Kelave su u Roškom Polju od najstarijeg popisa katolika 1742. Taj popis nalazi u Roškom Polju domaćinstvo Mate Kelave s 13 ukućana. Kelave, za razliku od drugih Duvnjaka, ne nalazimo kao izbjeglice u Sinjskom kraju 1685-1718., no 1759. u Sinju umire Grgur Kelava. On je navodno imao 93 godine. Kod Imotskog, u selu Proložac, postoji rod koji se preziva Grabovac. Oni tvrde da im je starije prezime Kelava, no još 1725. godine su zabilježeni kao Grabovci. Naravno, čak i da im je staro prezime Kelava, to bi mogla biti samo slučajnost, pošto sama riječ označava krezavog, bezubog čovjeka.

Mikulići se u Ružićima(čiji zaseok je bila Borajna) spominju i 1742. i 1768. Prve godine je u selo samo domaćinstvo Nikole Mikulića s 18 članova, dok popis iz potonje nalazi Jure, Luke i Mate Mikulića s ukupno 35 članova.

Na koji način povezati? Gabrića ima u Kablićima kod Livna oko 1780. Fra Filip Gabrić iz Travnika dolazi za župnika u Ljubunčić kod Livna 4.8.1805. Gabrića u župi Lašva ima nekoliko obitelji u raznim selima i 1742. i 1768.

Na žalost, ne mogu reći puno o Mikićima. Polazna točka za porijeklo srpskih obitelji u Bosni je lista prezimena iz šematizma Dabro-bosanske mitropolije iz 1882., ali paroh grabovičke parohije(kojoj je pripadalo Maljevo) iz nekog razlog nije poslao mitropoliji listu svojih parohijana i njihovih slava pa nam to ne pomaže. Sve što mogu reći je da je stanovništvo tog kraja općenito staro i da turski popis iz 1604. nalazi stanovništvo koje je očito pravoslavno(samo imena, bez prezimena). Ta sela su vjerojatno naseljena početkom XVI stoljeća stočarskim stanovništvom iz istočne Hercegovine.

Ne znam ništa, jer nemam žepačke matice. Očito je novije prezime, jer ih nema na popisima iz XVIII stoljeća. Ne znam koje su prezime nosili ranije, no očito se nisu prezivali Sinanović.

Sinanović je pretežno Bošnjačko prezime.Ovde u Srebreniku je dobilo prepostavljam po Šejh- Sinanu.

Teško da bi jedan šejh imao djecu i ostavio potomstvo.

Ma onako otprilike povezujem stvari.

Netko me je preko PP-a prije možda godinu dana pitao o prezimenu Vokić iz Sovića kod Gruda. Tad nisam znao reći puno o prezimenu, a u međuvremenu sam morao izbrisati PP zbog prepunog pretinca pa se ne sjećam tko me pitao. U svakom slučaju, evo odgovora sa zakašnjenjem ovdje.

Staro prezime Vokića je Tucaković. Ovo saznajemo iz upisa jednog vjenčanja u Mostaru, gdje se 1858. udaje Anica, kći Stipana Živić zvanog Tucaković ili Vokić iz Gorice kod Gruda. Ovo objašnjava zašto se prezime Vokić ne pojavljuje u Gorici/Sovićima na popisima katolika iz 1742. i 1768. godine. Upisani su kao Tucakovići, pa tako imamo među krizmanim u Gorici 14. rujna 1742. četverogodišnjeg Matu Tucakovića. Kum mu je Ivan Tucaković, kojeg biskup Dragićević bilježi kao glavu domaćinstva u Sovićima iste godine. Isti biskup u selu nalazi i Juru Tucakovića.

Tucakovići u selu Runović kod Imotskog su gotovo sigurno jedan rod s ovim iz Sovića/Gorice. Seoski atar Runovića graniči s ova dva sela, a dijeli ih državna granica. 1725. godine se u Runovićima bilježi Mate Tucaković s 9 ukućana. On je vjerojatno prešao iz susjednog sela 1718. kad je Imotska Krajina naseljena Hercegovcima po protjerivanju Osmanlija od strane Mlečana.

Tucakovići se u Runovićima danas prezivaju Tucak, dok je prezime u Sovićima nestalo. Jedan dio je pouzdano uzeo novo prezime Vokić, dok je moguće da su neki ogranci uzeli i druga prezimena. Prezimena Živić u tom kraju nema, pa je očito da je u slučaju gore navedenog Stipana to bio nadimak kog nije ostavio potomcima.

https://commons.wikimedia.org/w/index.p ... lshowall=1

RODOSLOVLJE MOJE OBITELJI

Dobar dan.

Ovako mene zanima o povijesti moga prezimena ANIĆ ( Pregrađe , Ljubuški). Pa ako znate išta od kuda dolaze , godine itd. da mi kažete. Jako me zanima povijest moje obitelji. Hvala unaprijed

i jarane kako ti ispade ateist od taki ljuti katolika ;)

nego, jesil skupo platio?

Vidio sam da na portalu jedan član traži porijeklo prezimena Erkapic po usmenoj predaji moja majka je djevojačko Erkapic prezime je na stalo od tri brata koji su se prezivali Marinovic i doselili su iz Podgore nakon Kandijskog rata navodno je jedan nosio nakrivo kapu odatle nadimak pa prezime

Platio sam 300 kn. Za majčinu stranu nije se moglo izraditi jer su matice stradale u Domovinskom ratu, ali su navodno američki mormoni pokrali crkvene knjige i digitalizirali ih pa ih se može naći na https://familysearch.org/search, pod oznakom Kontinentalna Europa (Continental Europe), Hrvatska, Crkvene knjige (Church books). Tu se nalaze digitalizirani mikrofilmovi hrvatskih crkvenih matičnih knjiga od 1516. do 1949. godine. Morate se registrirati, besplatno je.

Nisu bas pokrali, nego su ucinili besplatni servis hrvatskim zupama i drzavi.

Klasicna "win-win" situacija: Drzava i zupe su dobili mikrofilmove matica, a mormoni materijal da mogu krstiti mrtvace.
Mormoni viruju da mogu krstiti mrtvace 5 generacija unatrag, da bi ih na taj nacin spasili i doveli u raj.

Obe nase krscanske crkve s tim nemaju neki problem, jer je krstenje sakramenat zivih i zivota. S time ne obracaju neku veliku paznju toj mormonskoj praksi.

Mikrofilm matice na familysearch.org su veliko i neprocinjivo kulturno bogatstvo svih nasih naroda.
Registriran sam tamo vec godinama i svaki put kada pogledam u tim arhivima, nesto se pronadje.

Steta je sto puno matica nije tu online, kao na primjer livanjske. To HDA u Zagrebu i livanjske zupe nisu dozvolile, ali su slikane i pohranjene su u lokalnim arhivima.
Mislim da tu jos ima puno vise matica koje su slikane od mormona (odnosno od HDA, financirano od Mormona) koje nisu online.

Isplati se otici u HDA (hrvatski drzavni arhiv) i upitat. Lokalno se sve moze pogledat i proucavati.

Cak su neke matice koje su stradale u ratu, ili cak poslije rata (ovog zadnjeg) bile vec uslikane prije unistenja.
Mormonski projekt je krenuo vec 1985. godine.

super stvar, fala mu i ko je 'reko' i ko je 'peko'

sta nema nijedna bosansko-hercegovacka matica il ja to ne znam nac?

Po Jefti Dedijeru, Anići nastanjeni u Jarama i Biogracima (Široki Brijeg) pokatoličeni su Srbi a slavili su Veliku Gospojinu???
Po pisanju Nikole Mandića, Anići iz Jara i Biograca starinom su iz Grabove Drage a od njih postadoše Kutlešići (Kutle i Kutleše) i Svrze.
Prvi popis katolika BiH 1742. godine u Biogracima zabilježio je dom Petra Anića s 12 ukućana. Iste godine zabilježeni su u Grabovici kod Livna (Pavle Anić 23 ukućana), Bukovici kod Tomislav Grada (Mate Anić s 8 i opet Mate Anić s 9) te u župi Jezero (Mijo Anić 3 ukućana).
U Hercegovini, drugi popis iz 1768. bilježi u Biogracima dom Abrahama Anića s 13 ukućana te u Jarama dom Petra Anića sa 10 ukućana.

Što se tiče Anića iz Ljubuškog – Predgrađa, sve ovo gore navedeno, za njih ne vrijedi.

Veljačke matice prvi put bilježe Aniće u Podljubuškom tek 18.10.1840. godine kada se krsti Lucija kći Tome Anića i Šime Akmadžić.
Sledeća obitelj koja se pojavljuje u maticama je Ante Anića i žene mu Ane Biško iz Posušja na krštenju Matije u Podljubuškom 22.4.1860. godine.
Onda slijedi prvi upis u humačkoj matici vjenčanih (16.1.1866.) kada Grgo Anić sin pok. Petra i pok. Anđe iz Slivna u Dalmaciji (nije navedeno Anđino prezime) ženi Josipu Pehar iz Podljubuškog.
Priča se nastavlja sa Ilijom Anićem i njegovom ženom Ivom Luetić alias Prgomet iz Župe (opet Dalmacija) 1878. na krštenju sina Tome u Podljubuškom.
Kako su skoro sve supruge iz Dalmacije (Šima Akmadžuša iz Kozice, pa Anđa iz Slivna i Iva Luetić alias Prgomet iz Župe) da se naslutiti da i Anići dolaze iz sličnog pravca.
Tražeći koje je to mjesto odakle Anići u valovima doseljavaju u Ljubuški, put vodi u Slivno gdje „Stanje duša 26.6.1744. godine“ bilježi 452 osobe u 73 doma, od kojih je jedan dom Anića - Marija Anić s troje ukućana.

Erkapići se u Drinovcima javljaju 1768. godine, kad se na popisu župljana bilježe domaćinstva Mate i Franje Erkapića s po 8 članova. 25 godina ranije, popis župljana uopće ne nalazi ovo prezime. To ukazuje na jednu od dvije mogućnosti. Ili su došli u međuvremenu, ili su ranije nosili neko drugo prezime. U Podgori živi velik rod Marinovića(i to odavno, najkasnije od 1621.), no nadimak/prezime Erkapić/Herkapić nisam uspio naći među njima. Ne pojavljuje se ni u stanju duša 1733. ni 1802., što pokriva period kad se Erkapići pojavljuju u Drinovcima. Meni se čini da se radi o tom da su drinovački Erkapići ranije imali neko drugo prezime.

Zanimljivo je da popis iz 1743. u Drinovcima nalazi dva domaćinstva Bunoza, jedno Mate a drugo Franje Bunoze. Prvo ima 5, a drugo 6 članova. Njih dvojica su i jedini nositelji ovog prezime u BiH 1743. godine. Prezimena Bunoza nema u Drinovcima 1768. godine, dok u Tihaljini nalazimo domaćinstvo Stipe Bunoze s 6 članova. On je jedini Bunoza te godine u BiH.

S obzirom da Bunoze nisu iselili u neke druge krajeve BiH u ovih 25 godina(jer bi ih u tom slučaju zabilježio popis 1768.), postavlja se pitanje kako to da se ukupan broj nositelji smanjio s 11 na 6. Ovo se događa u vremenu kad se za samo 25 godina katoličko stanovništvo BiH gotovo udvostručilo i kad kao primjer Glavaši u Drinovcima rastu s 24 osobe na 55 a Tomas i istom selu s 34 na 51.

Još zanimljivije je da se imena kućedomaćina Bunoza 1743. podudaraju s imenima kućedomaćina Erkapića 1768. godine. Ako su Franjo i Mate Bunoza braća, nije teško zamisliti da bi ako 1743. imaju 30-40 godina, 1768. bili živi i naravno još uvijek starješina svojih malih zadruga. Kad dodamo broj Bunoza u Tihaljini broju Erkapića u Drinovcima, dolazimo do broja od 20 osoba. S obzirom da 1743. imamo 11 Bunoza, to izgleda kao vrlo realan rast. Stipe Bunoza se jednostavno mogao odvojiti od oca i doći na čitluk u Tihaljinu. Stipe je gotovo sigurno sin Mate s popisa 1743. jer se njegovi potomci u matičnim knjigama bilježe s nadimkom Matić.

Naravno, sve je ovo nagađanje i jedno veliko možda, pošto nemam nikakvih dokaza iz matica da su Erkapići povezani s nekim drugim rodom.

Stariji dokazi za rod Erkapić – Marinović iz matica, stanja duša i deftera!

U Drinovcima, jedna od starijih obitelj koju bilježe izvori (prije svega matice Ružića) je obitelj Joze Marinovića iz Slivna i njegove žene Mande Erkapić iz Drinovaca (sic)! Matice bilježe da su imali sina Juru Marinovića koji ženi 1810. Mandu Primorac iz Tihaljine (RuMV 26), Jakova Marinovića a ženi 1814. Anđu Glavotu iz Sebišine (RuMV 23) i sestru Šimu Marinović koju će 1814. oženiti Jozo Vrcan (RuMV 25).
Jure Marinović sa ženom Mandom Primorac imao je 1814. kći Šimu koju ženi 1836. Petar Eljuga (RuMV 44), 1818. sina Marijana Marinovića, koji ženi prezimenom svoje majke Erkapić (sic!) prvo 1844. Ivu Pišković iz Trebiševa pa 1859. Ružu Jukić iz Posušja (PoMV 73) i 1822. Matu Marinovića koji ženi prezimenom svoje majke Erkapić (sic!) 1847. Ivu Tomas iz Drinovaca (Ru MV59) pa 1850. Cvitu Čutura iz Rastovače (PoMV 67)!
Jakov Marinović i njegova žena Anđa Glavota imali su sedmero djece upisanih prezimenom Marinović. Na krštenju njihova sina Nikole Marinovića upisano da mu je otac iz Jakov iz Slivna (sic)! Svi unuci Jakova i Anđe Glavota pišu se u maticama prezimenom Erkapić. Ovu obitelj bilježi i turski defter.

Drugu starija obitelj je Jure Marinovića i njegove žene Mande Prgomet iz Slivna.
Matice bilježe njihova sina Jozu 1813. kada ženi Jaku Alerić iz Drinovaca, Ivan 1822. kada ženi Matiju Puljić iz Runovića i Antu 1827. kada ženi Matiju Vrcan iz Drinovaca (RuMV 65). Međutim njihovi upisi krštenja nisu u Ružićkim maticama već u Slivnu. Obitelj Jure i Mande doselila se iz nedalekog Slivna u Drinovce gdje se do današnjih dana potomci ovih pišu samo prezimenom Marinović
26.10.1806., Stanje duša Slivno, dom Jure Marinovića sa 7 ukućana:
Jure Marinović 36 god.
Manda (Prgomet) njegova žena 37 god.
Jozo sin 17 god.
Ivan sin 10 god.
Ante sin 7 god.
Iva kći 14 god.
Matija kći 13 god.

Treća interesantna obitelj je Šimuna Erkapića i Kate Tomas iz Drinovaca. Imaju sina Petra koji 1816. ženi Katu Maduna alias Tomić (RuMV 48), Jurku a ženi je 1822. Stipan Pivac (RuMV 18) te Matu, opet Matu i Stipana. Kata je umrla 1856. u 80 godini života (RuMU 96). Potomci ovih da današnjih dana pišu se prezimenom Erkapić.

Kako se po svoj prilici radi o rodu Marinovića (Marinića) put vodi u slivanjske izvore.
Stanje duša u Slivnu, 26.6.1744. bilježi:
Nikola Marinović 7 ukućana, Šimun Marinović 7, Ante Marinović 8 i Mate Marinović 3.
Popis slivanjskih obitelji iz 1786. - plaćanje poreza (DAZ, S.M.F.S. Fasc.4 1 290v-291v)
Zatečeni su: Marinić 6 obitelji, Prgomet i Loze 5, Banić 4, Glavaš, Kusture, Selaci, Mrkonjić, Kovačević i Lončar po 3 obitelji, Anići, Radlji, Memedi, Talaje, Katavići, Šimunovići i Parlovi po 2 obitelji, te Opačak, Jukić, Pribisavljev, Panjčen, Glibota, Ravlić, Jelaš, Glinić, Jakovina i Marinović po jedna obitelj.
Radi se o obitelji Grge Marinovića te o obiteljima Ivana, Petra, Stipana, Petra, Ivana i Križana Marinića.

Turski defter iz polovice 19. st. bilježi dvije obitelji Marinovića i četiri obitelji Erkapića sa ukupno samo 18 muškaraca koji plaćaju porez. Najmlađi zabilježen je Jure Erkapić sin Marijana (2 god.) a najstariji Josip Marinović (69 god.).

Mene zanima za 2 prezimena, Mikulić iz Ljubuškog, i Kelava iz Tomislavgrada(Roško Polje)

U Ljubuški se iz Borajne doselio Ivan Mikulić negdje prije 1900. Navodno je imao kuću u Gornjem gradu u Ljubuškom i nekakvu radnju u centru. Po priči za vrijeme radnog vremena ubijen je u toj radnji od strane nekih Turaka. Razlog ne znam. Htjeli su mu ubit i ženu i djecu, međutim javljeno im je na vrijeme i pobjegli su na Humac gdje su se skrivali jedno vrijeme i preživjeli. Više manje znam zadnjih 120 godina u detalje i imam dokumente, ali me zanima ta starija linija iz Borajne, tj. pitanje je je li iz Borajne, i ako je, da nešto što dalje u prošlost saznam.

Hvala :)[/quote]

Prvi upis Mikulića u humačkim maticama je vjenčanje 20.4.1868. godine u Ljubuškom navedenog Ivana Mikulića sa Matijom Kozina iz Stare Gabele (HuMV 48).
Iduće 1869. godine roditi će im se Delfa, pa slijedi ponovo Delfa, Mate, Jozo, Stanko, … i eto prve obitelji Mikulića u Ljubuškom.

Ivan Mikulić nije se doselio iz Borajne i nije ubijen od strane Turaka. Umro je prirodnom smrću (starost) 15.3.1914. u 84 godini (HuMU 162), a njegova žena Matija umrla je (iznenada-kap) 22.8.1911. u 63 godini starosti (HuMU 156).
Kako stare matice umrlih nisu vjerodostojne za utvrđivanje točne godine rođenja ispada da je Ivan rođen 1830. godine.

Međutim, Ivan Mikulić rođen je u Ružićima 6.1.1843. od oca Franje i majke Ive Pezer iz Pogane Vlake. Kum na krštenju bio mu je Toma Zorić iz Gruda. Krštenja ostalih ukućana (braće i sestara) bila su također u Ružićima.

Vas Mikuliće iz Ljubuškog put do djedovine ne vodi u Borajnu već trebate otići u Ružiće.

Sretan put!

Ovo još uvijek ne objašnjava porijeklo Erkapića po muškoj liniji. Ovdje je jasno da su neki Erkapići u stvari po muškoj liniji Marinovići, no to vrijedi samo za tu granu.

Dobar dan svima, pošto vidim da gospodin Pavo B. ali i ostali forumaši znate više nego puno o prezimenima, zanimame podrijetlo prezimena Bošković, iz Orahov Dola odakle je naš(hrvatski) znanstvenik Josip Ruđer, znamo da srbi vole prisvojiti sve živo i mrtvo pa tako i našeg Josipa i zato bi me zanimalo kako stvari zaista stoje :-)

Za početak pročitaj rad Domagoja Vidovića,
"Zavičaj i podrijetlo Ruđera Boškovića u svijetlu hrvatsko-srpskih odnosa u istočnoj Hercegovini".

Porijeklo Marića iz Lončaca kod Gruda i Sesara iz Podvranića kod Kočerina. Hvala unaprijed.

Imate li ikakve informacije o porijeklu prezimena Smlatić , mjesto Pećigrad kod Cazina ? (:

staro hrvatsko pleme,spominje se na bascanskoj ploci