmorske visine)
- visoravni i pobrđa (900-1200 m nadmorske visine)
- planine(do 1500 m nadmorske visine)
Dolina Lima pruža se pravcem istok-zapad. Tu su smještene veće reljefne cjeline, polja nastala u proširenjima složene kotline rijeke Lim: uvačko, miočko, ustibarsko, obrvensko i mrsovačko, dok je veći dio polja u Mrsovu potopljen vodom izgradnjom višegradske hidroelektrane.
Hidrološke karakteristike opštine Rudo prije svega zavise od reljefa, geološkog sastava, godišnje raspodjele padavina i temperature. Glavni vodeni tokovi su rijeke Lim i Uvac sa pritokama.
Lim (219 km) izvire iz Plavskog jezera, podno Visitora ,na nadmorskoj visini od 901m i teče ka sjevero-zapadu. Količina vode u Limu, odnosno vodostaj, zavisi prvenstveno od klimatskih elemenata, a naročito od godišnje raspodjele padavina, pa Lim ima nivalno-pluvijalni režim vodostaja.
Visoki vodostaji su u martu, aprilu i novembru, a najniži vodostaji su u avgustu i septembru. Vodostaj se i svakodnevno mijenja, zbog režima hidroelektrana Potpeć, Bistrica i Kokin Brod.
Lim po stepenu zagađenosti spada u II kategoriju, a njegove pritoke imaju vrlo mali stepen zagađenosti i mogu se svrstati u I kategoriju čistih rijeka.

slika
Slika: Kanjon Lima 15 km nizvodno od Rudog

Rijeka Uvac je najveća desna pritoka Lima, nastaje u Pešterskom polju, kao Rasina rijeka, dalje teče kao Vapa, a zatim kao Uvac. Ostale pritoke Lima su Ustibarska rijeka, Poblaćnica, Radojna, Sutjeska, rijeka-jezero Krupica, sa dijelom korita rijeke Lim, u dužini od 10 km ,koje je potopljeno izgradnjom akumulacionog jezera hidroelektrane Višegrad.
Poseban kuriozitet, turistička atrakcija je riječica Krupica ,u neposrednoj blizini naselja Rudog ,za koju se smatra da je najkraća rijeka u Evropi, čija dužina od izvora do ušća iznosi 400m. Voda je izuzetno čista, na izvoru se koristi za piće i što je posebno zanimljivo temperatura ove vode je tokom cijele godine (u ljetnom i zimskom periodu je 14 stepeni C)

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 02 stu 2014, 19:48 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Citat:
Istorija
Tragovi života na području Rudog su iz doba neolita, a tragovi prvih naseobina potiču iz ilirskog i rimskog doba, o čemu svjedoče brojni toponimi ilirskog i rimskog porijekla, ali i materijalni ostaci na području Rudog i njegovoj bližoj okolini. U doba rimskih careva iz dinastija Flavijevaca i Svera (I-III vijek) naselje u području Rudog ili njegovoj bližoj okolini imalo je status slobodnog grada.
O naseljenosti područja opštine Rudo još u u ranom srednjem vijeku svjedoči veliki broj toponima, lokaliteta sa ostacima materijalne kulture, zidina utvrđenja i veliki broj nadgrobnih spomenika stećaka: Crkvina u Obrvenoj, Brijeg u Gaočićima, Ravni Gaj iznad Pleme,Bijelo Brdo na crkvenoj glavici, Štrpci na kosi Kondovina, Budimlija u Mramorinama, Crvište iznad Biševića, Omačina-Barice, Grivin, Pazalje, Strgačina i Šahdani.
Područje Rudog, koje se često naziva i Donje Polimlje, u srednjovjekovnom periodu bilo je u sastavu države Nemanjića, a posle smrti cara Dušana ovim područjem vladaju oblasni gospodari: Vojislav Vojinović, a potom njegov sinovac župan Nikola Altomanović, čija teritorija se prostirala od Dubrovnika do Rudnika. Od 1373. posle poraza Nikole Altomanovića, njegovu teritoriju podijelili su bosanski ban (od 1377 kralj) Tvrtko Kotromanić, knez Lazar Hrebljanović i Balšići. Dio Polimlja (i dio područja Rudog) tada je ušao u sastav srednjovjekovne bosanske države. Knez Lazar je uzeo Dobrun i proširio svoj uticaj do ušća rijeke Uvac u Lim. Nakon Kosovske bitke 1389. smrti kneza Lazara i kralja Tvrtka 1391. područje Rudog je došlo pod uticaj vlasteoskih porodica iz roda Kosača (uglavnom lijeva obala Lima – Hercegovina) i Pavlovića (uzak pojas donjeg Polimlja sa desne obale Lima). Oni će vladati ovim područjem do dolaska Turaka, koji su najkasnije 1465. okupirali teritoriju Donjeg Polimlja, pa tako i područje Rudog.
Petnaesti i šesnaesti vijek , u kojima se konsolidovala turska vlast , donijeli su novine i u životu ruđanskog kraja.Ovaj kraj je postojbina, u istoriji značajne porodice Sokolović, koja je turskoj carevini dala veliki broj istaknutih državnika, graditelja brojnih zadužbina, ali i prvog patrijarha obnovljene Pećke Patrijaršije Makarija Sokolovića.
Da bi se odužio svom kraju , Mustafa-paša Sokolović, bliski srodnik čuvenog vezira Osmanskog carstva Mehmed paše Sokolovića , godine 1555-e osnovao je kasabu Rudo, na lijevoj obali Lima.O tome svjedoči najznačajniji sačuvan izvor povelja-vakufnama o osnivanju Rudog iz 1555.godine.Naselje je iz temelja urađeno po načelima orijentalnog urbanizma, sa više džamija , medresa i mekteba , puteva , mostova , hanova i zanatskih radnji. Ovaj ktitor Lim je premostio ćuprijom sa pet okana, a kasaba je ubrzo izrasla u varoš sa oko 400-500 kuća.O životu Rudog u ovom periodu govore dva izvora –jedan je biografija Mustafe Sokolovića a drugi putopisi Evlije Čelebije (1662- 1664).
Po njegovim riječima“ova kasaba je divno naselje na obali rijeke Lima na prostranom i zelenilom obraslom mjestu s vinogradima i baštama, koja ima četiri mahale sa četiri islamske bogomolje. Mjesto broji četiri stotine tvrdo građenih kuća , prizemnih i na sprat, s vinogradima i baščama , a sve su pokrivene šindrom.To su lijepi i otmjeni dvori s kućnim kupatilima.U tom krasnom mjestu sve su kuće oslobođene divanskih nameta i svih teških tereta. Ima tri osnovne škole, dvije derviške tekije, dva svratišta (hana), jedno udobno javno kupatilo i pedeset dućana.“
Bio je ovo je period kada je Rudo bilo na vrhuncu privrednog , populacionog i urbanističko-arhitektonskog razvoja.
Nakon toga, u narednih 150 godina , ova kasaba stagnira . Godine 1807-e za vrijeme I-srpskog ustanka , ustaničke jedinice iz Srbije , popalile su Rudo,Dobrun i Višegrad.Tada su izgoreli svi objekti javne infrastrukture u Rudom i veliki broj privatnih stambenih objekata, nako čega se mjesto teško oporavilo. 1845 godine Rudo je imalo svega 46 kuća i oko 200-300 stanovnika.Pod turskom okupacijom ruđanski kraj je bio sve do 1875-te , kada su srpske ustaničke čete protjerale Turke sa ovih prostora .Nakon toga ovaj kraj je prilično opustio.Godine 1878 .na Berlinskom kongresu , ruđanski kraj , kao i čitava teritorija Bosne dodijeljena je na upravu Austrugarskoj.
U noći 10/11. novembar 1896. nabujali Lim je poplavio Rudo pričinivši pri tom veliku materijalnu štetu. Od 110 kuća u naselju Lim je odnio 60, ostale su zasute muljem i bile praktično neupotrbljive.Prije prvih snijegova trebalo je obezbjediti krov nad glavom.
Zemaljska vlada u Srajevu hitno je reagovala i na desnoj obali Lima u predjelu Rosulja , koji je tada bio pod šumom, utemeljeno je novo Rudo.Austrijski inženjeri uradili su urbanistički plan novog naselja , tako da je Rudo prvo naselje u Bosni i Hercegovini , koje je podizano po savremenom evropskom urbanističkom planu.Za nepuna dva mjeseca većem broju stradalnika obezbjeđen je krov nad glavom .
Značajan napredak u privrednom pogledu Rudo je dobilo otvaranjem uskotračne pruge Sarajevo –Međeđa- Uvac i Međeđa-Vardište, godine 1906.
Kraj četrdesetogidišnje vladavine Austrougarske monarhije nastupio je nakon proboja Solunskog fronta i od 01.12.1918.Rudo je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
U periodu od 1918.do 1941.izgrađeni su prvi industrijski objekti u ruđanskom kraju: pilane Nanića na području Strgačine i Baruhova u Rudom, a Rudo je postalo centar za transport robe i putnika prema Crnoj Gori.
Rudo i njegovi žitelji, su se već od aprila 1941. našli na udaru ustaške vlasti (NDH), koja je otpočela sa progonom i likvidacijom viđenijih Srba. Na Malu Gospojinu 21. septembra 1941.ustaničke četničke jedinice su protjeravši ustaše privremeno preuzele vlast, koju će ubrzo zamjeniti italijanske okupacione snage, (sa manjim prekidima do 9. septembra 1943.) mada je okolina Rudog sve vreme ostala pod kontrolom snaga JVuO.
Posle povlačenja iz Užica i neuspjeha prilikom napada na Italijane u Pljevljima partizanske jedinice su prilikom kratkotrajnog boravka u Rudom 21. decembra 1941. formirale Prvu proletersku brigadu, a njeno formiranje u posleratnom periodu biće obilježavano sve do 1991. kao dan JNA.
Tokom rata teritorija Rudog biće poprište žestokih sukoba, uglavnom, JVuO i ustaških snaga (prva polovina 1943.) i JVuO i partizana, koji će dva puta, u jesen 1943. i proljeće 1944. pokušati da naprave prodor ka Srbiji. Sukobi (1943.) imali su za posledicu stradanje većeg broja civila u ruđanskom kraju.
Krajem 1944. godine u Rudo i okolinu pristigle su jedinice JVuO iz Crne Gore pod komandom potpukovnika Pavla Đurišića. Sa vojskom (po procjenama 9-10.000) pristiglo je i 3-5.000 civila. Sa njima je u Rudo došao i mitropolit crnogorski Joanikije sa velikim brojem arhijereja i sveštenstva. Posle reorganizacije vojnih jedinica oni su napustili Rudo 9. januara 1945. godine uputivši se ka Trebavi, gdje se nalazila Vrhovna komanda JVuO na čelu sa generalom Mihailovićem. Izvjestan broj Ruđana, krenuo je sa njima na put sa kojeg se mnogi od njih nikada više neće vratiti.
12 januara 1945.u Rudo je ušla prethodnica 5. albanske divizije, koja je po sporazumu Tita i Envera Hodže uzela učešće u sadejstvu sa partizanskim jedinicama u operacijama vođenim dolinom Lima ka Višegradu. Poslije povlačenja ove jedinice, koja je nastradala od tifusa u Rudom je uspostavljena nova komunistička vlast.
Na teritoriji opštine Rudo tokom Drugog svjetskog rata smrtno je stradalo oko 1200 ljudi, a tokom ratnih dejstava pričinjena je i znatna materijalna šteta. Veliki broj ljudi, tokom rata je izbjegao, a najmanje 20% izbjeglih nije se, po završetku rata, vratio u svoja mjesta prebivališta. Dugotrajne potjere za pripadnicima JVuO koji su se krili na teritoriji ruđanske i susjednih opština, kao i represija nad civilima, učinili su da izvjestan broj ljudi u posleratnom periodu odseli u mirnije i ekonomski sigurnije krajeve tadašnje Jugoslavije.
Posledice Drugog svjetskog rata osjećale su se dugo vremena poslije njega. Povratak izbjeglog stanovništva, izgradnja porušenih kuća u ratom opustešenim selima i zaseocima, obnova stočnog fonda bili su samo neki od prioriteta, mada je izgradnja nove države nametala nepredvidive situacije i potrebe. Dugo vremena u Rudom i okolini osjećala se ratna psihoza, zbog prisustva većeg broja pripadnika milicije i OZNE, koji su vršili potjere za preostalim pripadnicima JVuO, počevsi od potjere za generalom Mihailovićem , u zimu 1945/46 pa sve do likvidacije Srpka Medenice i Boža Bjelice i njihovih grupa 1951, kada preostali pripadnici JVuO više neće predstavljati opasnost po novoformiranu komunističku vlast. Prilikom ovih potjera jedan dio stanovništva sa teritorije opštine preseljen je u sabirni i radni logor u Zavidovićima.
U posleratnom periodu izgrađeni su višenamjenski zadružni domovi u gotovo svim Mjesnim narodnim odborima, a škole u Rudom i seoskim centrima su nastavile svoj rad. U Rudom su organizovani i tečajevi opismenjavanja stanovništva. Prema rezultatima prvog posleratnog popisa na teritoriji opštine Rudo živjelo je 13337 stanovnika, a u samom Rudom sa Gojavom, gdje će , oko zeljezničke stanice Rudo početi izgradnja industrijskih kapaciteta, tada je bilo 675 stanovnika.
Izgradnja i razvoj Rudog počeli su polovinom prošlog vijeka. Od 1947 godine zvanično je obilježavan dan JA (JNA) kao sjećanje na dan formiranja Prve proleterske brigade 21. decembra 1941. Ovaj dan je iz političkih razloga, posle sukoba Tita i Staljina 1948. obiljžavan 22 –og decembra. Prilikom izgradnje spomenika Prve proleterske brigade 1947. iznad Šedrvana u centru Rudog, porušen je red kuća, sa zanatskim radnjama i ugostiteljskim objektima, tako da je ispred Sokolskog doma Sv. Save napravljen plato, koji će kasnije biti pretvoren u trg.
Od 1955. Rudo je dobilo status opštine, što je imalo za posledicu brzu izgradnju i jačanje privrednih kapaciteta.
Pripremajući proslavu za 20 godina JNA 1961. naselje Rudo je potpuno preuređeno, počevši od rekonstrukcije vodovodne mreže i uređenja ulica i trga , na kome je postavljen novi spomenik posvećen Prvoj proleterskoj brigadi. Rudo je tada dobilo zgradu opštine, pošte, bolnice, “ Novi” hotel, koji je zamjenio “Stari” (nacionalizovanu kuću porodice Mićović 1949-1959) , a izgrađeno je i više stambenih zgrada za potrebe njenih žitelja, čiji se priliv osjećao sa izgradnjom i otpočinjanjem rada prvih industrijskih pogona.
U šestoj deceniji XX vijeka u industrijskoj zoni u naselju Gojava, radili su stovarište Rudnika uglja iz Pljevalja (1955), stovarište olova i cinka iz Šuplje stijene kod Pljevalja, kao i stovarište drvne gradje ŠIK “Velimir Jakić” iz Pljevalja (1956.). U industrijskoj zoni izgradjeni su tih godina i prvi pogoni drvno-prerađivačke industrije “Polimka” pri ŠIPAD “Maglić” iz Foče i pogon metalne industrije “Metalac”, kasnije “Autodelovi” u sklopu Fabrike automobila iz Priboja (FAP). Nešto kasnije, u osmoj deceniji XX vijeka tu je podignut i silos robnih rezervi i pekara “Klas”
Razvoj industrijskih kapaciteta doveo je do povećanja broja stanovnika u Rudom, ali istovremeno i smanjenja broja stanovnika u seoskim područjima opštine. Početkom osme decenije u Rudom su izgrađeni novi objekti Doma kulture, hotela i pošte, kao i nekoliko stambenih objekata što je posledica uspješnog razvoja privrede u tom periodu. Nešto ranije 1967. izgrađena je nova zgrada Osnovne škole, sa fiskulturnom salom, a u Rudom je počela sa radom i srednja škola, u sklopu koje su radile odelenje gimnazije i učenika u privredi. Pokretanjem srednje škole u Rudom je omogućen priliv visokoškolskih kadrova, koji će dati svoj doprinos u daljem razvoju opštine.
Krajem sedme decenije XX vijeka veliki broj stanovnika opštine Rudo otišao je na privremni rad u inostranstvo, uglavnom u SR Njemačku, Francusku i Austriju. 1977. godine ukinuta je uskotračna pruga Sarajevo – Most na Drini – Rudo – Uvac – Priboj, koja je izgradjena 1906, do Uvca i 1929 do Priboja. Ukidanje ove pruge uticaće na prilično veliki odliv stanovništva u mjesnim područjima Setihovo i Strgačina, ali će i doprinjeti gašenju nekih privrednih subjekata u Rudom.
Iako je 1991. godine, poslije izgradnje HE Višegrad, otvoren novi moderan regionalni put kanjonom Lima prema Sarajevu, koji će povezivati Rašku oblast (Sandžak) sa centralnom Bosnom i Hercegovinom Rudo će nastaviti da stagnira u svim oblastima i sferama života, što se naročito osjećalo smanjenjem broja stanovnika na gotovo cijeloj teritoriji opštine, a ta tendencija je bila prisutna sve do početka ratnih dejstava 1992.godine.

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 02 stu 2014, 19:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Teritorija opštine Rudo nalazi se na tromeđi Republike Srpske, Srbije i Crne Gore i zahvata površinu od 344 km2 raspoređenu u 10 mjesnih zajednica. Broj stanovnika prema popisu iz 1991 godine iznosio je 11572.
Prema popisu iz 2013. godine na teritoriji Opstine Rudo zivi 8.834 stanovnika.

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 02 stu 2014, 20:02 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Spomenik Prvoj proleterskoj brigadi
slika

Pogled na centar grada
slika

Rijeka Lim nizvodno od Rudog
slika

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 02 stu 2014, 20:28 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 09 vel 2010, 19:22
Postovi: 5990
Tamokana ti i danas danile koza pod ručnom pase

_________________
Neki Fadil


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 02 stu 2014, 20:38 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Donekle si i u pravu :)

slika

slika

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 02 stu 2014, 21:31 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 09 vel 2010, 19:22
Postovi: 5990
Grad Rudo i Ustibar nije loše ali sve ostalo...

_________________
Neki Fadil


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 02 stu 2014, 22:33 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Znaci zalazio si u ovaj kutak Podrinja :)
Nije sve ni u ravnici, ima nesto i u Hercegovackom krsu :)

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 03 stu 2014, 08:56 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 09 vel 2010, 19:22
Postovi: 5990
Država nam ima dovoljno raznolikosti za čitavu Europu.
Povoljan položaj ima još i Setihovo. Oko 70% općine nije za život ljudi i značajan dio općine je potopljen izgradnjom HE Višegrad i tu se radi o ovim gudurama. Pametno

_________________
Neki Fadil


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 03 stu 2014, 09:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Kum Bečo je napisao/la:
Država nam ima dovoljno raznolikosti za čitavu Europu.
Povoljan položaj ima još i Setihovo. Oko 70% općine nije za život ljudi i značajan dio općine je potopljen izgradnjom HE Višegrad i tu se radi o ovim gudurama. Pametno


To si u pravu. Smanjce se i na 20% kad se sagradi HE MRSOVO

slika

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 03 stu 2014, 09:35 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 09 vel 2010, 19:22
Postovi: 5990
St6anovništvo je otisnuto u Sarajevo još prije rata ukidanjem uskotračne pruge i izgradnjom brana a rat ih je dokrajčio

_________________
Neki Fadil


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 03 stu 2014, 17:29 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Kao dokaz toga je poredjenje popisa iz 1971 (postojala pruga), 1991 (znamo da je ukinuta 1978) i 2013 (gdje znamo samo ukupno brojno stanje):

1971 - Ukupno: 15.982, Muslimani (Bosnjaci): 5.532, : Srbi 10.155, Hrvati: 18, Jugoslovemi: 80, Ostali: 197
1991 - Ukupno: 11.571, Muslimani (Bosnjaci): 3.130, : Srbi 8.150, Hrvati: 5, Jugoslovemi: 106, Ostali: 180
2013 - Ukupno: 8.834

Ukidanjem uskotracne pruge, a zatim i izgradnjom HE Visegrad, moze se vidjeti da je pad stanovnika 71/91 oko 4.400 .
Ratna desavanja ponajvise, a i negativan prirast stanovnistva, doveo je do pada 1991/2013 za oko 3.700 ljudi.

Za cetrdesetak godina broj stanovnika se skoro prepolovio.

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 03 stu 2014, 18:46 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 09 vel 2010, 19:22
Postovi: 5990
Oni su se morali preseliti u Sarajevo i tada su u Sarajevu nikla naselja bliže a kasnije i dalje staroj jezgri grada. Ovdje se smatraju teškim i tvrdokornim ljudima a Kusturica za njih kaže: oni što vire iz neomalterisanih kuća.
Nešto je onaj Bojan Babić promovisao, neki vodeni Čiro ali mislim da im je elektrana unosnija

_________________
Neki Fadil


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 03 stu 2014, 19:05 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Mislis Na Bojana Bajica? On je iz Rudog porijeklom, ali je sada u Sarajevu - bar tako mislim. Taj vodeni ciro ide i danas. Ruta mu je Setihovo - Visegrad (do hidroelektrane) - Ustipraca - Setihovo.
A sto se tice ove elektrane ciji su radovi otpoceli - ona je uzvodno i akumulacija ce zahvatati prostor do same granice sa Srbijom (tacno ispod Rudog).

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 15 kol 2015, 22:19 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Neprocjenjivo (Rijeka Lim, 10 km od Rudog, 15.08.2015)

slika

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 16 kol 2015, 08:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 16 lip 2012, 23:09
Postovi: 15562
Zašto odustade FK Rudo od Druge lige?

_________________
+ Gledaj orle od miline, Gračanicu kraj Prištine... +


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 16 kol 2015, 10:54 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Manjak novca. Opština im nije htjela dodjeliti veća sredstva (koja realno iziskuje ovo takmičenje), pa nisu mogli glavom kroza zid.
Momci su nevjerovatni, ali šta ćeš - viša sila!

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 16 kol 2015, 14:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 16 lip 2012, 23:09
Postovi: 15562
Tu stoku iz FSRS treba otjerati *** motkom.

Ove godina 7 klubova u regionalnoj ligi grupa jug, 14 utakmica sveukupno.

Gdje je Kalinovik, gdje je Han Pijesak, Radnički Novo Goražde...

_________________
+ Gledaj orle od miline, Gračanicu kraj Prištine... +


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Rudo
PostPostano: 17 kol 2015, 19:29 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 26 lis 2014, 09:58
Postovi: 2352
Lokacija: Република Српска/Republika Srpska
Radnički Novo Goražde ima samo mlađe kategorije. Problem Kalinovika i Han Pjeska su finansije. Takođe, u Trebinju je postojao klub Alati, ali je ugašen takođe zbog finansija.

_________________
Za dobar zivot nije rodjen svako


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 30 post(ov)a ]  Stranica 1, 2  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 11 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO