HercegBosna.org

funky_monk · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 21:57 **Postovi:** 2

Prezime Konta iz Livna!, znate li nešto o tome

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 19:53 **Postovi:** 122

funky_monk je napisao/la:

Prezime Konta iz Livna!, znate li nešto o tome

Lopatice? Drinova medja? Grgurici? Rapovine?
Iz kojeg sela... :zivili

kiler

Pavo care,počni ti ovo naplaćivati hehe.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

darkobis je napisao/la:

Pozdrav..
Možete mi pogledat prezime Biško u Posušju. HVALA.

Biškama je čini se matica selo Dunići, tj. današnji Sovići. Na popisu katolika 1743. se pojavljuju i tamo i u Rastovači, ali zbog većeg broja Biška u Sovićima, rekao bih da su iz Sovića otišli u Rastovaču a ne obratno. Ranijih spomena ove obitelji nema. Nisu bježali u Dalmaciji 1689-1717., a Biškići kod Imotskog su izgleda novijeg postanka. Prezime se pojavljuje tek u XIX stoljeću i starije prezime im je Mrnjavac.

U Sovićima se 1743. godine kao kućedomaćini spominju Andrija i Bariša Biško, a u Rastovači Ivo Biško.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

camber je napisao/la:

Pozdrav!
Da li mi možete provijerit da li imate podatke o prezimenu Čamber iz Vira pokraj Posušja?

Među najstarijim su rodovima u selu. 1743. godine se u selu bilježi Lovro Čambro, a 1768. godine Pejo Čamberović. Izgleda da ni oni nisu bježali u Dalmaciju pa nemamo ranije spomene roda.

neretvanski gusar · **Pridružen/a:** 03 tra 2012, 08:39 **Postovi:** 1

Pozdrav, znas li ista o Cvitanovićima iz Višića pokraj Čapljine.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

maradot je napisao/la:

Gospodine Pavo!

Porijeklo prezimena Šušnjar iz Grubina, Poljica i Druma kod Imotskog, od kojih su Posuški Šušnjari.... Naime da su u Imotski došli negdje iz Mokrog pokraj Širokog... Pozdrav!

To je pretpostavka i najvjerojatnija verzija, no nemamo direktne potvrde. Šušnjari se javljaju u Imotskoj i Sinjskoj Krajini pred kraj XVII stoljeća kao izbjeglice iz Hercegovine, ali nigdje se ne spominje točno mjesto. Mokro na Lištici je najvjerojatnije mjesto porijekla, jer se tamo javljaju 1743. godine na biskupskom popisu katolika.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

krstjanin je napisao/la:

Ljudi jedno pitanje. Zante li išta o prezimenu Pengo ili Penga. Mi smo iz Bosne došli s juga i više se tako ne prezivamo već duže vrijeme ali čuo sam da još postoji to prezime?

Može li se znati sadašnje prezime i kojem kraju se radi?

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

kraga je napisao/la:

Za gospodina Pavu!
Cijenjeni gospodine Pavo možete li mi nešto pobliže reći o porijeklu Drinovačkih Čulina kao jednog od najstarijih hrvatskih prezimena u Drinovcima a također i u Hercegovini prije popisa 1742 odnosno onoga 1768.Nadalje jesu li došli u Drinovce iz Ružića ili su starosjedioci i jesu li imali drugo prezime.naime,nekada je slavna župa Drinovci obuhvaćala sela:Drinovci,Ružići.Grude sve do Ledinca,Tihaljina, A U 17 st,odnosno najvjerojatnije sve do 1717 godine još i Runovići sve do današnjeg Zmijavačkog mosta 2 km prije Kamen mosta.Još nešto, današnjii Znaori(Hršćevani-Podbablje) su porijeklom Čuline za koje fra Ivan Tonković je ustanovio da su došli iz Ružića (1717 godine) a ostali preselili u Drinovce gdje su i dan danas.Uz pozdrav! kontakt 00385/993525-545.

Prezime Čulina je problematično jer nije potpuno jasno kakvo značenje ima. Moglo bi biti od turske riječi za uho. Ako stvarno znači tjelesnu manu, onda je moglo nastati na raznim područjima. U Dugopolju kod Splita se recimo Čulinovići javljaju sredinom XVII stoljeća. U Poljičkoj kneževini koja počinja odmah nakon Dugopolja se još ranije javljaju prezimena Čulo i Čulić. Nije jasno jesu li oni svi u vezi i ako jesu, koji je bio pravac kretanja.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

wenom666 je napisao/la:

Prezime Šuta (muslimani) ima na Gubavici, nesto u Dubravama i u Blagaju, dal imaju ikakve veze sa przimenom Šutalo? Volio bi znati porijeklo Šuta, koliko znam od stari ljudi da su iz Kleka dosli zivjeti na Gubavici.

Pozdrav

Dedijer u svojoj Hercegovini tvrdi da su Šute došli iz Stanojević i da su od pravoslavnih Šutala, ali ne bih mu baš vjerovao za ovo drugo. Narod voli sastavljati priče o porijeklu oslanjajući se na sličnost prezimena, ali veza Šutalo>Šuta nema jezičkog oslonca. Prezimena se ne skraćuju na taj način.

Kao dokaz ovoj mojoj tvrdnji, navodim dvije osobe koje se 1791. godine spominju kao hadžije iz stolačkog kraja. Jedan je Mustafa Šuta a drugi Alemdar Šutić. Ovo pokazuje da je prezime Šuta vjerojatno nastalo kraćenjem prezimena Šutić. To je ujedno i najraniji spomen ovog roda.

Edit: Lažem, nije najstariji spomen. 1774. se u Rečicama spominje Ibrahim Šuta.

kitkit · **Pridružen/a:** 03 tra 2012, 08:58 **Postovi:** 5

Molim info o prezimenu Mandurić, Mandurića ima i u općini Zepče.
Hvala na svakoj informaciji.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

bunti je napisao/la:

Poštovani gospodine Pavo,
Možete li mi reći porijeklo prezimena Buntić iz Čitluka i Ljubuškog?
Hvala i srdačan pozdrav.

Buntićima je matica Paoča u Brotnju. Tamo popis 1743. godine nalazi Niku i Lovru Buntića s obiteljima. Još ranije se spominju kao izbjeglice u okolice Metkoviće. 1719. se recimo Mate Buntić iz Brotnja ženi u Gabeli. Ima u okolici Metkovića spomena Buntića i iz kasnih 1690.-ih. Naravno, kao došljaka iz Brotnja.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Sarnač je napisao/la:

Poštovani gospodine Pavo, što znate o porijeklu Milićevića (ima ih oko Ljubuskoga), a koliko znam matica im je u Brotnju (selo Ograđenik)

Dedijer čini mi se ne opisuje prezimena Ograđenika di zive Milićevići.

Zanima me da li su imali krsnu slavu i koju?

Imaju li veze s Milićevićima u Rakitnu ili možda u istočnoj Hercegovini??

Milićevići u Brotnju su iz Ograđenika, jer ih tamo nalazi popis 1743. Ima ih iste godine i u Slipčićima, ali čini se da im je matica Ograđenik. Vlajko Palavestra smatra da Milićevići u Rakitnu i oko Posušja jesu s Brotnja, ali da su jako davno došli, jer već 1743. godine ima 4 domaćinstva Milićevića u Rakitnu. Ja nisam baš siguran, jer Milić je relativno često ime u XVI stoljeću. U turskom defteru sandžaka Bosna iz 1604. godine, Milić se javlja kao osobno ime nebrojeno puta. Zato je uopće teško nagađati o vezama bilo kojih Milićevića, osim kad imamo pismene dokaze.

A krsnicu ne znam koju su imali. Nije to kod katolika previše egzaktno, tj. krsnica nije imala ulogu nekog plemenskog sveca. Puno više se mijenjala i ovisila o seoskom i župnom svecu zaštitniku.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Grudjanka je napisao/la:

Molim vas ako mi možete reći nešto o prezimenu Brnadić, odakle su porijeklom? Unaprijed zahvaljujem

Starina Brnadića je Roško Bolje kod Tomislavgrada. Tamo se pojavljuju dosta rano, već 1743. godine ih ima 3 domaćinstva. U Grude su morali doći početkom XIX stoljeća, jer ubrzo nakon toga u Roškom Polju mijenjaju prezime u Purkić, tako da u Roškom Polju danas nema prezimena Brnadić već samo Purkić. Izgleda da Brnadići nisu bježali u Dalmaciju za vrijeme rata 1687-1699. jer se ne spominju u Sinjskoj Krajini niti okolici. Jedino u selu Radonić kod Drniša ima Brnadić, ali se čini da je to novije prezime nekog drugog roda jer se na katastrima Radonića s početka XVIII stoljeća ne spominje to prezime.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Liska je napisao/la:

Poštovani Pavo, molio bih informacije o prezimenu Alilović iz Crvenog grma i prezimenu Babaja iz sela Grabovac na Biokovu. Hvala!

Alilovići su u Crveni Grm došli iz Buhova na Lištici, a ranije prezime im je Alerić. Ili možda Vlastelinović. U Buhovo su došli iz Ružića kod Gruda. Nije potpuno jasno koje od ta dva prezime je starije jer se pojavljuju kao drugo prezime Alilovića u isto vrijeme. Još oko 1800 se pojavljuju i Alerić i Vlastelinović. 1743. godine su na popisu duša u Ružićima upisani isključivo kao Alilovići, ali se opet za vrijeme krizme te godine pojavljuju osobe s prezimenom Vlastelinović kao kumovi. Bit će da je ipak to najstarije prezime ovog roda. Na Braču se neki Vlastelinovići javljaju 1645. godine, i možda se radi o istom rodu. Oni bi onda vjerojatno bili izbjeglice s kopna, no ne direktno iz Hercegovine već Makarskog Primorja. U prilog ovom ide i krštenje nekog Alilovića 1690. u Makarskoj.

A znam da ovo zvuči malo zbunjujuće, ali rodovi često koriste dva prezimena godinama pa i stoljećima. Hercegovački Ćavari su promijenili prezime iz Vidošević u Ćavar oko 1700., ali još krajem XIX stoljeća se poneki ljudi javljaju kao "Vidošević drukčije Ćavar." Zato nije nemoguće da su dugo godina se uporedo rabila i prezimena Vlastelinović, i Alerić i Alilović.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

neretvanski gusar je napisao/la:

Pozdrav, znas li ista o Cvitanovićima iz Višića pokraj Čapljine.

Cvitanovići su došli s Brotnja, nekad poslije 1792., jer ih tada u stanju duša sela Višići nema. Inače su nastali od roda Vidovića iz istoimenog zaseoka sela Paoče. Vidovići se spominju i na popisu 1743. i 1768. godine, a još ranije se spominju u Zadvarju u Dalmaciji kao izbjeglice iz Hercegovine. U zbjegu u Zadvarju 1686. godine se spominje Pavao Vidović.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

kitkit je napisao/la:

Molim info o prezimenu Mandurić, Mandurića ima i u općini Zepče.
Hvala na svakoj informaciji.

Nemam puno informacija o žepačkom kraju(župni ured u gradu drži matice od 1750., ali to dosad nije nitko obradio), ali vjerojatno su došli iz Čitluka kod Posušja(ne grad Čitluk, već manje poznato selo kod Posušja), jer se jedino tamo spominju na popisima iz 1743. i 1768. godine. Vjerojatno su došli početkom XIX stoljeća kad je kuga pomorila stanovništvo u dolini Bosne i kad su u velikom broju na njihovo mjesto stigli Hercegovci.

Sigurno su došli za turskog vakta, jer 1879. se na spisku donatora za zvono crkve koja se gradila u župi Žepče spominju Mato i Andrija Mandurić. Isti Mato Mandurić je 3 godine kasnije na listi osoba iz Papratnice koje su dale "Petrov novčić" za papu.

kitkit · **Pridružen/a:** 03 tra 2012, 08:58 **Postovi:** 5

:-) hvala.., tocno je da Mandurića nema nigdje negu u selu Čitluk kod Posusja i ti Mandurići u Žepcu su od Mandurića iz Čitluka posuskog kao i Ramljaci i jos neki koji su se nastanili u okolici Žepča. Postoji neka legenda ili cinjenica da je prezime Manduric nastali od mandura (uniformirano lice, kao neki granicar, koji je doveden na granici Dalmacije i Hercegovine)

kitkit · **Pridružen/a:** 03 tra 2012, 08:58 **Postovi:** 5

Pavo B. je napisao/la:

kitkit je napisao/la:

Molim info o prezimenu Mandurić, Mandurića ima i u općini Zepče.
Hvala na svakoj informaciji.

Nemam puno informacija o žepačkom kraju(župni ured u gradu drži matice od 1750., ali to dosad nije nitko obradio), ali vjerojatno su došli iz Čitluka kod Posušja(ne grad Čitluk, već manje poznato selo kod Posušja), jer se jedino tamo spominju na popisima iz 1743. i 1768. godine. Vjerojatno su došli početkom XIX stoljeća kad je kuga pomorila stanovništvo u dolini Bosne i kad su u velikom broju na njihovo mjesto stigli Hercegovci.

Sigurno su došli za turskog vakta, jer 1879. se na spisku donatora za zvono crkve koja se gradila u župi Žepče spominju Mato i Andrija Mandurić. Isti Mato Mandurić je 3 godine kasnije na listi osoba iz Papratnice koje su dale "Petrov novčić" za papu.

:-) hvala.., tocno je da Mandurića nema nigdje negu u selu Čitluk kod Posusja i ti Mandurići u Žepcu su od Mandurića iz Čitluka posuskog kao i Ramljaci i jos neki koji su se nastanili u okolici Žepča. Postoji neka legenda ili cinjenica da je prezime Manduric nastali od mandura (uniformirano lice, kao neki granicar, koji je doveden na granici Dalmacije i Hercegovine)

wesly · **Pridružen/a:** 11 ožu 2012, 14:14 **Postovi:** 3

Poštovani gosp. Pavao,

Možete li nešto reći o porijeklu prezimena Gašpar koje se nalazi u selu Zagorje u općini Posušje?

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 6944

Pavo B. je napisao/la:

krstjanin je napisao/la:

Ljudi jedno pitanje. Zante li išta o prezimenu Pengo ili Penga. Mi smo iz Bosne došli s juga i više se tako ne prezivamo već duže vrijeme ali čuo sam da još postoji to prezime?

Može li se znati sadašnje prezime i kojem kraju se radi?

Sadašnje prezime je Novaković, župa Uskoplje. Ovdje nas matice spominju od prije nekih 200 godina.

Sarnač · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 18:12 **Postovi:** 2

Pavo B. je napisao/la:

Milićevići u Brotnju su iz Ograđenika, jer ih tamo nalazi popis 1743. Ima ih iste godine i u Slipčićima, ali čini se da im je matica Ograđenik. Vlajko Palavestra smatra da Milićevići u Rakitnu i oko Posušja jesu s Brotnja, ali da su jako davno došli, jer već 1743. godine ima 4 domaćinstva Milićevića u Rakitnu. Ja nisam baš siguran, jer Milić je relativno često ime u XVI stoljeću. U turskom defteru sandžaka Bosna iz 1604. godine, Milić se javlja kao osobno ime nebrojeno puta. Zato je uopće teško nagađati o vezama bilo kojih Milićevića, osim kad imamo pismene dokaze..

a da li Milićevići u Jesenicama kod Mostara također potiču iz Ograđenika u Brotnju??

Naime Dedijaer spominje neke katoličke Milićeviće u Jesenicama kod Mostara

wenom666 · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 13:33 **Postovi:** 2

Hvala......

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

krstjanin je napisao/la:

Pavo B. je napisao/la:

Može li se znati sadašnje prezime i kojem kraju se radi?

Sadašnje prezime je Novaković, župa Uskoplje. Ovdje nas matice spominju od prije nekih 200 godina.

Eh super. Penge su najvjerojatnije s Duvna. Duvanjske matice su 1821. izgorile, tako da između 1768. i 1821. teško pratimo razvoj rodova u tom kraju. Penge su na Duvno došli u tom vremenu, jer se ne spominju na popisu katolika 1768. godine, a u maticama se pojavljuju 1825. godine kad se udaje Ružu, kći Marka Penge iz Mrkodola, za Marka Budimira iz Kola. Izumrli su u muškoj liniji, ali danas na Duvnu ima prezime Pengušić, koje je prvi nositelj očito dobio po majci koja se prezivala Pengo.

Došli su najvjerojatnije iz sela Kladnjice u današnjoj općini Lećevica između Splita i Sinja. Tamo prezime glasi Penga, a prvi put se bilježi 1774. Prezimena nema na zemljišniku Lećevice iz 1711. godine, što znači da je nastalo od nekog drugog prezimena. Nije poznato kojeg jer crkvene matice nisu dovoljno istražene.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 6944

Pavo B. je napisao/la:

krstjanin je napisao/la:

Sadašnje prezime je Novaković, župa Uskoplje. Ovdje nas matice spominju od prije nekih 200 godina.

Eh super. Penge su najvjerojatnije s Duvna. Duvanjske matice su 1821. izgorile, tako da između 1768. i 1821. teško pratimo razvoj rodova u tom kraju. Penge su na Duvno došli u tom vremenu, jer se ne spominju na popisu katolika 1768. godine, a u maticama se pojavljuju 1825. godine kad se udaje Ružu, kći Marka Penge iz Mrkodola, za Marka Budimira iz Kola. Izumrli su u muškoj liniji, ali danas na Duvnu ima prezime Pengušić, koje je prvi nositelj očito dobio po majci koja se prezivala Pengo.

Došli su najvjerojatnije iz sela Kladnjice u današnjoj općini Lećevica između Splita i Sinja. Tamo prezime glasi Penga, a prvi put se bilježi 1774. Prezimena nema na zemljišniku Lećevice iz 1711. godine, što znači da je nastalo od nekog drugog prezimena. Nije poznato kojeg jer crkvene matice nisu dovoljno istražene.

Puno hvala. Sad okvirno znam di bi se moglo dalje šta istraživati. Moguće je da su upravo preko Duvna stigli u Uskoplje jer ovdje ima dosta i kasnijih naseljenika iz tih krajeva

HercegBosna.org

Porijeklo prezimena i rodova

Online