Neprica.
Dalatinski gradovi su veliki gradovi onoga doba a ovo sto u bosni zovemo grad jest grad ali po tadasnjim standardima.
Danas bi to nama vise licilo na selo.

Bosna nije imala niti jedan slobodni kraljevki grad,bosna je sva gravitirala dalmatinskim gradovima.

A gdje sam ja tvrdio da je Bosna imala slobodne gradove? Nije ih ni mogla imati ali pricati da Bosna nije imala sredista i gradove je smjesno. Pa nije grad samo slobodni grad.

Kaze gradovi u Bosni nisu imali cetvrti i crkve. Jajce npr. imalo 7 crkava + kapelu u katakombama

Svaka bosanska zupa je imala i svoj centar. On je bio naravno kao i svi gradovi toga doba u vlasti feudalnog velikasa ali je bio centar.
Evo primjera starog grada Dubrovnika.

U 13. stoljeću područje između Sarajevskog i Visočkog polja pripadalo je staroj bosanskoj župi Vidogošći-Vogošći, u kojoj je Dubrovnik, zajedno sa podgrađem, glavni politički centar ove župe.

Prvi put se spominje u zapisu Dubrovačke kancelarije (Diversa Cancellariae) u kojem se govori o prevozu robu do Deževica, Podvisokog i do mjesta zvanog “Doboruonich”. Grad je pripadao bosanskom knezu Batiću, iz doba kralja Tvrtka II, o čemu svjedoči stećak sa natpisom iz Kopošića.

Bosanski Dubrovnik se spominje i u ugovoru od 20. augusta 1503. godine sklopljenom između ugarskog kralja Vladislava i Osmanlijskog carstva.

Kao sto sam napomenuo i prije problem bosanske povijesti je nedostatak dokumenata koji su potpuno unisteni truskim osvajanjima. Ono malo sto imamo je sacuvano po madjarskoj ili dubrovniku

Riječne kneževine.
Paganija je Neretva (ili Hum).
Travunja je po Trebišnjici.
Duklja po gradu, uskoro će postati Zeta.

Soli je po rudnicima...

Usora je krenula kao župa.
Isto i Soli, isto i Bosna (oko Visokog).

Usora, Soli i Bosna kasnije postaju banovine.

Na kraju Usora se širi na Soli za stalno i postaje vojvodina....

Rama je možda i bila granična banovina, sinonim za Bosnu.

Pa priča s Plivom, Uskopljem i Lukom (Lašvom, Brodom i Dnolukom) je priča s raspadom župe na manje cjeline.

@Velebit nisu sve rijeke iste, npr. Srbi svojataju kanjon Drine kao centar sednjovjekovne Srbije.

Madrid je postao glavni grad tek nakon stvaranja Španjolske.

Jajce nije bosna :)
Bobovac,vrhbosna,visoko i to su imali sta? po jednu utvrdu?
Dali je itko procjenio stanovnistvo tih gradova?

Možda malo offtopic, ali zanimljiva je tema koliko su srednjovjekovne kraljevine uopće bile države u pravom smislu riječi.
Rimska država je bila država, i to državetina.
Mislim da je nešto najbliže današnjem pojmu države od pada Zapadnog Rimskog Carstva možemo naći eventualno od 16. stoljeća pa nadalje.
Nikako feudalne nakupine posjeda, tipa Kralj poriječja tog i tog, Knez Mrduše donje i Princ od planine te i te.
Srednjovjekovna kraljevstva nisu imala bitna obilježja modernih država.

Ako pogledamo koncentraciju srednjovjekovnih crkava i samostana vidjet cemo da ni koncentracija stanovnistva nije bila mala. Druga stvar ni utvrde koje spominjes nisu bile male ni beznacajne. Bobovac mnogi veci velikasi pokusavaju osvojiti bezuspjesno sto znaci da ta utvrda nije bila bas malesna.
Visoko kao utvrda i podrucje s mnogim naseljima takodjer nije bila beznacajna. Koliko su ta naselja bila povezana u vece naselje nazalost necemo vjerovatno nikada utvrditi ali su svakako imali kraljevske dvorove uz tvrdjavu. Da je bilo vazno svakako svjedoce i Mile i Mostre. Prema Anđeliću osnovna funkcija grada Visokog je bila uloga upravnog centra teritorijalno-političke jedinice. Pobrojana mjesta su bila jedna od najranijih župa najranijeg perioda bosanske države od 10. vijeka pa sve do kraja 12. vijeka.

A koja su to obiljezja modernih drzava

Rim kao grad je u ono vrijeme dosegao milju stanovnika i to su u jednom trenu bili masovno neradnici,ono imali su socijalne mjere kao italija do jucer.
1000 eura soc pomoci.Rim je tdada na racun carstva davao stanovnistvu grada i kruh i odjecu zamisli za milion ljudi.

Ovdje je jedna od mađarskih karata;

Usora, Soli i Bosna/Rama;


Za vrijeme Korvina je Ugarska do Bobovca, barem u smislu obrambene Srebreničke banovine;

Volim čitati franjevačke ljetopise, u njima se da dosta toga zanimljivog pročitati. Fra Nikola Lašvanin u svom ljetopisu o Rami piše ovo: "Bela, drugi toga imena kralj ugarski, Slip(i) imenovan, sin Alme hercega, komu je stric njegov Koloman ucinio oci izvaditi, sveto i pravedno vlada.On i zadobi Ramu u gornjoj #harvatskoj zemlji,koja se sada Bosna imenuje, i zato svi njegovi namisnici zovu se kralji Rame to jest Bosne". Mislim da je Rama bila sinonim za Bosnu. Ne samo zbog toga što Lašvanin piše, nego i zbog činjenice da je Korvin nakon turskog osvajanja Bosne ponovno "uskrsnuo" naslov kralj Rame, ako se ne varam Nikoli Iločkom je prvom dodijelio taj naslov, da bi na taj način odvojio(ne znam koju drugu riječ upotrijebiti) kraljeve Bosne koje je on postavljao od kraljeva Bosne koje su Turci postavljali.

Znamo za to alineznamo od kuda mu informacija,jel to predpostavka ili je on to citao u nekim starim knjigama koje su izgubljene.

Zna se da je neke podatke prepisao od fra Stipana Margetića i Pavla Rittera. Koje je još spise koristio ne znam. To što je napisao poklapa se i sa zvaničnom historiografijom. I malo ću se ponovit, ako zanemarimo ovo što je Lašvanin napisao ostaje Korvinovo korištenje titule kralj Rame za krunjenje bosanskog kralja nakon pada Bosne pod Turke.

Tada je i nikola ilocki bio nominalno kralj bosne.Mislim iza pada.
Dali je rama vazna z obranu iza pada bosne?

Nismo se razumjeli. Turci nakon osvojenja Bosne postavljaju Matiju Kotromanića za bosanskog kralja. S druge strane Korvin postavlja Iločkog za bosanskog kralja, Iločki je imao vlast samo u Srebreničkoj banovini, odnosno bivše banovine Usora i Soli i još neke utvrde. Korvin je Iločkom dodijelio titulu kralj Rame jer je Matija Kotromanić nosio titulu kralj Bosne. Iločki nikad i nije imao vlast u Rami. Zbog toga mislim da je Rama sinonim za Bosnu. Ta titula je i prije korištena i Korvin je ponovno koristi jer ne želi koristiti titulu koju su Turci dodijelili Matiji Kotrmaniću. Moram potražiti više o tome pa ću postaviti, sad nemam vremena.

matija vojsalic ili je hrvatinic a kotromanic sigurno nije.

Bio je od Kotromanića. Ako me sjećanje služi Turci su bili postavili trojicu kraljeva, imali su simboličnu vlast. Zadnjeg ne mogu se sjetiti kako se zvao su maknuli zbog suradnje s kršćanima, planirali su se dići protiv Turaka. Na Google su informacije o tome dosta šture, pokušavam naći u knjizi V. Klaića, Povijest Hrvata, on je o tome pisao, al će mi trebati vremena. Da je Rama sinonim za Bosnu kaže i hrv. enciklopedija - Rama, srednjovjekovna županija na području današnje Bosne i Hercegovine, oko srednjeg toka rijeke Neretve, sa sjedištem u utvrđenom gradu Prozoru. Prvotno se nalazila u sastavu hrv. kraljevstva, a tijekom XII. st. pripala je Bosni. Prvi se put spominje 1138. u naslovu hrv.-ug. kralja Bele II. kao toponimski sinonim za Bosnu u cjelini, a poslije kao naziv predjela i županije. Kao gospodar Rame spominje se 1323. knez Ostoja Pribojević, a već 1345. ban Stjepan II. Kotromanić. Čini se da je Rama bila u posjedu Kotromanića sve do ljeta 1463., kada su ju osvojili Osmanlije, a već u listopadu iste godine preoteo ju je Vladislav Hercegović. Za zasluge i iskazanu pomoć u ratu protiv Osmanskoga Carstva, hrv.-ug. kralj Matija Korvin darovao mu je iste godine Ramu u nasljedni posjed. Nakon pada pod osman. vlast prije 1469. bila je ukinuta, a umjesto nje uspostavljena je istoimena nahija kadiluka Neretve u sklopu vilajeta Kraljeva zemlja, potom u sklopu Bosanskoga sandžaka. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51721

Bila su dva kralja Bosne, turska vazala. Oba su se zvali Matija, zato tolika zabuna.

Prvi, Matija Radivojević ili Sabančić je bio potomak Kotromanovića.
Drugi, Matija Vojsalić je bio potomak Hrvatinića.

Pogriješila sam, naslov Kraljevina Rama nije rabio za Iločkog nego za banove. Bio je i Kotromanić(na dnu stranice je opaska) i Hrvatinić