Nebula je objasnio iskompleksiranim neznalicama kako Sarajevo svake godine subvencijama podupire druge kantone dok se kompleksasi iz istih bune da su toBoze opljackani.

Nebula je objasnio iskompleksiranim neznalicama kako Sarajevo svake godine subvencijama podupire druge kantone dok se kompleksasi iz istih bune da su toBoze opljackani.

Da je uplaćeno po kriteriju krajnje potrošnje bilo bi ovako:
KS --- 490.666.576 (a stvarno je dobio 358.262.162) oštećen za 132.404.414
TK --- 188.296.041 (a stvarno je dobio 212.878.119)
HNK --- 126.993.187 (a stvarno je dobio 104.897.348) oštećen za 22.095.839
ZDK --- 119.558.845 (a stvarno je dobio 173.061.733)
SBK --- 106.640.153 (a stvarno je dobio 114.415.743)
USK --- 83.727.754 (a stvarno je dobio 127.882.871)
ZHK --- 57.524.745 (a stvarno je dobio 39.804.199) oštećen za 17.720.546
K10 --- 21.937.403 (a stvarno je dobio 45.325.112)
PK --- 15.721.805 (a stvarno je dobio 17.586.485)
BPK --- 7.678.091 (a stvarno je dobio 24.630.828)

HNK i SBK nisu hrvatski kantoni. Utuvte sebi to već jednom u glavurde nedokazne.

SK i ZHK subvenciraju ostatak FBiH. ZDK, K10 i USK su posebno privilegovani.

DRINOVCI: Ministrica Dujmović otvorila 53. Šimićeve susrete

Najstarija književno-kulturna manifestacija u Bosni i Hercegovini “Šimićevi susreti 2016.” otvorena je sinoć u Osnovnoj školi Antuna Branka i Stanislava Šimića, u rodnome mjestu braće književnika – Drinovcima, prigodnim govorom federalne ministrice kulture i sporta Zore Dujmović, koja je ujedno i otvorila ovogodišnje Susrete.

Uvodnu riječ i pozdrav gostima, među kojima su bili konzul RH u Mostaru Dragan Matijević, potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Stipe Botica, dr. sc. don Drago Šimundža, federalna ministrica Zora Dujmović, grudski načelnik Ljubo Grizelj, održao je predsjednik MH Ogranak Grude i potpredsjednik Organizacijskog odbora Manifestacije Mario Bušić.

Otvarajući Susrete, ministrica Dujmović je naglasila kako su oni najdugovječnija i najbolja manifestacija ovakvoga karaktera te kako će ministaarstvo kojemu je na čelu uvijek podupurati takve manifestacije.

Nakon njezinih riječi, voditeljica programa Mirjana Vlašić izrecitirala je pjesmu “Nađeni Bog” A. B. Šimića, što je ujedno bio i uvod u glavni dio sinoćnjega programa – predstavljanje dviju knjiga kulturnoga i znanstvenoga djelatnika, književnoga kritičara, pisca, prevoditelja i priređivača stručnih, znanstvenih i književnih djela dr. sc. don Drage Šimundže “Bog u djelima hrvatskih pisaca I i II” uz glazbeni nastup Nikoline Zovko i klavirsku pratnju Katje Krolo Šarac.

Prvi predstavljač bio je Mario Bušić koji je zamijenio bolesnoga fra Antu Marića. On je pročitao ulomak fra Antina rada o A.B. Šimiću, upravo onaj koji dokumentaristički govori o Šimićevoj religioznosti. Iz tih dokumenata, koji se čuvaju u Župnom uredu sv. Mihovila u Drinovcima, jasno se vidi kako je A.B. Šimić umro opremljen svetim sakramentima umirućih. Neke najljepše njegove pjesme upravo su one o Bogu, premda je kao mladić, hrvajući se s teškom bolešću, znao pasti u očaj i beznnađe, zdvajanje i bijes, ali vjeru u Boga nikada nije napuštao.

Upravo je na tu temu, ali i na temu o ostalim hrvatskim piscima za koje su neki tvrdili kako su bili bezbošci, govorio drugi predstavljač prof. dr. sc. Stipe Botica. U nadahnutom predavanju o Šimundžinim knjigama, Botica je kazao kako su one plod dugogodišnjega sustavnog i mukotrpnoga, iscrpljujućega autorova rada. Govorio je o vezi kršćanstva i hrvatskoga naroda, pa je tu vjeru u Boga potkrijepio time da se imenica Stvoritelj u hrvatskome jeziku rabi samo u jednome značenju – Stvoritelj je jedan, a svi drugi mogu biti samo stvaratelji.

“U trideset velikih cjelina, dr. Šimundža je odabrao primjere tridesetak hrvatskih književnika u čijim se djelima govori o Bogu. Odabrao je znakovito, prijelomno 20. stoljeće, obrađujući reprezentativne hrvatske pisce. Okom objektivnoga promatrača cijenio je na koji je način tema Boga ušla u određena književna djela. Svaka izrečena Šimundžina tvrdnja potkrijepljena je dokumentarnim navodima u mnogobrojnim bilješkama – kazao je Botica navodeći neke od pisaca koje je autor obradio u svojim djelima (S.S. Kranjčevića, M. Krležu, Dragutina Tadijanovića, A. B. Šimića, Ivu Andrića i Tina Ujevića). Uz njih su se i ostali nabrojani u Šimundžinoj knjizi “hrvali” s Bogom, bili sumnjičavi, tragači, ali nikada Bogu nisu okrenuli leđa, rekao je Botica.

Sam autor dr. sc. don Drago Šimundža također se obratio nazočnima govoreći o početcima hrvatske književnosti, Baščanskoj i Humačkoj ploči, na kojima su prve riječi pisane narodnim hrvatskim jezikom, a glase: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga…” i o usmjerenjima te književnosti.

“Ove dvije moje knjige govore o hrvatskoj književnosti u prošlome 20. stoljeću, ali i o vjeri i nevjeri u njoj. Književnost, ne samo hrvatska, obrađuje ljudski život na relaciji Nebo – Zemlja, odnosno Bog – čovjek. Upravo se književnost u tome stoljeću lomi između Neba i Zemlje, između Boga i čovjeka. Ja o ovim knjigama dajem svoja viđenja potkrijepljena citatima i ostalim navodima, ali jednako tako ostavljam i čitatelju promišljati o napisanome – zaključio je Šimundža, zahvaljujući svima na pozornosti što su ga saslušali.

Inače, moto ovogodišnjih Šimićevih susreta, koji se održavaju pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Sabora RH akademika Željka Reinera i člana Predsjedništva BiH akademika Dragana Čovića, jeste Antun Branko Šimić – i religiozni pjesnik./Fena

Savez općina i gradova FBiH ne odustaje od tužbe: Nećemo otplaćivati kredit Federacije BiH kod MMF-a

Od 2010. godine, od kada je počeo kreditni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, od općina i gradova u Federaciji BiH uzeto je preko 40 miliona KM za otplatu kredita. No, iako je kredit, u konkretnom slučaju, zadužila Federacija BiH, općinama i gradovima ne ide ni najmanji dio sredstava iz zaduženja.
Savez općina i gradova FBiH ne odustaje od tužbe: Nećemo otplaćivati kredit Federacije BiH kod MMF-a

Nakon višegodišnje uzaludne borbe da se općine izuzmu od otplate kredita Međunarodnom monetarnom fondu, stvar je završila i na sudu. Naime, Savez općina i gradova Federacije tužio je Federaciju BiH.

Lokalne zajednice zahtijevaju da se izuzmu od otplaćivanja duga MMF-u, budući da od brojnih kredita ne dobijaju nikakva sredstva.

Pokrenuta tužba protiv Federacije BiH

"Savez općina i gradova Federacije nije odustao od tužbe prema Federaciji BiH zbog načina otplate vanjskog duga prema Međunarodnom monetarnom fondu, ista je uložena i taj postupak je u toku. Imamo određene usmene nagovještaje, nakon razgovora sa Delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda, da će u novom Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, jedinice lokalne samouprave biti izuzete od otplate kredita prema Međunarodnom monetarnom fondu jer za isti nisu ni dobile sredstava", kaže za naš portal Selma Fišek, pravna savjetnica u Savezu općina i gradova FBiH.

U potpuno istom položaju je 79 općina i gradova u FBiH. Kontaktirali smo načelnika općine Cazin koji nam je kazao da općine vraćaju dugove koje nisu zadužile.

"U ovom konkretnom slučaju, aranžman MMF-a, zaduženja i deficiti koji se saniraju iz tih sredstava, nisu prouzrokovani poslovanjima ili zaduženjima općina. Prema tome, po logici stvari, mi ne bi ni trebali učestvovati u povratu i pokrivanju takvih obaveza. Međutim, danas se dešava, kao što se vidi iz pokazatelja, da faktički jedan dio naših općinskih sredstava služi za povrat i saniranje tih obaveza prema MMF-u već godinama i naravno da mi trpimo štetu", kaže Ogrešević za Klix.ba.

Pored otplate kredita MMF-u, u Savezu općina i gradova FBiH nezadovoljni su i Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, koji bi trebao biti jedan od ključnih zakona na kojem će se lomiti koplja u narednom periodu. Podsjećamo da su trenutnim sistemom raspodjele nezadovoljne općine i gradovi, ali i više kantona u FBiH, koji smatraju da previše novca odlazi Kantonu Sarajevo.

8,42 posto novca od poreza lokalnim zajednicama

Prihodi s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuju se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobija Federacija BiH najveći postotak, 51,48 posto, transferira se za kantone. Nešto manji dio, 36,2 posto, ide na funkcioniranje Federacije BiH. Mnogo manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava, a to je, procentualno, 3,9 posto.

"Jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH sadašnjom raspodjelom javnih prihoda sa jedinstvenog računa pripada 8,42 posto. Smatramo da ovaj procenat nije dovoljan, te smo u skladu sa odlukom Predsjedništva Saveza od Federalnog ministarstva finansija tražili da taj procenat u novom Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH bude povećan na 12 posto. Savez općina i gradova Federacije BiH u saradnji sa Svjetskom bankom priprema konferenciju koja će se održati 1. juna ove godine, a čija je tema upravo pripadnost javnih prihoda u Federaciji BiH", kazuje Fišek.

Jedinice lokalne samouprave u razvijenim zemljama, kao i članicama Evropske unije dobijaju znatno veći povrat poreza nego što je to slučaj u Federaciji BiH. U nordijskim zemljama taj procenat doseže i do 70 posto. Međutim, kada je riječ o Hrvatskoj kao najmlađoj članici Evropske unije, situacija je takva da oko 92 posto ukupno prikupljenih poreza odlazi u državnu blagajnu, a 8 posto ostaje u jedinicama lokalne samouprave.

Predsjedništvo Skupštine Saveza općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine u februaru ove godine usvojilo je Zaključak u kojem su naglasili da Savez treba čvrsto insistirati na uključivanju svog predstavnika u radnu grupu za izradu novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Osim toga, zaključeno je i da bi novi Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH trebao jednako tretirati ekonomske i socijalne kriterije, te uvažiti različitosti jedinica lokalne samouprave.

"Nadležnosti općine su takve da se puno mora investirati i u infrastrukturu i temelje razvoja, a na drugoj strani ako nas uskraćuju za prihode, to nam umanjuje mogućnost i potencijal da se bavimo razvojem naše lokalne zajednice", kaže za kraj Nermin Ogrešević, načelnik općine Cazin.