„Katoličko stanovništva u Mostaru“ (1748.-1843. podatci iz matica krštenih, vjenčanih i umrlih) objavio je 1937. godine fra Leo Petrović (1883.-1945.). Poznata je priča kako partizani 1947. zapališe matice a među onim koje postadoše pepeo bile su i one iz kojih je fra Leo crpio podatke (MK 1748.-1794.)
U radu fra Lea, najstariji upis roda Vidović u Mostaru datira od 28.12.1752. kada se spominje Jure Vidović (str. 131). Danas imamo najstariju maticu krštenih župe Gradac od 1795.-1818., (pokrivala je i Mostar te naravno Rodoč).

E u toj matici, prvi a ujedno najstariji sačuvani upisi Vidovića nastanjenih u Rodoču su ovi:
Marko sin Gabrijela Vidovića i Barbare Ostojić rođen 27.5.1801. u Rodoču (MK Gradac 113).
Franjo sin Jure Vidovića i Mare Perić rođen 9.6.1802. u Rodoču (MK Gradac 199).
Katarina kći Skendera Vidovića i Birđe Drežnjak rođena 21.9.1807. (MK Gradac 62).
Vid sin Pavla Vidovića i Šime Dokić (Doko) rođen 13.6.1808. u Rodoču (MK Gradac 177).

Skender i Pavle Vidović doselili su u Rodoč iz Vidovića odnosno Blizanaca u Brotnju (udaljenih 10 km zračne linije).
Skender bio je sin Ivana Vidovića i Anđe Bevanda. Prva žena Skendera bila je Franka Barišić iz Studenaca i s njom imao je 1778. Katu (MKBr 248), 1782. Anđu (MKBr 464), 1786. Ivu (MKBr 137) i 1795. Ivana (MKBr 1406) rođene u Vidovićima. Druga žena udovca Skendera bila je navedena Birđa Bošnjak iz Raške Gore koju ženi 1798. (MVBr 31) i s njom ima 1799. Anu (MKBr 342) i 1804. Šimuna (MKBr 540), rođene u Blizancima. Onda slijedi doseljenje Skendera u Rodoč i rođenje one Katarine iz 1807. godine (MK Gradac 62).

Pavle bio je sin Stjepana Vidovića i Birđe Nižić (Nikše). Rodio se 30.6.1781. u Vidovićima (MKBr 304) a ženio se u Brotnju prezimenom MIHIĆ 25.11.1804. Šimom Dokić (MVBr 129). Sa Šimom imao je 1808. Vida (MKGr 171), 1808. Stjepana (MKGr 240), i 1812. Luku (MKGr 16) upisane na krštenjima prezimenom Vidović. Udovac Pavle opet se ženio prezimenom MIHIĆ sa Ružom Drlje alias Biošić iz Krivodola 9.4.1815. (MVBr 97). Prezimenom Vidović krsti 1816. kći Katu (MK 311), prezimenom MIJIĆ kći Jelu 1818. (MK 457) i sina Ivana 1823. (MK 226), prezimenom GABRIČIĆ sina Franju 1826. (MK 274) i opet prezimenom Vidović sina Luku 1833. (MK 16)
Pavlova sestra Kata rodila se 21.8.1785. a na krštenju je upisana kao kći Stjepana MIJIĆA i Birđe Nižić (Nikše). Druga Pavlova sestra Jela rođena je 1780. (MKBr 110) a udala se 1810. za Antu Čulu (MVBr 95). Pavlov stariji brat bio je Mijo a rodio se 2.8.1776. prezimenom Vidović (MKBr 78).

Dakle ove grane Vidovića doseljenih u Rodoč iz Brotnja upisivati će se u maticama ponekad Mijić i Mihić, Perkić (Anđa 1825. MK 223; Jure 1834. MK 142) i Perko (Iva 1830. MK 146) ali najčešće Vidović.
Ovo su najstariji podaci iz matica o rodu Vidovića nastanjenih u Rodoču.

P.S.
Broćanske matice umrlih bilježe da broćanski Vidovići nisu bili u ljubavi s Turcima.
28.10.1778. Andriju Vidovića (23 mu godine) ubili ga Turci (MUBr 92).
n/u 1804. Augustina Vidovića (26 mu godina) „Obisi ga Ajan“ (MUBr 152).

Kako doći do fra Leove knjige?

Malo mi je teško je za povjerovati da vam je pradjed Mate Ćavar sin Ilije iz Gostuše i Perke Šušak što bi rođen 14.2.1814. (MGr 140) a ženio se 10.1.1838. godine Ivom Jovanović iz Šurmanaca (MVGr 158).

Ima nekolicina Ćavara imena Mate a otac im bi upisan imenom Ilija.

Jedan od njih rodio se 20.9.1865. u Cernu (MKČe 67). Majka mu bila Šima Sivrić iz Međugorja.

Ovaj Mate Ćavar sin Ilije ženio je 24.11.1891. Luciju Zovko (MVČe 20).
Imali su 1893. Ivana (MKHu 672), 1894. Matu (MKHu 235), 1896. Nikolu (MKHu 318), 1899. Matiju (MKHu 380), 1902. Andriju (MKHu 7) i 1907. Luku (MKHu 215). Mate Ćavar sin Ilije umro je 3.10.1932. i pokopan je u Cernu (MUHu 74).

Radi se o NAPRETKU (HRVATSKI NARODNI KALENDAR - UREDIO GA ANTE MARTINOVIĆ) 1937. SARAJEVO.

Moj primjerak Napretka dobio sam od djeda, a mislim da se može naći kod Topića u Sarajevu i ovo izdanje.

Evo Vam nekoliko upisa!

Matična knjiga krštenih župe Gradac 1709. – 1845.

Ego Andreas Lazzari Parocus de Gradaz baptizaui die 2 N(ouem)bris 1727 infantem natum die 22 N(ouem)bris 1727 ex Stefano et Agneze Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti impositum est nomen Martinus. Patrinus uero fuit Dominus D. Paulus Jelich de Tarnoua.

Ego Parocus ut supra baptizaui die 25 Aprilis 1734 infantem natum die 18 Aprilis 1734 ex Joanne et Rosanda Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Georgius. Patrinus uero fuit Philipus Salata de Gradaz.

Ego Andreas Parocus de Gradaz baptizaui die 2 Mais 1734 infantem natum die 23 Aprilis 1734 ex Paolo et Maria Putiza coniugibus de Papratniza, cui infanti datum est nomen Michael. Patrinus uero fuit Josephus Raiceuich de Rasno.

Ego Andreas Lazzari Parocus de Gradaz baptizaui die 18 O(cto)bris 1734 infantem natam die 20 S(eptem)bris 1734 ex Stefano et Agneze Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Angiola. Matrina fuit Agnes Ma(rco)uich de Brochianaz.

Ego Andreas Lazzari Par. de Gradaz baptizaui die 21 Januaris 1736 infantem natum die 10 Januaris 1736 ex Petro et Joanna Raiceuich coniugibus de Mosseuichi, cui infanti datum est nomen Gregorius. Patrinus autem fuit Milinko Mustafich de Hutouo.

Ego Par. Andreas Lazzari in Gradaz baptizaui die 18 Martis 1736 infantem natam die 12 Martis 1736 ex Matteo et Ellena Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Maria. Matrina uero fuit Ellena Cunich de Hosglie.

Ego Andreas Lazzari Parocus de Gradaz baptizaui die 18 O(cto)bris 1738 infantem natam die 14 O(cto)bris 1738 ex Matheo et Ellena Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Luca. Matrina uero fuit Agnes Hillijch de Hutouo.

Anno D(omi)ni 1742 die 9 O(cto)bris ego sup(rascriptu)s baptizaui infantem natum die 28 S(eptem)bris ex Mattheo et Ellena Raiceuich coniugibus de Huttouo, cui infanti impositum est nomen Michael. Patrinus uero fuit Stephanus Matuscouich de Mosseuichi.

Ego Par(ocu)s ut supra baptizaui die 27 N(ouem)bris 1744 infantem natum die 14 Julis 1744 ex Petro et Joanna Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Helias. Patrinus fuit Marcus Preuiscich de Preuisc.

Ego Par(ochu)s Andreas Lazzari baptizaui die 20 S(eptem)bris 1744 infantem natum die 16 S(eptem)bris 1744 ex Joanne et Angiola Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen Matheus. Patrinus uero fuit Joannes Putiza de Papratniza.

Ego Parrocus ut supra baptizaui die 29 S(eptem)bris 1745 infantem natum die 25 S(eptem)bris 1745 ex Matteo et Ellena Raiceuich coniugibus de Hutouo, cui infanti datum est nomen (ne stoji ništa). Patrinus uero fuit Petrus Butigan de Papratniza.

.
.
.

MATICE VJENČANIH ŽUPE GRADAC 1720. – 1830.

1723 Stephanus Raiceuich de Hutouo accepit in uxorem agnotem filiam Miletae Mustapich de Hutouo praesente me et Nicolao Raiceuich de Rasno et Joanne Boscouich de Hutouo.

1726 die 17 Februaris praemissis solitis denunciationibus in 3 diebus solemnibus inter missarum solemnia nulloque obstante can. imp. Matheus, filius Mathei Raiceuich de Hutouo accepit in uxorem Annam, filiam Sabbae Tarnicianin de Hutouo praesente me Par. et duobus testibus uidelicet Stoiana Mustapich et Michaele Jurcouich uno et altero de Hutouo.

1727 praemissis 3 denunciationibus in tribus diebus solemnitibus Petrus Mathei Raiceuich de Hutouo nullo obstante can. impedimento accepit in uxorem Joannam, filiam Viti Perich de Dubrouiza assistente me Par. Andrea Lazzari et de moreque duobus testibus nimirum Stefano Raiceuich de Hutouo et Matheque Raiceuich paribus de Hutouo.

1729 Peractis consuetis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis inter missarum solemnia nulloque obstante can. imp. Joannes, filius Gregoris Raiceuich de Hutouo accepit in uxorem Boscizam, filiam Lupi Marcouich de Dubrauue et hoc fuit die 27 Nouembris assistente me Paroco Andrea Lazzari de moreque duobus testibus nimirum Philipo Salata de Gradaz et Georgio Jurcouich de Hutouo.

Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis nulloque obstante can. imp. Joannes, filius Mattei Raiceuich de Hutouo 1731 die 3 Junis accepit in uxorem Annam, filiam Micaelis Jurcouich de Hutouo assistente me Paroco Andrea Lazzari de moreque duobus testibus scilicet Marco Illich et Joannes Bassich de Hosglie.

Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis nulloq. obstante can. imp. Matteus, filius Gregoris Raiceuich de Hutouo accepit die 25 Decembris 1734 in uxorem Ellenam, filiam Georgis Jurcouich assistente me Parocco Andrea Lazzaris duobusq. testibus scilicet Ellia Mustaphich et Petro Raiceuich ambobus de Hutouo.

Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis nulloque obstante can. imp. Joannes, filius Gregoris Raiceuich de Hutouo accepit in uxorem Angiolam, filiam Philipi Lonaz de Tarmcina et hoc die 4 Febr. 1742 assistente me Par. And. Lazzari duobusque testibus Matheo Mustafich et Aelias Raiceich ambobus de Hutouo.

Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus festiuis nulloq. obstante can. imp. Thomas, filius Nicolai Karuauaz de Gabbella accepit in uxorem Andrianam, filiam Mattei Raiceuich de Hutouo et hoc die 22 Febr. 1745 assistente me Parrocco duobusq. testibus Nicolao et Matteo Spacichi ambobus de Gabella.

Per(a)cta una den. die festiuo et duobus dispensatus nulloq. obstante can. imp. Ellias, filius Gregoris Raiceuich de Huttouo accepit die 8 Junis 1745 in uxorem Magdalenam, fil. Natalis Vuletis de Gradaz presente me Petro Millosceuich Coad. huius Par(ochi)ae nec non duobus testibus uidelicet Georgio Cogneuod de Huttouo et Philippo Socoo de Brochianaz.

.
.
.

Hvali ti puno Marin.
Poslao sam ti pp.

molim Vas može li porijeklo prezimena

Livaji, Konjic, Vrci (Do)
i
Matić Borovica Vareš

hvala

Boškovići Dubrave kod stoca

Popis župljana župe Dubrave iz 1792. godine nalazi obitelj Mate Boškovića(Matteo Boscovich) u Crnićima s čak 33 člana. Od tih je 20 dovoljno staro za pričest. Ovaj Mato je nekih 40 godina ranije doselio iz Hutova, a rođen je 1726. Njegov otac je Ivan, a djed Petar. Taj Petar je mogao biti rođen oko 1670. Dalje porijeklo roda nije najjasnije. Čini se da bi mogli imati veze s Boškovićima u Cicrini i Trnčini, koji se tamo isto tako pojavljuju oko 1700. a čije ranije prezime je Dobroslavić i kojim je još starija matica Ravno u Popovu. Boškovići iz Orahovog Dola(od koji je Ruđer Bošković) su drugi rod i nisu u srodstvu s ovim koji su ogranak Dobroslavića.

Tako da su dubravski Boškovići sigurno s Hutova, a daljom starinom moguće iz Ravnog.

Jeli ipak moguće da je ova loza Boškovića iz Orahova Dola pošto je takva lokalna predaja koja ne mora biti točna? I ako mogu dodati prezimena Raguž, Prkačin i Proleta općina Stolac. Hvala unaprijed.

Za prijatelja...

Ima li netko podatak o Duperima iz Župe?Duperi koji su pravoslavni,kazu da jedan dosao iz Župe,nezna se kad,i da je bio katolik.Dosao u Bihovo kraj Trebinja.
Kazu,ranije prezime im je bilo LAZAREVIĆ.
Nadimak im je dao neki Aga,koji je vidio ...valjda Lazarevića...kako dupa kamen!"
Oni sad slave Aranđelov dan,al prije su slavili Đurđev dan.

Nasao sam samo link:
LAZAREVIĆ, nastanjeni u Hotnju (Neum). Ranije su živeli u Prapratnici i zvali se Janjići. Janjići na području Hercegovine su slavili Đurđevdan i Aranđelovdan.
http://www.poreklo.rs/2012/06/04/pokatoličene-srpske-porodice-u-hercegovini/?lang=lat
koji potvrđuje vjeru.Iako neznam kakve veze ovi imaju sa Župom,pokraj Dubrovnika.

help?

Oprostite, ali zanimalo bi me prezime Tičić, kojih ima mnogo na otoku Pagu, ali ima i muslimana u okolici Zenice, pa jesu li kako možda povezani? Hvala unaprijed!

Hvala na odgovorima.

evo link obiteljskog stabla, pa mozda dodjes do jos nekih zakljucaka

http://www.geni.com/family-tree/index/6000000025400994839

http://www.geni.com/family-tree/index/6000000025400994839

Poštovani, možete li napisati nešto više o porijeklu prezimena Đivić.
Hvala

zanimljvio, mozda i za BiH bude uskoro...

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census20 ... snames.htm

Marin2 - Jeli vi imate još informacije od Cavare iz Cerne ?

Evo od Pavo povjest (str. 50/51)....na engleskom jeziku.

Ćavars(generally, but not always, spelt with a ć instead of a č) are one of the largest clans in Herzegovina, so to produce a list of all of them from the extant church records would be a monumental task. Nearly every municipality in western Herzegovina has a village or two with Ćavars living it.

In Livno, there was about 70 Ćavars in 1991., living mostly in villages of Tribić and Veliki Kablići. In Tomislavgrad, there were almost 200 of them, living in the villages of Kazaginac and Ćavarov Stan, as well as the city of Tomislavgrad itself. In the Grude municipality, 16 Ćavars lived in the village of Sovići. In Široki Brijeg, where the clan likely originated from, there were more than 500 of them living in 5-6 different villages. In Čitluk, there was just under a 100 Ćavars, largely in villages of Služanj and Krehin Gradac. In Ljubuški, there was 35 of them in the village of Cerno. In Mostar, about a 100 of them lived in the villages of Polog and Rodoč. In Prozor, about 50 of them lived in villages of Orašac and Lug. About 25 of them lived in Budišnja Ravan and Repovica, small villages in the municipality of Konjic.

This is more than a 1000 people just in Herzegovina proper, with many more living in Bosnia itself. They are all likely of the same origin, descended from a common ancestor who lived somewhere in the Široki Brijeg region in the late XVII century. The original last name was Vidošević. If you know more precisely where your ancestors(and I assume here that you're asking because you have Ćavar ancestry on one side of your family or another) lived, I may be able to find more precise info on that particular branch of the clan.

Cerno is a fairly new village. It was established as a permanent villlage sometime before the 1840s. Until then, it served as summer pastures for shepherds from the area od Brotnjo to the north of Cerno. Ćavars seem to have come around 1850, as it is around this time we begin to see baptisms of children with this last name. According to the church records, they came to Cerno from the village of Krehin Gradac near Čitluk. They had lived in Krehin Gradaz since at least 1742, when they are mentioned in the parish family rolls. There were two households of Ćavars in Gradac then, and their heads were listed in the Latin-language census as "Michael Chiavarovich" and "Natalis Chiavarovich."

As I mentioned above, these Ćavars had likely earlier come from the village of Gostuša near Široki Brijeg where all Ćavars appeared to be from, though this is conjecture as there are no earlier written records confirming it.

tspli50 - Odakle ste vi ?

Pitajte, konkretno koji Ćavara iz Cerna ili obitelj, Vas zanimaju!

Tata je Krešimir, rođen u Cernu 1940. Brace - Franjo (1932-2013), Jozo (1940), Mate (1928-2004), Dominik (Tomo), Andrija -Sestre - Kata (još živa), Mara, Stana, Stoja.
Dida - Ante (neznam točno kad se rodio, umro 1977)
Pradjed - Dominik (mislim rođen oko 1860, umro oko 1950)
od Dominik Tata je bio Lovre.

Mislim da Ilija bio Lovrin brate ? Nezam.

Hvala !

RODOSLOVLJE (KRIŽANA) ĆAVARA IZ CERNA
(informacija o Ćavarima iz moje baze podataka)

ANTU ĆAVAR iz Cerna r. 1896. i JOSIPU KAPULAR iz Zvirovića r. 1.1.1900. (kći Pere Kapulara i Stojke Jeličić) vjenčao je fra Vice Skoko 12.8.1924. u Studencima. Svjedoci su bili Frano Dragićević i Nikola Ćavar (MV Studenci 286).
Stojku i Katu (blizanke) dobili su već 6.9.1924. (MK Humac 242. 243). Andrija se rađa 1926. i umire u Cernu 20.12.1933. (MUHu 123). Mate je rođen 28.1.1928. (MKHu 22) a oženio je Ružu Mioč 1953. godine. Frano je rođen 3.2.1930. (MKHu 45) a oženio je Mariju Šalaj 1961. Nakon njega rađa se Kata 27.4.1934. (MKHu 45) a oženio ju je Šćepo Džidić 1961. Dominik je rođen 20.11.1936. (MKHu 249) a oženio je Danicu Markota 1963.
KREŠIMIR ĆAVAR rođen je 18.10.1940. (Cerno, br. kuće 46). Krstio ga fra Jako Križić dva dana kasnije, a krsni kum bio mu je dr. Krešimir Vasilj (MKHu 251). Isti dan kršten mu je brat blizanac Jozo (MKHu 252) koji je oženio Božicu Vučić 1963. godine.

ANTE ĆAVAR (vaš djed) rođen 20.12.1896. sin je DOMINIKA ĆAVARA iz Cerna i STANE SUŠAC iz Cerna r. 23.2.1866. Krsni kum bio mu je Marko Luburić (MKHu 916). Dominik i Stana vjenčani su 24.11.1891. Svjedoci na vjenčanju bili su Ante Sušac i Ilija Ćavar (MVHu 74). Imali su kćer Mariju r. 1892. (MKHu 608) koju je oženio Franjo Prskalo 1919. godine, pa Katu r. 1894. (MKHu 294) oženio je 1921. Frano Dragićević, Martu r. 1898. (MKHu 232) oženio je 1925. Ivan Jurković i Šimu r. 1905. oženio je 1930. Vidak Soldo, te brata Jozu r. 1912. (MKHu 48) koji je oženio Matiju Pehar 1937. godine.

DOMINIK ĆAVAR (vaš pradjed) rođen 31.7.1863. bio je sin LOVRE ĆAVARA i MANDE PEHAR iz Ograđenika r. 31.3.1827. Krsni kum bio mu je Nikola Sušac (MKHu 633). Lovre je oženio Mandu 25.11.1851. što je ujedno PRVO VJENČANJE nekoga Ćavara u CERNU. Svjedoci na vjenčanju bili su Marko Bevanda i Jure Pehar (MV Gradnići 156). Prvo dijete im je Jure r. 21.4.1854. i ujedno prvi Ćavar koji se rađa u Cernu (MKGr 178). Jure je oženio 1886. Matiju Dugandžić a nakon smrti žene Matije, ženi 1900. Perku Čotić. Nakon Jure rođena je 1865. Marija (MGr 461) a oženio ju je 1877. Mate Erceg, pa Šima r. 1858. (MKGr 219) oženio je 1885. Križan Milićević. Ivan se rodio 1860. (MKGr 41) a oženio je 1888. Šimu Milićević. Nakon Ivana rođen je 1863. „Vaš DOMINIK“, pa je rođena Jaka 1867. (MKGr 89) koju ženi Stipan Mucić i najmlađa Perka r. 1870. (MK Čerin 70).

Napisali ste, da mislite da je Ilija bio LOVRIN brat, što je točno!
Oni, Ilija i LOVRO (vaš prapradjed) djeca su MATE ĆAVARA rođena 23.2.1800. u GOSTUŠI kod Širokog Brijega (MK Mostarski Gradac 243). MATE je oženio 23.11.1822. MARIJU DRAGIĆEVIĆ iz Zvirovića r. 28.7.1796. (kći PLANIŠTARA Frane Dragićevića i majke Birđe Mandarić) i nastanio se u BLATNICI. Svjedoci na vjenčanju bili su Ivan Bevanda i Ivan Dragićević (MVGradnići 71). Sva djeca su im rođena u BLATNICI a imali su: Antoniju r. 1824. (MKGr 604) oženio je 1851. Lazar Jurković, Mandu r. 1832. (MKGr 689) oženio je 1854. Blaž Sušac, Božicu r. 1834. oženio je 1860. Ilija Sivrić (MVGr 10), Matiju r. 1837. (MKGr 781) oženio je 1864. Ante Sivrić. Vaš LOVRO rođen je 27.2.1826. krsni kum bio mu je Križan Vučić (MKGr 386). Brat Lovrin, Ilija rođen je 1828. ali kršten je „PREZIMENOM BEVANDA! (sic)“ (MKGr 887) a oženio je 1856. Šimu Sivrić. Mate Ćavar što doseli iz Gostuše u Brotnjo umro je u Cernu 30.8.1881. (MUČe 14).

MATE ĆAVAR r. 1800. u Gostuši bio je sin PETRA ĆAVARA i RUŽE ZLOMISLIĆ. Krstio ga je fra Marijan Miletić a krsni kum bio mu je Petar Ćavar. Imao je brata Božu koji je rođen također u Gostuši 26.12.1804. (MKMG 452). Ruža Zlomislić majka Mate Ćavara umrla je 26.7.1814. u OGRAĐENIKU selu do Blatnice (MUGr 228). UPIS SMRTI RUŽE KAZUJE DA JE OVA OBITELJ ĆAVARA (IZ GOSTUŠE) NASTANJENA U BROTNJU OKO 1814. GODINE.
Biskupski popis iz 1742. u Donjem Gracu (ŠB) zatekao je jedan dom Ćavara (9 ukućana):
Stephanus Chiavar 7 odraslih i 2 djece

Biskupski popisu iz 1768. u Gostuši nalazi tri obitelji Ćavara (38 ukućana):
Stephanus Chiavarovich 10 odraslih i 5 djece
Joannis Chiavarovich 9 odraslih i 6 djece
Nicolaus Chiavarovich 3 odraslih i 5 djece

Dvojno prezime Vidošević – Ćavar ili Ćavar – Vidošević iz Gostuše nalazimo sve do 19. stoljeća u maticama. Evo Vam jedan takav upis.
Gostuša 30.1.1802. ja fra Marijan Miletić krsti a rodio se 28.1.1802. Mijo sin Stipana Ćavara i Lucije Knezović. Kum je Nikola Rotim (MKMG 172). (Mijo će kasnije postati fra Ilija Vidošević-Ćavar. Fra Ilija umro je u Širokom Brijegu 17.4.1867. u 65. god. života.)

Gradac Gorgni, 26.11.1834. ja fra ELIAS VIDOSEVICH (valjda je fra Ilija znao koje mu je staro prezime), …. vjenčam Matu sin pokojnog Filipa VIDOSEVICH vulgo CHIAVAR iz Gostuše i pokojne Luce Kvesić iz Rasna župa Blato, sa Katom djevicom kćerkom Mije Mandića iz Dobriča i pokojne Ruže Salavarda iz Kneš-polja. Svjedoci, Križan i Jurka
VIDOSEVICH iz Gostuše … (MVMG 45).

Prvi upisi Ćavara datiraju 1694. godine u Imotskoj krajini i to u Dobranjama kada se u valu izbjeglih iz Hercegovine doselila 18-člana obitelj Jure Ćavarovića, kojoj mletačke vlasti daju 35 kanapa zemlje (zapisano u venecijanskom zemljišniku iz 1725. godine). U popisu vjernika župe Dobranje od 15.7.1725., saznaje se za obitelj Jure Ćavara koji je imao 14 članu obitelj. Dvije godine kasnije, 1727. sačinjen je novi popis vjernika župe Dobranje (arhiv Nadbiskupskog ordinarija u Splitu) iz kojeg se saznaje da obitelj Jure Ćavarovića sada ima 15 članova a Jure ima oko 80 godina što će reći da je rođen oko 1648. kada se vjerovatno prezivao Vidošević. Po mojim saznanjima Juri pripada naslov najstarijeg poznatoga Ćavara zabilježenoga perom. Osim djeda Jure zabilježeni su i njegovi sinovi Grgo (50 god.), Martin (48) i Vice, te unuk Jurin a Grgin sin Ivan (28) koji je oženjen Mandom (23 god.)!

VIDOŠEVIĆ (VIDOSEVICH)
ĆAVAROVIĆ (CHIAVAROVICH)
ĆAVAR (CHIAVAR, CZAVAR)

Za kraj, interesantna mi je bila obitelj Nikole Ćavara iz Cerna r. 18.9.1858. i njegove žene Ive Vlaho r. 9.3.1862. Nikola i Iva vjenčani su 21.11.1887. (MVHu 15) i imali su 10 djece.
Petar, prvi sin Nikole Ćavara i Ive rođen je 10.10.1889. (MKHu 520) i odselio je u AMERIKU. Njegov mlađi brat Ilija rođen 4.8.1890. oženio je 1921. Ružu Galić iz Blatnice (MVČe 18) i imali su petero djece. Ilija je poginuo je 28.1.1945. i ukopan je 29.1.1945. u Cernu. Fra Vid Čuljak vodio je pokop a u opasci napisao je „POGINUO OD AVIJONA U CERNU“ (MUHu 45)!
Interesantno je se ovaj navedeni Ilija Ćavar sin Nikole iz Cerna nalazi i na spisku ubijenih u Jasenovcu (www.jasenovac.org) kao i još tri Planinića (Ana, Jakov i Jozo), tri Sušca (Nikola, Blaž i Nikola) i jedan Vučić (Martin), svi iz Cerna, a nikada nogom nisu kročili u Jasenovac!…

POGRJEŠIO SAM U PISANJU NASLOVA (nije KRIŽAN već treba pisati KREŠIMIR).
KRIŽAN JE DRUGA GRANA ĆAVARA U GOSTUŠI I POLOGU!


Dakle naslov treba glasiti:

RODOSLOVLJE (KREŠIMIRA) ĆAVARA IZ CERNA
(informacija o Ćavarima iz moje baze podataka)

Marin2, šta možem riječ. Mnogo Hvala šta si ovo napiso od nas. Teško od Australjia da se pronađe od nas zato svi su mnogo starije od mene (ja sam najmlađi) i nisu više u Cernu osim Tatin sestra Kata.

Evo link na jednu zanimljivu kartu. Ima i prezimena nekih na njoj.

http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm

http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-43.jpg

Bok!

Molim Vas može li porijetklo prezimena Cvitić.
Ja sam rodom iz Jajca župe Podmilačje al znam da nas ima i po Hrvatskoj.
Hvala!