mosugnio, ne znam da li mislimo na iste Studence? Ti možda misliš na Studence u Imotskoj krajini, jer na Studencima kod Teslića (Komušina) nema Jurčevića.

mea culpa

mislio sam na studence kod Imotskog

Zanimljivo je da u našim Studencima ima prezimena Pranjić, Mršić koji su također u okolici tih Studenaca u Imotskoj krajini. Također, obiteljska predaje kažu da su ti rodovi došli iz Imotskog odnosno okolice.

A sama imena Studenci nemaju poveznicu i čista su slučajnost, jer se "bosanski" Studenci javljaju već u turskim defterima kao mezra, znači bili su naselje već prije turske okupacije i prije doseljavanja tih stanovnika iz Imotske krajine.

Čitav potez od Knina do Metkovića je oslobođen od Turaka 1689-1717. i naseljen većinom izbjeglicama iz Hercegovine i zapadne Bosne. Vrlo malo stanovništva je ostalo u tim krajevima, što pravoslavnog, što katoličkog.

Venecija je ovaj manjak starijeg stanovništva iskoristila da na novostečenoj teritoriji uvede puno strožu agrarnu politiku nego u krajevima koji nikad nisu bili pod Turcima. Sva zemlja je u biti bila vlasništvo države i država ju je dajala u najam seljacima. Seljak nije moga prodati zemlju, pa čak ni ostaviti naslijednicima osim po muškoj liniji. Bilo je još raznih drugih ograničenja, ali ja nisam kompetentan da opširnije govorim o ekonomiji tih krajeva.

U svakom slučaju, jedan broj izbjeglica iz BiH se vrlo brzo vratio na turski teritorij. Već u zemljišnicima 1692. godine imamo primjere ljudi koji su zemlju dobili samo 3 godine ranije a već su otišli u Tursku. Manjak zemlje u Dalmaciji i stalno komadanje posjeda na muške potomke je dovelo do tog da su ljudi stalno iseljavali u BiH. To se pojačalo nakon što su kuge krajem XVIII i početkom XIX ispraznile nizinske dijelove Bosne.

Jesu li se vraćali na stara ognjišta ili u druge krajeve?

pavo u donjoj sisačkoj posavini, nizvodno od sunje, s desne strane save, postoji selo bobovac, priča se da su ti ljudi doselili iz vareša i okolice prije nekih 300-tinjak godina. inače jezik im se razlikuje od drugih posavaca koji su kajkavci a ovi su štokavci.
prezimena su klarić, majić, štajduhar, jajčinović.....imaš li kakvih podataka, da li ta priča stoji...

Pa, jedno ne izuzima drugo. Neki jesu, neki nisu. U biti, najveća prednost povratka je da su se gotovo svi nemuslimani iselili, pa ti sad imaš priliku dobiti bolju zemlju. Dakle, ako je netko na Livanjskom polju imao osrednju zemlju, pa pobjegao u okolicu Sinja, oprost koji su turske vlasti izdale zvuči primamljivo jer će sad na polupraznom Livanjskom polju dobiti bolju zemlju.

Primjer ovog je upravo Imotska Krajina. 1686. godine su stanovnici Vinjana(danas Vinjani Gornji i Donji kod Imotskog i Vinjani kod Posušja) izbjegli zbog rata prema moru. Dobili su nešto zemlje negdje u Poljici, ne znam sad na pamet koje mjesto. Možda Kućišta. Nakon mira 1699. godine, Imota za razliku od drugih krajeva biva vraćena Turcima, i Mleci je uzimaju tek 1718. Vinjani se jednim dijelom vraćaju u svoje selo, ali mnogi su dobili zemlju u drugim selima Imotske krajine. Dosta ih je smješteno na Svib, što možemo vidjeti ako poredimo popis izbjeglih stanovnika Vinjana iz 1686. i mletačkom zemljišnika iz 1725.

U biti, ljudi se većinom nisu vraćali na stara ognjišta jer zbog ratova najčešće nije ništa ostalo, pa su svejedno morali početi ispočetka. A onda je bolje uzeti bolju zemlju ako imaš izbor.

... ovo malo vuče na timarski sustav ili sam negdi pogrišno svatio ...

To je bio dalmatinski krajiški sustav. Seljak je dobio zemlju na obrađivanje, plaćao je porez državi i bio obvezan ići u rat, ali nije bio obvezan nikakvom plemstvu poput seljaka na staroj stečevini (to su oni dijelovi Dalmacije koji nisu nikada bili pod Turcima). Kako Venecija poslije 1718. više nikad nije ratovala, tako su bili barem mirni što se tiče obveze ratovanja.

Štajduhar je goransko prezime, iz Vrbovska i Čabra, ali ono nije tako često u Bobovcu i vjerojatno se radi o novijim doseljenicima.

Uzet ću 10 najčešćih prezimena u selu 1948. i uporediti ih s maticama Kraljeve Sutjeske i Vareša od 1650-1750. Ako su Bobovčani došli iz tog kraja, to se moralo dogoditi početkom XVIII stoljeća.

Lončarević
Jajčinović
Milunić
Somić
Gjaić
Klarić
Gućanac
Kovačević
Laktašić
Dorosulić

Lončarevića nema ni u jednom obliku.
Jajčinovića nema.
Milunića nema.
Somića nema.
Gjaića, tj. Đaića nema.
Klarića ima u obje župe.
Gućanaca nema
Kovačevića ima samo u Sutjesci.
Laktašića nema.
Dorosulića nema.

Dakle, od 10 prezimena imamo 2 koja se nalaze oko Bobovca u Bosni, a to su Klarić i Kovačević. Ta prezimena su toliko česta da ih ne možemo uopće kao dokaz neke veze. Pogotovu kad uzmemo da su matice dovoljno stare i da kao stanovnici Banske Krajine, Bobovčani nisu mnogo mijenjali prezimena.

Ova tema će uskoro imati 50.000 pregleda, a i 1.000 poruka. Namjeravao sam to proslaviti kad se dogodi, ali kako neću biti kući ovaj vikend, odlučio sam ovo staviti danas.

Da ne bi bilo da se ovdje piše samo o BiH Hrvatima, evo jedan važan dokument o prošlosti BiH Srba. 1882. godine je objavljen "Šematizam pravoslavne mitropolije i arhidijeceze Dabro-bosanske za godinu 1882." U knjizi su donešene sve parohije u toj mitropoliji(koja pokriva Bosnu bez Tuzlansko-zvorničke eparhije i Hercegovine), zajedno s prezimenima koja se pojavljuju u tim parohijama i krsne slave koje njihovi nositelji slave.

Ova lista prezimena je 1993. objavljena od strane Đorđa Janjatovića kao "Prezimena Srba u Bosni." U knjizi su prezimena obrađena kompjuterski i poredana po abecednom redu. Sken ove knjige kruži već neko vrijeme internetom, ali je pun tipfelera uslijed automatskog prepoznavanja slova koje je napravljeno na skenu a i nedostaju neke stranice.

Ovdje vam donosim čitavu knjigu u Excel formatu, bez grešaka, na latinici, kao i s jednom dodatnom parohijom koja je slučajno ispuštena iz Šematizma i objavljena tek 5 godina kasnije u Dabro-bosanskom istočniku. Za tjedan-dva ću staviti i odvojenu listu sela koja su pripadala pojedinim parohijama.

Hvala svima koji su dosad sudjelovali u raspravi na ovoj temi i nadam se u slijedećih godinu dana još najmanje 50.000 pregleda.

https://rapidshare.com/files/3161996426/1885.xls

Prezime Maric kod Komusine u srednjoj Bosni

@Pavo

Čestitam mali jubilej.

Dobra je tema i dobar je ovaj spisak koji si postavio. Nemaš nešto slično za Tuzlansko-zvorničku eparhiju?

hvala, po ovom bi bilo teško zaključiti da su bobovčani iz okolice sunje porijeklom iz vareša i okolice, iako kod njih postoji ta predaja a i samo ime mjesta to sugerira....

Koliko znam, ništa slično nije napravljeno. Postojali su domovnici parohija koji su nastali krajem XIX stoljeća, ali mislim da se sama eparhija nije nikad potrudila da sve skupi na jednom mjestu i izda.

Problem je što nisam uspio naći ništa o prošlosti mjesta. Mjesto se moglo zvati Bobovac i prije Turaka. Ne bi bilo jedino izvan Bosne.

Legendo ako imas vremena i ako nije problem da mi vidis povjest prezimena Rogic...unaprijed zahvaljujem..veliki pozdrav

Oklen su?

Prvi put je zabilježeno 26.X.1708. godine, kad se na krštenju Grge sina Andrije iz Priproste spominje kao kum Filip Marić iz Kamenice. Prvo zabilježeno krštenje nekog od Marića je 21.12.1708. godine kad je kršten Petar sin Stipana Marića iz Kamenice.

1743. godine u stanju duša župe Komušina nalazimo 4 domaćinstva Marića s ukupno 33 člana, ali popis nažalost pribraja sva manja sela tog kraja ili Vrućici ili Komušini, pa ne znamo jesu li sva 4 domaćinstva živjela u Kamenici. Postoje indikacije da je do tad već bilo Marića u susjednim selima, jer se 1722. godine spominju Mijo Marić iz Slatine kao otac djeteta na krštenju.

1768. godina imamo 2 domaćinstva Marića u Kamenici i jedno u Priprostoj s ukupno 26 članova. Nije jasno zašto je broj Marića blago pao u vremenu kad se stanovništvo župe Komušina udvostručilo. Možda se radi o promjeni prezimena, a možda i o iseljavanju u sjevernije krajeve. Broj Marića je u župi Velika(Derventa) u tom periodu narastao s 23 na 107, pa je moguće da među njima ima Marića iz Kamenice.

Čini se da su iz Svilaja, gdje se spominju u popisima 1743. i 1768. godine. To je u to vrijeme bila župa Pećnik ili Podvučjak. O daljem porijeklu je teško govoriti jer je često prezime, i ima ga ne samo u Bosni, već i s druge strane Save.

Dajte ljudi ako ista znate o porijeklu prezimena HANDZIC iz Kulen Vakufa i opcenito iz Bosanske Krajine,dali imaju vezu sa Handzicima u Sarajevu i Tuzli , Bugojnu??btw neko porijeklo ili loza istaa.unaprijed hvala!!

Kulen-vakufski Handžići su po Hamdiji Kreševljakovići jedan od rodova koji su osnovali Kulen Vakuf. To se dogodilo nekad između 1683. i 1699. godine. Nakon što su Turci izgubili Liku, muslimani Like(osim 50-60 obitelji koje su ostale i prešle na katoličku vjeru) dolaze u zapadnu Bosnu. Turci proširuju utvrđeni grad na Ostrovici, a grade Havalu i Džisri-Kebir iz temelja. Havala je danas dio Kulen Vakufa s desne strane Une, a Džisri-Kebir(Veliki Most) je staro ime Kulen Vakufa.

Samo prezime Handžić je izvedeno od riječi handžija, što znači vlasnika ili bolje rečeno operatora hana. Pošto je u Bosni bilo nebrojeno mnogo hanova(vidjeti više u Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini od gore navedenog Kreševljakovića), razni rodovi Handžića po Bosni nemaju veze jedni s drugim. Što se tiče kulenvakufskih Handžića, nema dokumenata koji bi mogli ukazati gdje u Lici su živjeli. Postoj nagađanja da su osnivači Kulen Vakufa izbjegli iz Udbine, ali to se zasniva na indirektnim činjenicama.

Poštovani g. Pavo,
ponukan ugodnim razgovorom s jednim dragim Vujićem iz Bihaća molio bih informaciju o porijeklu prezimena Jakovac. Danas najviše Jakovaca ima u Gorskom Kotaru u Hrvatskoj, gdje živi između 4 i 10 generacija Jakovaca, ovisno o naselju. Također, ima nas dosta u Zagrebu i Rijeci, ali to nisu izvorno mjesta otkud vučemo porijeklo jer nas u tim gradovima pred 50 godina gotovo nije niti bilo.
Postoji jedna loza Jakovaca u Bihaću, a druga za koju znam vuče korijene iz Slavonije, s područja Nove Kapele i Batrine. Kako je Gorski Kotar trajno naseljen pred nešto više od 300 godina zanima me otkud zapravo vučemo korijene.

Pozdrav!

Prvi spomen Jakovaca u Gorskom Kotaru je 1724. godine, kad se u selu Popovci spominje Šimun Jakovac. Popovci su u stvari najstariji (a i geografski središnji) dio Bosiljeva. Deset godina kasnije bilježe se Andrija u Hosniku, Ivan u Zahrtu i Mate u Šepcima, dakle ovaj put oko Brod Moravica. U Mrkoplju, gdje će kasnije biti najviše Jakovaca, bilježi se prvi put 1760. neki Martin Jakopac.

Kad i kako su došli u Gorski Kotar nije jasno. Pojavljuju se dosta kasno u delničkom kraju, jer mi imamo dosta izvora iz XVII stoljeća, ne u njima tog prezimena izgleda nema. Moguće je da se radi o novom prezimenu nekog starijeg roda. Zanimljivo je da se još u delničkom kraju, gdje su kajkavci, prezime pojavljuje kao Jakovac a ne Jakovec. To bi možda moglo značiti da su Jakovci izvorno štokavci, no to bi bio smio zaključak. Sva ova imena su u vrijeme o kojem govorim pisana na latinskom, u vrijeme kad standardiziran pravopis hrvatskog jezika nije postojao. Teško je iz njih izvlačiti zaključke o točnom izgovoru prezimena o strane njihovih nositelja.

Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana(popularno znani kao Mormoni) ima ogromnu količinu matičnih knjiga na mikrofilmu. Oni to polaku, uz pomoć volontera, indeksiraju i prepisuju. Slučajno je baš Delnički dekanat pilot projekt.

https://familysearch.org/learn/forums/e ... -8485.html

Nisam siguran dokle su došli s tim, ali čini mi se da idu po redu. Kad sam upalio njihov softver, dao mi je matice iz 1830. za prepisivanje. To bi valjda značilo da su od 1725-1830. već prepisane i da je sve na pola puta do kraja. U tim maticama bi moglo biti podataka o ranijem zavičaju Jakovaca ili starijem prezimenu.

Pozdrav,

zanima me da li je netko ovdje upoznat sa postojecim prezimenima u mjestu Rakitno, opcina Posusje. Nasao sam na sluzbenim stranicama ponesto o prezimenima u tom mjestu.

http://rakitno.net/index.php/o-rakitnu/ ... z-povijest

Navedena prezimena se spominju u 18. stoljecu. Neka su isceznula.

In v. Rachitno — Drexniza


1. Mattheus Vuchadinovich (odrasli 7, djeca 4; u daljem tekstu navodit ćemo u zagradi samo brojke);
2. Andreas Topich (9, 3);
3. Marcus Radich (7, 6);
4. Georgius Cahlinovich (2, 3);
5. Joannes Buchva (8, 6);
6. Bartholomaeus Raicevich (5, 3);
7. Vitus Bonich (4, 1);
8. Thomas Ivancovich (14, 5);
9. Laurentius Raicevich (12, 12);
10. Andreas Bonich (3, 4);
11. Michael Tochich (16, 4);
12. Chrysanthus Tochich (13, 10);
13. Matthaeus Petrovich (5, 2);
14. Joannes Milichevich (5, 4);
15. Thaddaeus Milichevich (6, 10);
16. Lucas Miaglievich (3, 4);
17. Blasius Drinovaz (4, 3);
18. Matthaeus Miaglievich (4, 2);
19. Michael Drinovaz (6, 1);
20. Magdalena Drinovka (2, 2);
21. Martinus Perchovich (6, 4);
22. Chrysantus Vidossevich (2, 2);
23. Elias Vidossevich (3, 5);
24. Florentius Vidossevich (4, 1);
25. Gregorius Brechalo (3, — ) ;
26. Matthaeus Perchovich (6, 4);
27. Joannes Jovich (10, 4);
28. Doymus Pipunich (9, 4);
29. Matthaeus Pipunich (8, 5);
30. Joseph Pipunich, (9, 1);
31. Thomas Dumanchich (10, 3);
32. Nicolaus Vulich (5, 4);
33. Vitus Pipunich (5, —);
34. Lucas Dumancich (12, 8);
35. Jacobus Vulich (2, 6);
36. Laurentius Marcotich (3, 4);
37. Elias Marcotich (6, 12);
38. Mathaeus Milichievich (9, 9);
39. Michael Besuch (6, — ) ;
40. Nicolaus Beslich (6, 2);
41. Joannes Milichievich (5, 4);
42. Jacobus Gerech (7, 5);
43. Petrus Gerech (6, — ) ;
44. Marcus Petrovich (11, 6);
45. Matthaeus Jacovglevich (6, 4);
46. Nicolaus Sarich (5, 3);
47. Gregorius Jurich (3, 4);
48. Michael Jurich (6, 5);
49. Michael Raicevich (5, 2).

Od broja 46. navode se prezimena obitelji iz Drežnice.
Za razliku od Dragićevića, biskup Bogdanović 1768. godine posebno navodi selo Rakitno, a posebno Drežnicu.

V. Rakitno


1. Marcus Milichevich (14, —);
2. Nicolaus Covacevich (7, 3);
3. Michael Kovač (12, 4);
4. Petrus Gerek (9, 6);
5. Nicolaus Raicevich (6, 5);
6. Jacobus Raicevich (7, —);
7. Lucas Gerek (5, 3);
8. Georgius Tokich (16, 14);
9. Petrus Barisich (8, 5);
10. Mattheus Petrovich (11, 6);
11. Marcus Petrovich (17, 10);
12. Marcus Jakovglevich (8, 5);
13. Stephanus Raicevich (5, —);
14. Mattheus Tokich (4, — ) ;
15. Andreas Topich (8, 3);
16. Gregorius Romich (12, 2);
17. Nicolaus Petrovich (8, 3);
18. Gregorius Ivankovich (9, 4);
19. Thomas Ivankovich (11, 4);
20. Laurentius Raicevich (9, 6);
21. Joannes Bonich (7, 2);
22. Laurentius Bandich (4, 2);
23. Martinus Garbesich (6, 2);
24. Mattheus Mihaglevich (7, 1);
25. Joseph Drinovaz (7, 4);
26. Joannes Jovich (6, 2);
27. Nicolaus Jovich (3, 6);
28. Mattheus Petrovich (8, 6);
29. Andreas Pippunich (7, 5);
30. Antonius Dumancich (2, 5);
31. Georgius Dumancich (16, 6);
32. Antonius Pippunich (11, 5);
33. Michael Vidovich (4, 10);
34. Elias Marcovich (6, 1);
35. Antonius Marcovich (6, 8);
36. Joseph Pipunich (7, 3).

Imam pitanje za upucenije, koliko je istinita teorija da su obitelji Romic povezani sa nekada pravoslavnom obitelji iz mjesta Seonice, kod Tomislavgrada.

"Romići (5), nadimci: Blažović, Ciputović, Macanović, Rapić. Prema narodnom predanju oni potječu od Vukadinovića iz Seonice u Duvnu pa se pokatoličili, kako navodi Dedijer. U Rakitnu se međutim navodi 1743. god. Matthaeus Vucadinovich sa 11 članova obitelji, 1768. godine ih uopće nije bilo u Rakitnu, ali se te iste godine nalaze u Seonici kod Duvna: Georgius Vukadinovich sa 11 članova obitelji, Petrus Vukadinovich sa 5 članova, Michael Vukadinovich sa 15 članova, Petrus Vukadinovich sa 6 članova i Mattheus Vukadinovich s 8 članova obitelji. 128 Pod imenom Vukadinović spominju se, s prekidom 1768, u Poklečanima sve do 1906. godine. Romići se, međutim navode u Rakitnu 1768. godine."

http://imehrvatsko.net/namepages/view/f ... zime-romic

http://www.ogorje.net/prezime/romic/134.html

"Romići iz Rakitna (danas dio hercegovačke općine Posušje) sačuvali su predaju o nastanku svog prezimena. Priča se da im je za turske vlade doselio "četvrti did" iz Seonice i Mrkodola (sela na Duvanjskom polju) hrom u jednu nogu, a imao je tri sina. Kad je ženio najmlađeg sina, beg iz Duvna zatraži da prenoći prvu noć s nevjestom ali ga Romići ubiju i pobjegnu u Rakitno, donoseći nadimak Romići, kojeg su dobili po hromom ocu." Prezime Romić ima otprilike isto značenje kao i prezimena: Šepić, Šeponja, Šeponjić, Cotić, Cota, Šanto, Šantić, Ćopo, Ćopić.
U Hrvatskoj se danas 1.420 stanovnika preziva Romić (Cetinska krajina, Benkovac, Slavonija). Možda su istog krvnog podrijetla i Romci, koji danas u Sinju i Dalmaciji broje 500 osoba."

Zanima me kolika je vjerojatnost da prezime Topić iz istog mjesta vuče svoje korijene iz turske riječi Topal, što bi označavalo nekoga sa tjelesnim nedostatkom.

Zanima me prezime Šarić iz istog mjesta, piše da su u Rakitno doselili iz Drežnice, mjesta blizu Rakitna, također ih ima i u Tomislavgradu. Na nekim stranicama sam pronašao da oni pripadaju plemićkom rodu, tj. da im je prezime starije od 400 godina, također sam našao jedan website gdje piše da su oni "izvorno Bošnjaci". Jefto Dedijer ne navodi prezime Šarić kao prezime koje je "pokatoličeno". Na službenim stranicama o Rakitnu se navodi prezime Sarić, a ne Šarić, koje danas prevladava. U popisu crnogorskih prezimena, gotovo sva prezimena iz Rakitna se mogu pronaći i na ovoj stranici.

http://www.montenegrina.net/pages/pages ... imena.html

Zanima me nešto više o prezimenu Milićević, navodi se da je pravilan oblik sa ć, a ne sa č, također prisutno u crnogorskom prezimeniku.

Zanima me prezime Knezović, iz mjesta Broćanac, pored Posušja, Dedijer ih također navodi kao one koji su slavili pravoslavne svece. Ali izgleda da je ipak riječ o vladarskoj tituli, koja bi trebala biti tipičnija za Hrvate.

Što mislite, koliko je istinita teorija Jefte Dedijera o "pokatoličenju Zapadne Hercegovine", jer on u biti navodi 90% prezimena.

Mislim da se sva prezimena iz Rakitna mogu pronaći i na stranici koja kazuje o crnogorskim prezimenima.

Da li je moguće da svi vučemo korijene iz Crne Gore? U Hercegovini postoji prezime Crnogorac npr.
Ili je ipak vjerojatnost da je na više različitih mjesta nastao isti rod, odnosno prezime.