Samo su sarajevske općine godišnje dobivale 1,5 milijuna KM koji su oteti hrvatskim područjima. Zakinuti Livno, Tomislavgrad, Kupres
BiH

Ponedjeljak, 08 Veljača 2016 07:27

Broj stanovnika, kao glavni kriterij raspodjele javnih prihoda u FBiH, zbog izostanka popisa stanovništva u BiH pune 22 godine, otvorio je prostora manipulacijama, piše Večernji list BiH.
Pokazao je to i novi način raspodjele prihoda u FBiH čijim donošenjem izlazi na vidjelo činjenica kako je pojedinim općinama uplaćeno mnogo više prihoda nego što im prema broju stanovnika i prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2013. pripada, dok su drugima godinama umanjivani prihodi.

Odluka ministrice Milićević

Odluka federalne ministrice financija Jelke Milićević o novom načinu raspodjele prihoda koja, umjesto procjena Federalnog zavoda za statistiku, koristi preliminarne rezultate popisa stanovništva iz 2013. razljutila je bošnjačke stranke te izazvala buru njihova nezadovoljstva. Ali i otvorila pitanje kome je Federalni zavod za statistiku išao na ruku, a koga je oštetio svojim procjenama. U većini slučajeva oštećene su općine s hrvatskom većinom. Iznimki ima i kad su u pitanju većinski bošnjačke općine u FBiH. Procjene Federalnog zavoda za statistiku najviše su išle na ruku sarajevskim općinama koje su ubirale gotovo 1,5 mil. KM prihoda više na godišnjoj razini.

Značajnih odstupanja procijenjenog u odnosu na broj stanovnika utvrđen popisom iz 2013. bilo je u gotovo svim krajevima FBiH. Primjerice, općina Cazin je, prema popisu iz 1991., imala 63.409 stanovnika. Prihodi su joj, prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, dijeljeni na osnovi procjene kako ima manje 62.959 stanovnika. Preliminarni rezultati popisa pokazuju da je Cazinjana 69.411 te im se prihodi za 2016. uvećavaju za 426.405 KM. U istoj županiji USŽ, ali drugoj općini Velikoj Kladuši koja je prema popisu iz 1991. imala 52.509 stanovnika, Federalni zavod za statistiku prilično ide na ruku te daje procjenu o 47.269 stanovnika. Popis iz 2013. pokazuje kako je stanovnika u Velikoj Kladuši znatno manje - 44.770 te ova općina u 2016. ostaje bez 232.000 KM prihoda. Općini Odžak Federalni zavod za statistiku u procjenama smanjuje broj stanovnika za 6198. Prema popisu iz 1991., ova je općina imala 30.056 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako ih je tek nešto više od 15.000. Popis iz 2013. pokazuje kako Odžak ima 21.289 stanovnika, što mu povećava prihode za 432.676 KM. Za više od 100.000 stanovnika Federani zavod za statistiku povećava broj stanovnika Tuzle u odnosu na pokazatelje iz popisa 2013. U slučaju Tuzle, Federalni zavod drži se skoro pa striktno podataka dobivenih u popisu 1991. prema kojem je Tuzla imala nešto više od 131.000 stanovnika. Popis urađen 2013. pokazuje kako se broj stanovnika u Tuzli smanjio na 120.000 te ova općina u 2016. ostaje bez 863.000 KM prihoda. S druge strane, Živinice su oštećene procjenama statističara u FBiH prema kojima imaju nešto više od 56.000 stanovnika. Popis iz 2013. pokazuje kako Živinice imaju 61.200 stanovnika i prihodi im se uvećavaju za 955.230 KM. U SBŽ, procjenama Federalnog zavoda, najviše su oštećeni Jajce i Kiseljak. Jajce je, prema popisu iz 1991., imalo 45.000 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako je Jajčana trenutačno tek 24.000, dok preliminarni rezultati popisa iz 2013. pokazuju kako Jajce ima 30.758 stanovnika, što ovoj općini uvećava prihode za 455.668 KM. Procjene federalnih statističara za Kiseljak, koji je prema popisu iz 1991. imao 24.164 stanovnika, su da ova općina danas ima tek 20.545 stanovnika. Da je Kiseljačana ipak više pokazuju preliminarni rezultati popisa iz 2013. prema kojima Kiseljak ima 21.919 stanovnika. Broj prihoda ovoj općini tako se uvećava za 292.631 KM godišnje. Procjenama o broju stanovnika Federalni zavod za statistiku ide na ruku i Bugojnu. Prema popisu iz 1991., ova općina imala je 46.899 stanovnika. Procjene su bile da je Bugojanaca 37.146, dok rezultati popisa iz 2013. pokazuju kako se Bugojno nije oporavilo od etničkog čišćenja hrvatskog i srpskog stanovništva te je Bugojanaca 34.559, zbog čega Bugojno ostaje bez 257.000 KM prihoda u ovoj godini. Pokazalo se i kako su procjene federalnih statističara značajno nanijele štetu Čapljini, Posušju, Tomislavgradu, Livnu, Kupresu, Čitluku, Ravnom..., većinski hrvatskim općinama. Prema popisu iz 1991., Čapljina je imala 27.882 stanovnika. Federalni zavod za statistiku procijenio je kako ova općina ima 22.583 stanovnika, 5539 manje u odnosu na pokazatelje popisa iz 2013. prema kojima u Čapljini žive 28.122 stanovnika.

Koliko su općine izgubile?

Razlog je to uvećanju prihoda Čapljini u ovoj godini za 591.532 KM. Posušje je, prema popisu iz 1991., imalo 17.134 stanovnika. Procjene Federalnog zavoda bile su 16.069, a popis iz 2013. pokazao je kako u ovoj hercegovačkoj općini živi 20.698 stanovnika, što nosi povećanje prihoda za 466.119 KM. Tomislavgrad je, prema popisu iz 1991., imao 30.009 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako se broj stanovnika smanjio na 26.524, a popis iz 2013. pokazuje trend porasta broja stanovnika na 33.032 zbog čega će proračun Tomislavgrada u ovoj godini biti bogatiji za 411.773 KM. Procjene Federalnog zavoda za statistiku smanjuju i broj Livnjaka s 40.600 prema popisu iz 1991. na 31.541. Preliminarni rezultati popisa iz 2013. pokazuju, da Livno ima 37.487 stanovnika te se prihodi ovoj općini uvećavaju za 359.518 KM. Među općinama zakinutim procjenama federalnih statističara je i Kupres, prije rata općina sa srpskom, a nakon rata hrvatskom većinom. Prema popisu iz 1991., Kupres je imao 9618 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako je Kuprešaka danas tek 3289, dok popis iz 2013. pokazuje da na području ove općine žive 5573 stanovnika, što im povećava prihode za 194.390 KM. Čitluk je, prema popisu iz 1991., imao 15.083 stanovnika. Federalni zavod je broj stanovnika u ovoj općini procijenio na 15.843. Popis iz 2013. pokazuje kako ova općina bilježi porast broja stanovnika na 18.552 te ostvaruje rast prihoda od 142.135 KM. I općina Ravno također je zakinuta procjenama federalnih statističara. Ova općina uz samu granicu s RH prije rata pripadala je općini Trebinje, a samo mjesto Ravno imalo je manje od 200 stanovnika. Procjene Federalnog zavoda za statistiku su da Ravno ima 1433 stanovnika, čak 1895 manje u odnosu na preliminarne rezultate popisa iz 2013. prema kojima Ravno ima 3328 stanovnika i pravo na 137.955 KM prihoda više za godinu dana.

Predsjedništvo SDA ponovo traži od ministrice Miličević da poništi uredbu o raspodijeli javnih prihoda

Evo koje su općine oštećene pogrešnom procjenom Federalnog zavoda za statistiku o broju stanovnika
Objavljeno 08.02. - 14:42

Foto: Ilustracija
Broj stanovnika, kao glavni kriterij raspodjele javnih prihoda u FBiH, zbog izostanka popisa stanovništva u BiH pune 22 godine, otvorio je prostora manipulacijama, piše Večernji list BiH. Pokazao je to i novi način raspodjele prihoda u FBiH čijim donošenjem izlazi na vidjelo činjenica kako je pojedinim općinama uplaćeno mnogo više prihoda nego što im prema broju stanovnika i prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2013. pripada, dok su drugima godinama umanjivani prihodi.

Odluka ministrice Milićević

Odluka federalne ministrice financija Jelke Milićević o novom načinu raspodjele prihoda koja, umjesto procjena Federalnog zavoda za statistiku, koristi preliminarne rezultate popisa stanovništva iz 2013. razljutila je bošnjačke stranke te izazvala buru njihova nezadovoljstva. Ali i otvorila pitanje kome je Federalni zavod za statistiku išao na ruku, a koga je oštetio svojim procjenama. U većini slučajeva oštećene su općine s hrvatskom većinom. Iznimki ima i kad su u pitanju većinski bošnjačke općine u FBiH. Procjene Federalnog zavoda za statistiku najviše su išle na ruku sarajevskim općinama koje su ubirale gotovo 1,5 mil. KM prihoda više na godišnjoj razini.

Značajnih odstupanja procijenjenog u odnosu na broj stanovnika utvrđen popisom iz 2013. bilo je u gotovo svim krajevima FBiH. Primjerice, općina Cazin je, prema popisu iz 1991., imala 63.409 stanovnika. Prihodi su joj, prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, dijeljeni na osnovi procjene kako ima manje 62.959 stanovnika. Preliminarni rezultati popisa pokazuju da je Cazinjana 69.411 te im se prihodi za 2016. uvećavaju za 426.405 KM. U istoj županiji USŽ, ali drugoj općini Velikoj Kladuši koja je prema popisu iz 1991. imala 52.509 stanovnika, Federalni zavod za statistiku prilično ide na ruku te daje procjenu o 47.269 stanovnika. Popis iz 2013. pokazuje kako je stanovnika u Velikoj Kladuši znatno manje – 44.770 te ova općina u 2016. ostaje bez 232.000 KM prihoda. Općini Odžak Federalni zavod za statistiku u procjenama smanjuje broj stanovnika za 6198.

Prema popisu iz 1991., ova je općina imala 30.056 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako ih je tek nešto više od 15.000. Popis iz 2013. pokazuje kako Odžak ima 21.289 stanovnika, što mu povećava prihode za 432.676 KM. Za više od 100.000 stanovnika Federani zavod za statistiku povećava broj stanovnika Tuzle u odnosu na pokazatelje iz popisa 2013. U slučaju Tuzle, Federalni zavod drži se skoro pa striktno podataka dobivenih u popisu 1991. prema kojem je Tuzla imala nešto više od 131.000 stanovnika. Popis urađen 2013. pokazuje kako se broj stanovnika u Tuzli smanjio na 120.000 te ova općina u 2016. ostaje bez 863.000 KM prihoda. S druge strane, Živinice su oštećene procjenama statističara u FBiH prema kojima imaju nešto više od 56.000 stanovnika. Popis iz 2013. pokazuje kako Živinice imaju 61.200 stanovnika i prihodi im se uvećavaju za 955.230 KM. U SBŽ, procjenama Federalnog zavoda, najviše su oštećeni Jajce i Kiseljak. Jajce je, prema popisu iz 1991., imalo 45.000 stanovnika.

Federalni zavod procjenjuje kako je Jajčana trenutačno tek 24.000, dok preliminarni rezultati popisa iz 2013. pokazuju kako Jajce ima 30.758 stanovnika, što ovoj općini uvećava prihode za 455.668 KM. Procjene federalnih statističara za Kiseljak, koji je prema popisu iz 1991. imao 24.164 stanovnika, su da ova općina danas ima tek 20.545 stanovnika. Da je Kiseljačana ipak više pokazuju preliminarni rezultati popisa iz 2013. prema kojima Kiseljak ima 21.919 stanovnika. Broj prihoda ovoj općini tako se uvećava za 292.631 KM godišnje. Procjenama o broju stanovnika Federalni zavod za statistiku ide na ruku i Bugojnu. Prema popisu iz 1991., ova općina imala je 46.899 stanovnika. Procjene su bile da je Bugojanaca 37.146, dok rezultati popisa iz 2013. pokazuju kako se Bugojno nije oporavilo od etničkog čišćenja hrvatskog i srpskog stanovništva te je Bugojanaca 34.559, zbog čega Bugojno ostaje bez 257.000 KM prihoda u ovoj godini.

Pokazalo se i kako su procjene federalnih statističara značajno nanijele štetu Čapljini, Posušju, Tomislavgradu, Livnu, Kupresu, Čitluku, Ravnom…, većinski hrvatskim općinama. Prema popisu iz 1991., Čapljina je imala 27.882 stanovnika. Federalni zavod za statistiku procijenio je kako ova općina ima 22.583 stanovnika, 5539 manje u odnosu na pokazatelje popisa iz 2013. prema kojima u Čapljini žive 28.122 stanovnika.

Koliko su općine izgubile?

Razlog je to uvećanju prihoda Čapljini u ovoj godini za 591.532 KM. Posušje je, prema popisu iz 1991., imalo 17.134 stanovnika. Procjene Federalnog zavoda bile su 16.069, a popis iz 2013. pokazao je kako u ovoj hercegovačkoj općini živi 20.698 stanovnika, što nosi povećanje prihoda za 466.119 KM.

Tomislavgrad je, prema popisu iz 1991., imao 30.009 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako se broj stanovnika smanjio na 26.524, a popis iz 2013. pokazuje trend porasta broja stanovnika na 33.032 zbog čega će proračun Tomislavgrada u ovoj godini biti bogatiji za 411.773 KM.

Procjene Federalnog zavoda za statistiku smanjuju i broj Livnjaka s 40.600 prema popisu iz 1991. na 31.541.

Preliminarni rezultati popisa iz 2013. pokazuju, da Livno ima 37.487 stanovnika te se prihodi ovoj općini uvećavaju za 359.518 KM. Među općinama zakinutim procjenama federalnih statističara je i Kupres, prije rata općina sa srpskom, a nakon rata hrvatskom većinom. Prema popisu iz 1991., Kupres je imao 9618 stanovnika. Federalni zavod procjenjuje kako je Kuprešaka danas tek 3289, dok popis iz 2013. pokazuje da na području ove općine žive 5573 stanovnika, što im povećava prihode za 194.390 KM.

Čitluk je, prema popisu iz 1991., imao 15.083 stanovnika. Federalni zavod je broj stanovnika u ovoj općini procijenio na 15.843. Popis iz 2013. pokazuje kako ova općina bilježi porast broja stanovnika na 18.552 te ostvaruje rast prihoda od 142.135 KM.

I općina Ravno također je zakinuta procjenama federalnih statističara. Ova općina uz samu granicu s RH prije rata pripadala je općini Trebinje, a samo mjesto Ravno imalo je manje od 200 stanovnika. Procjene Federalnog zavoda za statistiku su da Ravno ima 1433 stanovnika, čak 1895 manje u odnosu na preliminarne rezultate popisa iz 2013. prema kojima Ravno ima 3328 stanovnika i pravo na 137.955 KM prihoda više za godinu dana./HMS/

Popisalo se i kuso i repato u tim opcinama, od Dalmacije i ZG/Slavonije do Vrankvurta. Cuj Duvno 33.000. Ravno 3328.

E bas mi je drago! Odgovara im kad popisu pola dijaspore u Srpskoj, a smeta im kad vi to uradite u Federaciji. Uzmite im sav novac iz budzeta.

VLADA KANTONA SARAJEVO napokon začepila usta svim neznalicama:

http://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/prezentirana-studija-o-raspodjeli-prihoda-od

Tu je naravno i studija u PDF formatu:

http://vlada.ks.gov.ba/sites/vlada.ks.gov.ba/files/procjena_pozicije_ks_u_raspodjeli_prihoda_od_indirektnih_poreza_u_bih.pdf

Najvažnije tabele su na stranicama 69 i 70 (za one kojima je mrsko sve čitati). Pa kaže:

Učešće kantona u krajnjoj potrošnji Federacije BiH:
KS 40,26 %
TK 15,45 %
HNK 10,42 %
ZDK 9,81 %
SBK 8,75 %
USK 6,87 %
ZHK 4,72 %
K10 1,80 %
PK 1,29 %
BPK 0,63 &

Prihodi KS po sadašnjem modelu 2010 godine 358.260.000,00
Kada bi se raspoređivalo po BDP-u KS bi 2010-te dobio 461.170.000,00
Kada bi se raspoređivalo po obimu krajnje potrošnje KS bi 2010-te dobio 490.660.000,00

Prihodi KS po sadašnjem modelu 2012 godine 345.620.000,00
Kada bi se raspoređivalo po BDP-u KS bi 2012-te dobio 448.280.000,00
Kada bi se raspoređivalo po obimu krajnje potrošnje KS bi 2012-te dobio 475.940.000,00

Prihodi KS po sadašnjem modelu 2014 godine 337.730.000,00
Kada bi se raspoređivalo po BDP-u KS bi 2014-te dobio 433.580.000,00
Kada bi se raspoređivalo po obimu krajnje potrošnje KS bi 2014-te dobio 460.090.000,00

Dakle KS je konstantno oštećen baš kao što sam i govorio.

Dobra je i tabela na stranici 76 gdje se vidi i da je HNK oštećen (baš kao što sam govorio) a interesantno je i da je ZHK oštećen.

Pa eto, bude nastao rat medju kantonima za raspodjelu novca.
Hrvatski kantoni su osteceni i po jednom (koeficijenti) i po drugom principu (raspodjela poreza), tako da ce svakom promjenom zavrsiti u plusu.

HNK je zajednički kanton u kojem su Hrvati jedva 50% stanovništva (po informaciji koja je procurila u jednim vašim novinama).
http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/mostar-hercegovina/rezultati-popisa-u-mostaru-najvise-hrvata-98289

POTPORA MINISTRICI MILIČEVIĆ Hrvatima oteto 200 mil. maraka
Objavljeno 21.02. - 12:20

Ministrica financija F BiH Jelka Miličević dobila potporu HNS BiH

Čelništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH je na posljednjoj sjednici dalo snažnu potporu federalnoj ministrici financija Jelki Milićević oko realizacije odluke o novoj raspodjeli novca nasuprot zahtjevu SDA i drugih bošnjačkih stranaka da se nastavi s prijašnjom formulom koja je bila na štetu hrvatskih općina i županija, piše Večernji list BiH.

“Na sjednici HNS-a dana je potpora ministrici Milićević za Odluku o raspodjeli javnih prihoda po županijama te svim drugim ministrima i dužnosnicima HNS-a protiv kojih se vodi medijski rat. Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a zaključilo je kako svi ministri i dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora rade odgovorno i profesionalno svoj posao”, navodi se u priopćenju sa zasjedanja HNS-a BiH.

‘Odokativni’ podaci

Milićević je koristeći svoje pravo kao ministrice financija uskladila uputu o određivanju udjela županija, jedinica lokalne samouprave i nadležnih županijskih tijela za upravljanje cestama u prihodima od neizravnih poreza i načinu raspodjele tih prihoda za 2016. godinu.
Ministrica Milićević je umjesto proizvoljnih procjena Agencije za statistiku FBiH o broju pučanstva u pojedinim općinama kao mjerodavne uzela podatke s posljednjeg popisa 2013. godine. Zanimljivo je kako je svim hrvatskim općinama i županijama federalni Zavod za statistiku smanjio broj stanovnika za po nekoliko tisuća. Na taj su način samo u jednoj godini većinske hrvatske općine i županije zakinute za oko 20 milijuna maraka proračunskih prihoda. I to traje više od deset godina pa su hrvatska područja opljačkana za više od 200 milijuna maraka prihoda.

Županije s hrvatskom većinom će u ovoj godini dobiti značajno više novca. Pimjerice Posavska županija će imati na proračunskome računu više 3,4 milijuna u odnosu na godinu dana ranije, Zapadnohercegovačka županija će dobiti dodatno četiri milijuna maraka, a Hercegovačko-neretvanska 2,5 milijuna maraka. Nakon novoga izračuna koji je uračunao veći broj stanovništva povećani su i koeficijenti za Srednjobosansku, Hercegbosansku, ali zanimljivo je i Unsko-sansku županiju koja je također godinama bila zakinuta za milijunske iznose, piše Večerenji list.

Stvarni podaci

Ministrica je odgovarajući na kritike pojasnila kako je upute izradila i donijela na temelju Zakona o pripadnosti javnih prihoda i formuli te Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda. Korišteni su preliminarni rezultati popisa pučanstva Agencije za statistiku BiH, a ovogodišnji koeficijenti za svaku županiju i općinu pojedinačno su izračunati. Zbog promjene načina izračuna najavljena je i kaznena prijava protiv ministrice Milićević, dok hrvatske županije traže promjenu i koeficijenata po kojima Sarajevo izrabljuje druge sredine./HMS/

Tehnička misija MMF-a ovih dana analizira raspodjelu javnih prihoda u Federaciji BiH, a nakon analize i obavljenih razgovara s predstavnicima svih razina vlasti dat će preporuke koje bi se trebale ugraditi u novi zakon o raspodjeli javnih prihoda.

Po Hercegovim riječima, Vlada HNŽ-a predložila je izmjene kriterija pri raspodjeli javnih prihoda po ugledu na federalne države kao što su Švicarska ili Belgija, što bi u konačnici trebalo rezultirati većim priljevom sredstava u županijske proračune.