HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 13:04.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 8 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: ORJUNA
PostPostano: 01 stu 2009, 12:49 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 08:25
Postovi: 43997
Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
Možda nisu baš na na ropotarnici povijesti, tj, mogli bi komotno i na ovaj forum i na politiku.

Citat:
ORJUNA

Izvor: Wikipedija

ORJUNA je kratica za Organizacija jugoslavenskih nacionalista; organizacija je bila općenito poznata po kratici. Njeni članovi, a onda i drugi nasilnički jugoslavenski i jugoslavensko-integralistički, monarhistički članovi zvani su "orjunaši".

Sadržaj [sakrij]
1 Osnivanje 1921.
2 Terorističko djelovanje i ideologija
3 Zabrana 1929.
4 Zanimljivosti
4.1 Tuča sa komunistima u Splitu
5 Prikazi u književnim djelima
6 Izvori

Osnivanje 1921. [uredi]

Osnovana 25. siječnja 1921. u Splitu pod imenom Jugoslavenska napredna nacionalistička omladina; ime je promijenjeno u svibnju 1922, kada dobiva novi statut i prestaje okupljati samo omladinu. Osnivači su bili grupa mlađih sljedbenika Svetozara Pribićevića, pripadnici borbenog krila Demokratske stranke. Stranka je na izborima za ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS 1920. godine snažnim promoviranjem jugoslavenstva osvojila većinu glasova Srba prečana te dio glasova Hrvata, osobito u Dalmaciji, koji su težili snažnoj državi da ih zaštiti od Italije.

Značajnu ulogu u osnivanju Orjune imala je grupa Hrvata prebjeglih sa područja koje je nakon Prvog svjetskog rata pripojeno Italiji. Prvi predsjednik bio je Marko Nani, a tajnik Edo Bulat, koji je kasnije postao hrvatski nacionalist i ustaški dužnosnik u doba NDH. U veljači 1922. na čelo joj dolazi književnik dr. Mirko Korolija, kojeg srdačno prima kralj Aleksandar.

Poticaj za osnivanje Orjune bilo je donošenje Obznane, kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije. Orjuna je osnovana sa ciljem borbe protiv snaga koje ugrožavaju novu državu: komunizma i "separatizma", odnosno hrvatskog nacionalnog pokreta uopće. Kao i Demokratska stranka, zastupa centralističko (unitarističko) uređenje države i ideologiju "integralnog jugoslavenstva": svi Jugoslaveni čine jedinstvenu naciju, u kojoj se postepeno trebaju izgubiti posebnosti tri postojeća "plemena".

Terorističko djelovanje i ideologija [uredi]

Orjuna se od početka služila političkim nasiljem (terorom) protiv političkih protivnika. Članovi su organizirani u desetine, koji poduzimaju batinaške napade. Nisu stali samo na tome: prilikom rudarskog štrajka u Trbovlju (Slovenija) 1924. Orjunaši bombama i revolverima napali radnike i zapalili Radnički dom. U doba izbora često napadaju skupove hrvatskih stranaka. Česti su ulični sukobi sa organizacijom Hrvatska nacionalna omladina (HANAO). Napadali su također stranke i organizacije nacionalnih manjina: Nijemaca, Mađara i Rumunja.

Financira ju pokrajinska vlada za Hrvatsku i Slavoniju iz fondova za "Istru i nacionalnu propagandu". Surađuje sa četničkim organizacijama i militarističkom Narodnom obranom. Po mnogo čemu je imala karakteristike fašističkog pokreta. Zagovarala je rasno i integralno jugoslavenstvo, a neistomišljenike je fizički i oružano terorizirala, a ideološki je zahtijevala istrijebiti sve "elemente koji koče državno postojanje i narodno jedinstvo". Veliku mržnju je pokazivala prema ustanovama, organizacijama i osobama koje su im ideološki bile suprotne, posebice prema kleru, frankovcima, separatistima, komunistima, Trumbiću i Radiću, jer su se isti odupirali velikosrpskoj dinastičkoj hegemoniji. [1]

[nepouzdan izvor] Svojstveno im je veličanje srpstva u kulturnom i političkom smislu, Srbije u kojoj vide mesijansku ulogu, odanost dinastiji i Kralju (Kraljevine SHS, op.a.) kojega su nazivali i smatrali "velikim genijem, najsjajnijim simbolom, idealom vaskresenja i vladarom nedostižnih moralnih visina". [1]. Jedna od upadljivih osobina orjunaša, kako ondašnjih, tako i njihovih sljedbenika po ponašanju, je ta što su se držali svake ideje koja je negirala hrvatsku državnu ideologiju. Prema gradu Zagrebu, koji je predstavljao moguće središte hrvatskog nacionalnog i državnog identiteta, osjećaju gađenje i upravljaju mržnju prema njemu, a s druge strane zagovaraju potpuna odvojenost Dalmacije, koju ne smatraju hrvatskom pokrajinom [1].
Ideološki su pokazivali neke istovjetnosti sa autonomašima i talijanašima iz Austro-Ugarske "Slaveni možda, Hrvati nikada".[1]

Vrhunac svega je najuža suradnja s Udruženjem četnika uspostavljena 1923. godine.

Postojali su i izravni kontakti sa fašistima. Tako se npr. dr. Mirko Korolija, predsjednik JNNO od veljače 1922. i kasnije Orjune, javno hvalio svojim dopisivanjem sa Benitom Mussolinijem.

Osim Dalmacije, uporišta ova organizacija je imala i u Sloveniji. U Srbiji ima izvjesno uporište među studentima beogradskog sveučilišta; van njega nema veće značenje. Vladajuća Narodna radikalna stranka osnovala je organizaciju Srpska nacionalna omladina (SRNAO) kao protutežu pokretu integralnog jugoslavenstva.

Nakon raskola u Demokratskoj stranci 1924., većina članova Orjune podržalo je vođu prečana Svetozara Pribićevića. Na parlamentarnim izborima 1925. i 1927. podržavali su kandidate njegove Samostalne demokratske stranke. Zajednički im je cilj obrana ugroženog jugoslavenstva.

Vodstvo Orjune nije podržalo drastični politički zaokret Pribićevića, koji ubrzo nakon izbora 1927. sklapa sporazum sa Stjepanom Radićem (Seljačko-demokratska koalicija). Ostaju vjerni starom opredjeljenju i metodama. Zbog svojeg jugoslavenstva dolaze u sukob i sa srpskim nacionalističkim organizacijama i velikosrpskim koncepcijama srpskih političara.

Zabrana 1929. [uredi]

Orjuna je pozdravila Šestojanuarsku diktaturu, ali je ipak bila zabranjena, zajedno sa svim "plemenskim" strankama i organizacijama. Kralj Aleksandar I. Karađorđević odrekao se njihovih usluga jer su bili omrznuti, ali ne i njihovih ideja i metoda. "Integralno jugoslavenstvo" proklamirano je kao službena državna ideologija, a politički teror države (koji je i ranije postojao) sustavno je organiziran. Međutim, od izvorne zanesenosti jugoslavenskom idejom nije u stvarnosti ostalo ništa: to je sada samo maska za velikosrpske koncepcije; to je također bio razlog da se Orjuna zabrani.

Naziv orjunaš ostao je u širokoj upotrebi, kao oznaka za Hrvata agresivnog jugoslavenskog (ili čak velikosrpskog) nacionalista.


Zanimljivosti [uredi]

Tuča sa komunistima u Splitu [uredi]

Legendarna je i tuča splitskih komunista sa splitskim orjunašima, koja se zbila 22. srpnja 1921. godine, kada su ih komunisti spriječili u njihovim nakanama u njihovu "kontrarevolucionarnom djelovanju". O tome svjedoči i spomen-ploča stavljena na zid u Plinarskoj ulici u Splitu (postavljena 1987. godine), u splitskom predjelu Varošu.

Prikazi u književnim djelima [uredi]

U književnosti je djelovanje ORJUNA-e se spominje u romanu Ive Brešana Ispovijedi nekarakternog čovjeka.

Zastranjivanje građana, koji su išli ideološki u tom pravcu, kao i malobrojnost istih te njihovo otuđivanje od vlastite sredine, prikazano je i u TV-seriji Velo misto.


_________________
sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ORJUNA
PostPostano: 01 stu 2009, 13:13 
Offline

Pridružen/a: 08 lip 2009, 15:13
Postovi: 199
Ministry of Sound je napisao/la:

Naziv orjunaš ostao je u širokoj upotrebi, kao oznaka za Hrvata agresivnog jugoslavenskog (ili čak velikosrpskog) nacionalista.






Najpreciznija definicija. Neki su im skloni pripisivati ovu ili onu ideologiju, ali oni ideologije nemaju osim jugoslavenstva pod svaku cijenu i opće simpatije za velikosrpstvo i izrazito protuhrvatstvo. Mogu se kriti iza bilo koje ideologije samo ako je ista u stanju da ispuni njihove težnje pa se tako nakon devedestih i raspada SFRJ kriju iza nekakvog tobožnjeg ljevičarstva ali sa pravom ljevicom nemaju veze (recimo kao to je Dr Dušan Bilandžić, ljevičar ali ne orjunaš, ili Račan kakav god bio, ali nije bio nikakav orjunaš) . Primjer takvoga orjunaša je bio Miloš Žanko. SVaka ideologija je njima dobrodošla ako je u stanju vratiti im Jugoslaviju sa što je moguce vise velkosrpske dominacije kao garanta opstanka te tvorevine. Takvi tipovi su bili i svojevremeno veliki protivnici Ustava iz 1974 u kojem su vidjeli rusenje Jugoslavije, ali nisu smjeli da se oglase previše javno pa su to umotavali u kojekakve fraze i slično.
Ipak, danas su izumiruca vrsta. Nema od njih ništa ali neki su iritantni kroz nazočnost u medijima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ORJUNA
PostPostano: 01 stu 2009, 20:51 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 04 lip 2009, 20:30
Postovi: 462
Lokacija: desno kod placa
Navodno je djed od Pusipicke bio u Dubrovnik vodja
"Srba katolicke vjere" ili orjunasa .

_________________
Gotovina i Markač Hrvatski heroji domovinskog rata, p.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ORJUNA
PostPostano: 02 stu 2009, 04:52 
Offline

Pridružen/a: 01 stu 2009, 22:53
Postovi: 424
Lokacija: Toronto
Glavni Ustasa za Dalmaciju, Edo Bulat, je bio Orjunas.

Mirko Korolija iz Kistanje je imao dobre odnose sa Talijanima......

_________________
Salo - Chic Nihilism


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ORJUNA
PostPostano: 02 stu 2009, 12:25 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 15:17
Postovi: 3884
Lokacija: Nanya Lakes
neo je napisao/la:
Navodno je djed od Pusipicke bio u Dubrovnik vodja
"Srba katolicke vjere" ili orjunasa .


Još gore :gun_bandana

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000621/novosti3.htm

POVIJESNO PRISJEĆANJE NA 5. PROSINCA 1918. U SVJETLU SUVREMENIH POLEMIKA:
DAN KADA JE JELAČIĆ PLACEM
TEKAO POTOK KRVI


Dr. Grga Budislav Angjelinović:
Ja se svojim krvavim rukama ponosim!

Po svojoj dužnosti smatrao sam da treba prvi da počnem i ja se tim krvavim rukama ponosim, kazao je dr. Grga Budislav Angjelinović nakon pokolja hrvatskih prosvjednika protiv uspostave Jugoslavije - Premda je znao da je riječ tek o manifestaciji, Angjelinović je svjesno želio proliti krv da bi se u Beogradu mogao hvaliti kako je on umirio Zagreb, tvrdili su njegovi suvremenici

Piše: Marko MARKOVIĆ


--------------------------------------------------------------------------------

Kad je predsjednica HNS-a Vesna Pusić javno prozvala Dražena Budišu i HSLS kao stranku koja "nastavlja politiku HDZ-a, manje je okrenuta promjenama, a više kontinuitetu HDZ-ove vlasti, poglavito kad je riječ o suradnji s Haaškim sudom i reakcijama na Deklaraciji o suradnji s tim sudom", predsjednik HSLS-a Budiša upozorio je gospođu Pusić "da se ne zna nositi s vlastitim uspjehom i uspjehom njene stranke", preporučivši još malo više samokontrole, kazavši da je nakon zagrebačkih izbora pokazala dvije ružne osobine - nezajažljivost i neobjektivnost.
Na kraju kratkog odgovora Budiša je priprijetio Vesni Pusić: "Nastavimo li ovu polemiku, a mislim da nam nije u interesu, detaljnije ću progovoriti o profilu stranke koja se zove Hrvatska narodna stranka."
Novinari su pokušali odgonetnuti na što je Budiša mislio tim upozorenjem. On sam nije se dalje izjašnjavao, a izvori iz te stranke sugerirali su jugoslavensko ishodište Vesne Pusić, a poglavito na političku ulogu njezina djeda dr. Grge Budislava Angjelinovića, vrlo značajne osobe u političkom životu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeća.

Pravaš i orjunaš

O čemu je zapravo riječ i tko je bio dr. Grga Angjelinović? Bibliografski leksikon bilježi i da je publicist i političar dr. Grga Budislav Angjelinović rođen na Hvaru 1886. Studirao je pravo u Zagrebu, Pragu i Lavovu, a doktorirao je u Zagrebu i Lavovu. U Zagrebu je završio i studij povijesti i zemljopisa. U to doba bio je aktivni član Hrvatske strake prava koju je vodio dr. Ante Starčević.
Na Zagrebačkom sveučilištu bio je predsjednik starčevićanske omladine i zajedno s Franom Galovićem pokrenuo je list Mlada Hrvatska. Kao odvjetnički pripravnik kod dr. Ante Trumbića u Zadru i Splitu uređivao je list Hrvatska kruna i bio glasovni tajnik HSP-a za Dalmaciju.
Zbog protuaustrijskog govora u Kosovu kod Knina pri proslavi Kosovske bitke, u Zadru je 1915. osuđen na tri godine strogog zatvora. Dvije godine kasnije austrijske vlasti ga, po kazni šalju u vojsku u Beč. Svršetkom rata i nakon opće amnestije svih zatvorenika, vraća se u Zagreb i uređuje list Hrvatska država koju izdaje frakcija Stranke prava (Milinovci), a koja se zalaže za narodno ujedinjenje svih slavenskih naroda.
Pokrenuo je ideju za stvaranje Narodnog vijeća SHS i 1918. postao njegov tajnik, a zatim povjerenik Sekcije za organizaciju i agitaciju, a 28. 10. 1918. imenovan je za povjerenika za javni red i sigurnost u Zagrebu. U toj funkciji organizirao je gušenje pobune 53. i 25. pukovnije u Zagrebu. Više je puta biran za narodnog poslanika za Skupštinu u Beogradu. Izborom za poslanika u beogradsku Skupštinu prestaje biti članom Hrvatske stranke prava koju napušta 1919. i pristupa Demokratskoj stranici Ljube Davidovića u kojoj ostaje do 1928. Kasnije je osnovao Jugoslavensku nacionalnu stranku.
Nakon atentata na Stjepana Radića u Narodnoj skupštini u Beogradu 20. 6. 1928., Angjelinović je imenovan ministrom građevina u vladi dr. Andreja Korošca. Nakon uvođenja šestosiječanjske diktature 1929. imenovan je za opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Pragu, a poslije u Beču.
Do travanjskog sloma Kraljevine Jugoslavije često je mijenjao ministarske ili veleposlaničke dužnosti, a u travnju 1941. s raspadom Jugoslavije, Angjelinović bježi u inozemstvo i priključuje se četničkim političkim krugovima. Zabilježeni su podaci da je tijekom ratnih godina 1942. i 1943. pisao tekstove u kanadskom Srpskom glasniku i četničkom listu Novosti. Danijel Crljen bio je uvjeren da je Angjelinović bio pripadnik Masonske lože koja je zagovaorala Jugoslaviju.

Smrtonosna paljba

Najzanimljiviji dio biografije dr. Grge Budislava Angjelinovića je gušenje pobune hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918. na Trgu bana Josipa Jelačića, te suradnja s četnicima tijekom ratnih godina. Prosinačku pobunu koju je po zapovijedi dr. Grge Budislava Angjelinovića u krvi ugušila policija - mornari i srpski sokolovi - kasnije su svojatali i ustaše i partizani.
Evo kako te događaje opisuje povjesničar dr. Rudolf Horvat u knjizi Hrvatska na mučilištu: "Predsjedništvo Narodnog vijeća izdalo je 3. prosinca 1918. u Beogradu obavijesti da s ’danom 1. prosinca čitav naš narod slavensko-hrvatsko-srpski tvori jedinstvenu državu pod regencijom njegova kr. visočanstva prestolonasljednika Aleksandra’. U Zagreb je 2. prosinca 1918. došla prva vijest da je sinoć u Beogradu stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Malobrojni svijet, koji je pristajao uz Svetozara Pribićevića, te koji je pod zaštitom policije već desetak dana vladao zagrebačkom "ulicom", počne odmah manifestirati po kavanama.
Značajna obitelj

Obitelj Angjelinović inače je poznata i značajna u političkom i javnom životu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeća. Iz nje su potekli pravnik i publicist Berislav (glasoviti orjunaš i poznati policijski batinaš, op.a.), književnik Danko, liječnica Goroslava i pjesnikinja Smiljana. Dr. Grga Budislav djed je hrvatske političarke Vesne Pusić kojoj politički protivnici u današnjoj Hrvatskoj stidljivo žele spomenuti tamne mrlje iz obiteljske povijesti.


Suradnik popa Đujića

Tijekom rata Grga Angjelinović kao jugoslavenski orijentiran Hrvat, u makjavelističkom je duhu "priskako u pomoć pobjednicima", bio je suradnik četničkog vojvode popa Đujića i kanadskih četnika.
Bogdan Radica u knjizi "Hrvatska 1945." bilježi atmosferu u Šibeniku i donosi crticu o Angjelinovićevu povratku u Hrvatsku. Radica je 16. lipnja 1945. u svoj dnevnik zapisao: "U Šibeniku sam po treći put u očekivanju veze za Zagreb. Večerao sam u menzi okružnog NOO... Jedan od prisutnih javlja da se vratio dr. Grga Angjelinović, bivši ministar, i da je jako ostario. Vele da je u razgovoru s rukovodiocima kazao da im čestita što su obnovili Jugoslaviju. Nije se vratio zbog komunizma, već zbog Jugoslavije! I komunistička Jugoslavija, samo da je Jugoslavija." To je posljednji javni zapis o dr. Grgi Angjelinoviću. Umro je u Splitu godinu dana kasnije.


Sutradan su Pribićevićevi ljudi htjeli manifestirati ulicama, ali ih nije bilo dosta za pristojnu povorku. Dan kasnije provalili su u zagrebačke srednje škole, silom prekinuvši nastavu kako bi gimnazijalci manifestirali gradom za novu državu.
Zagrebački građani škripahu zubima, ne mogavši i doličnim načinom suzbiti ovu akciju. Bez ikakve potrebe izazvani su Hrvati da reagiraju na ovu manifestaciju. Reakcija je uslijedila još istog dana (5. prosinca 1918.) poslije podne, kada je oveći broj hrvatskih vojnika 25. i 53. pukovnije pošao gradom manifestirati za hrvatsku republiku.
Za njihovu je namjeru po svojim uhodama saznao dr. Grga Angjelinović, šef policije u Zagrebu. On je na neke kuće na Jelačićevom trgu smjestio oboružane vojnike (mornare) koji dočekaše vojne manifestante. Došlo je do sukoba u kome su mornari lakoumno iz mašinskih pušaka s prozora dviju kuća (broj 6 i 21) pucali na vojnike i polaznike. Neki vojnici uzvratiše pucnjavu, ali - kako bijahu nezaštićeni na otvorenom trgu - brzo podlegoše.
Službeni je izvještaj glasio da je u tome sukobu poginulo 13 ljudi (od toga 9 vojnika), a ranjeno 17 ljudi (od toga 10 vojnika). Radi tog krvoprolića zavladalo je u Zagrebu neopisivo ogorčenje, kojemu ipak nitko nije smio javno dati izražanja, da ne bude uhapšen. Novine su morale šutjeti, da ih ne stigne sudbina pravaškog dnevnika "Hrvatska", kojemu je šef policije dr. Grga Angjelinović 4. prosinca 1918. zabranio daljnje izlaženje."
Razloge pobune sami vojnici kasnije su ovako objašnjavali: "U uzornom redu stupahu postrojbe u pravcu Jelačićevog trga uz ogromnu pratnju rodoljubnog građanstva. Naša je namjera bila proglasiti slobodnu hrvatsku republiku. Uz to se putem izražavalo veliko narodno ogorčenje protiv Srba povicima: "Dolje srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militarizam!"

Krvavi dan

Podjednako se klicalo slobodnoj Hrvatskoj, Stjepanu Radiću i hrvatskoj republici (...) Slavosrbi Pribićević, Drinković i Grga Angjelinović naniješe nama krvavi dan, koji smo jedini imali smjelosti i hrabrosti da govorimo u ime hrvatskog naroda, da opovrgavamo laž, i spletke i povijesno nasilje, te se usprotivimo sramoti koja je nanešena hrvatskom narodu.
Netom stupismo na Jelačićev trg odmah se po nama prosula smrtonosna paljba, te je palo prvih par žrtava. Vođe nisu napustili vojnike, nego su, po tradiciji Hrvata, hladnokrvno prihvatili borbu na život i smrt, polegavši i uz nezaštićene strojopuške. U toj nejednakoj borbi život je izgubilo 14 Hrvata: Slavko Šćukanec, Sent Martoni, Miroslav Svoboda, Viktor Kolombar, Miloš Mrše, Mato Gašparević, Mijo Staničar, Stjepan Jureša, Josip Lupinski, Ferdo Varšec, Nikola Ivša, Dragutin Kostelc, Andro Martinko i Antun Tašnar-Jurčić."
"Riječ", Zagreb, br. 98. 30. travnja 1921., donosi govor dr. Grge Budislava Angjelinovića u beogradskoj Skupštini od 26. 4. 1921. u kojem je oštrim tonom napao hrvatsku pravašku politiku, kojoj je donedavno sam pripadao, da nerado gleda na ujedinjenu Kraljevinu SHS i da pokušava isprovocirati nove nerede u Hrvatskoj. "Ako bi Hrvatska jednog dana postala Irska, mi ćemo opet biti žandari", kazao je Angjelinović. Na to glas iz publike: "Vi u tome imate prakse." Na ovo je dr. Angjelinović progovorio o svojoj praksi u Zagrebu i pred skupštinskim poslanicima ponovio što je to učinio u Zagrebu:

"Ne spašavajte nas"

"Telefonski sam se obratio g. potpukovniku Simonoviću i g. potpukovniku Antonijeviću da mi kao šefovi i delegati srpske vojske dođu u pomoć, jer ja neću moći da održim red u Zagrebu. G. Simonović je kazao: ’Ja nisam dobio akt o ujedinjenju, ja neću da prolivam hrvatsku krv, neću da se kaže da je ovde u Zagrebu brat Srbin pucao na brata Hrvata’ (Pljesak u Skupštini). Gospodo, onda sam ja po svojoj dužnosti smatrao da treba prvi da počnem, smatrao sam da je to moja dužnost i ja se tim krvavim rukama, koje mi predbacuju gospoda od Hrvata, ponosim."
Dan kasnije u listu "Hrvat" objavljen je polemički tekst zagrebačkog gradonačelnika smijenjenog zbog hrvatskih stavova 1922. godine dr. Stjepana Srkulja: "Angjelinović kaže da je pobuna imala svrhu da opljačka grad, no g. Angjelinović je za pobunu znao 24 sata ranije i nije ništa učinio da spriječi. Na sudu je dokazano da ni o kakvoj pljački nije bilo riječi. Cilj nije bio da se sruši Narodno vijeće, pobunjenici nisu došli na Mrkov trg, nego na Jelačić plac manifestirati nezadovoljstvo Sporazumom s Beogradom. Angjelinović je znao za to. Očistio je Trg, na prozore rasporedio strojnice i čekao dolazak vojnika. Svjesno je želio proliti krv i da bi se u Beogradu mogao hvaliti kako je on umirio Zagreb."
Na takav Srkuljev istup, Angjelinović je odgovorio u projugoslavenskom listu "Riječ", ponovivši da se "tim krvavim rukama ponosi", te da bi mu Zagreb trebao biti zahvalan što ga je "po drugi put spasio od pljačke", na što mu je gradonačelnik Srkulj odgovorio: "Molim Vas, nemojte nas više spašavati!"

_________________
Bona, pa skini puder MOŽDA se i znamo, a FUJ, nakeckaj ga ponovo majke ti :)

R.I.P. Aziz "Zyzz" Sergeyevich Shavershian - We are all witnesses


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ORJUNA
PostPostano: 02 stu 2009, 14:45 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 04 lip 2009, 20:30
Postovi: 462
Lokacija: desno kod placa
Mislis li da je Vesna nastavili tradicju svoga djeda ??

_________________
Gotovina i Markač Hrvatski heroji domovinskog rata, p.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ORJUNA
PostPostano: 02 stu 2009, 14:47 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 15:17
Postovi: 3884
Lokacija: Nanya Lakes
Ma nikako, kud bi ona, baš je postala velika Ustašica :ujko

Eno, zaručila joj se kći za Hercegovca :HercegBosanac

_________________
Bona, pa skini puder MOŽDA se i znamo, a FUJ, nakeckaj ga ponovo majke ti :)

R.I.P. Aziz "Zyzz" Sergeyevich Shavershian - We are all witnesses


Vrh
   
 
 Naslov: Re: ORJUNA
PostPostano: 02 stu 2009, 14:56 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 04 lip 2009, 20:30
Postovi: 462
Lokacija: desno kod placa
RajvoSa je napisao/la:
Ma nikako, kud bi ona, baš je postala velika Ustašica :ujko

Eno, zaručila joj se kći za Hercegovca :HercegBosanac


Da to sam vec procitao ,kako je samo mogla primiti Hrvata
za zeta i to jos iz Hercegovine.
Sigurno ce glasati za nju ,jadan on.

_________________
Gotovina i Markač Hrvatski heroji domovinskog rata, p.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 8 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 70 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO