Hvala,Pavo.
Molim te,ako slučajno imaš podatke,da li se navodi samo Radišići ili imaju prefiks gornji ili donji jer se danas Radišići dijele na gornje i donje.Najvjerovatnije su gornji,jer su stariji ali ako imaš neki podatak bio bih ti zahvalan.

Na ovoj temi nijedan Bošnjak da pita za porijeklo svog prezimena ?
Plaše se toga više nego šejtana.

Pozdrav,
zanimale bi me neke informacije o Antolović-ima iz Novog Šehera kod Žepča. Dobio sam neke informacije da smo navodno porijeklom iz hercegovine, ali ništa konkretno i sigurno.
Hvala!

Što misliš da bi našao? Islamizacija je u Bosni završila do XVII stoljeća. Teško da bi itko našao neke kršćanske pretke.

Radi se najviše o tome da ljudi misle da ja nemam podatke za Srbe ili Bošnjake, što naravno nije slučaj. Ne samo da imam dosta građe, već imam i hrpu izvora za Slavoniju, Dalmaciju, Liku, Gorski Kotar, Srbiju, CG, Kosovo, pa čak i najveći dio Makedonije.

I još naravno činjenicu da se dosta ljudi boji staviti prezime na internet forum kao da su jedina osoba na svijetu s tim prezimenom pa ću ja sad otkriti tko su, doći im u kuću i izrezati ih k'o Freddie Kruger. Da samo vidiš koliko ja privatnih poruka dobijem koje počinju s "Nisam htio staviti ovo na forum radi privatnosti, ali..."

A recimo navest ću da je 1991. u samom gradu Grude bilo 402 osobe s prezimenom Marić a 353 s prezimenom Ćorluka. Znači 25% stanovništva tog mjesta je nosilo jedno od ta dva prezimena. I onda ljude strah staviti prezime na forum. A nisu to neki forumaši s 5000 poruka.

Mislio sam na slučaj da je Kusturica tražio istinu i dobio odgovore na svoja pitanja.

Kolega Pavo,

možete li napisatii nešto o prezimenu Granov, muslimanima iz Foče?

G. Pavo, možete li naći nešto o prezimenu Bašić (Ivanić-Grad) i Mraović (Bović, Vrgin Most)?

Kusturica je dobio upravo one odgovore koje je tražio, što je u najmanju ruku zanimljiva podudarnost. No, daleko od tog da je jedinstven slučaj. Kad se radi o usmenoj tradiciji, često se uz dovoljno truda nađe upravo ono što potražitelj želi naći.

Naravno, možda je g. Kusturica našao i neke pismene povijesne izvore, no zanimljivo je da ih nije podijelio ni sa širom javnosti ni sa strukom koja bi takve izvore željno prihvatila.

Stariji oblik prezimena Mraović je Mravović, što nam ukazuje i na etimologiju samog prezimena. Mrav bi vjerojatno bio pogrdan nadimak za čovjeka sitnije građe.

Mravovići se u zapadnom dijelu Banije javljaju kao ugledni krajišnici još u XVIII stoljeću. 1751. godine imamo spomen Umiljena Mravovića kao seoskog kneza iz Glinske regimente, a iste godine se spominje i kapetan Miloš Mravović. Za njeg stoji da je iz "šumskog kraja iznad sela Hlapčevića." Nije mi poznat taj toponim, ali se vidi da je u okolici Vrginmosta jer se ti časnici nabrajaju po redu, a Miloš je naveden prije nekog kapetana "s Petrove Gore." 1753. se spominju Mravovići oko Gline kao jedna od imućnijih krajiških obitelji koje su u to vrijeme pokušale prisvojiti neku državnu šumu. Slijedeće godine se među knezovima i popovima koji krajiškim vlastima tuže bivšeg Kostajničkog i tadašnjeg Plaškog episkopa nalazi i glinski prota Juriša(ili Đuriša) Mravović.

Još ranije, 1732. godine, spominje se knez Radašin Mravović, ali bez pobliže odrednice gdje u Banskoj Krajini živi. Na žalost, nisam našao nikakav dokument o dolasku Mravovića na Baniju, što se vjerojatno zbilo nakon 1703. godine, kad je banska vlast proširena na područje između Kupe i Une. Vjerojatno su kao i drugi krajišnici došli iz Bosanske Krajine, ali tamo prezimena Mra(v)ović nema ni u XIX ni u XX stoljeću. Mravovića muslimana ima oko Konjica, ali oni nemaju veze s ovim, s obzirom da su još 1684. kao muslimani došli iz Risna u Boki.

A za Bašiće moram pitati za više informacije. Radi li se o mjestu Dubrave kod Ivanića i koje su vjere?

Hvala na brzom odgovoru.

Bašići su katolici, Hrvati. Samo znam da je u pitanju okolina Ivanić ili (!) Okić grada. Žao mi je što nisam precizan.

U jednoj zabeleški sam našao "Barbara pl. Bašić". Gospođa je morala živeti na prelazu iz 19. u 20. vek.

To je sve što znam, nadam se da će nešto pomoći.

hvala vam puno na odgovoru

Poredeći popise 1743 i 1768 za Guču Goru (župa Lašva) koje su ovdi postavili Pavo B. i Čakara primitio sam da od 60 pripadnika porodice Ilić zabiliženih u popisu iz 1743. u popisu iz 1768. nije bilo nijednog. Nije ih bilo ni u okolnim mistima ni župama. Ni danas nema Ilića u Gučoj Gori.

Nisam primitio ni neki veliki prirast nekog drugog prezimena u popisu 1768 pa promina prezimena nije virovatna.

Nemam izvornik ovi popisa pa ako neko ko ih ima može još jednom proviriti popis iz 1768. za Guču Goru. Ili neko ima drugo objašnjenje?

Pogledao sam i koliko vidim, prepisano je onako kako stoji u originalu. Situacija je zaista zanimljiva, i ima nekoliko mogućih objašnjenja.

1. Greška se mogla dogoditi na nivou župnika, ali i biskupovog tajnika koji je prepisivao stanja duša. Popis 1768. je uglavnom pouzdaniji od onog iz 1743.(gdje ima dosta propusta i ispuštanja čitavih domaćinstava), ali opet se moglo dogoditi da nekog zaborave. Ovo objašnjenje izgleda manje vjerojatno, jer danas nema Ilića u Gučoj Gori.

2. Mogli su preseliti negdje drugdje. Ni ovo ne izgleda toliko vjerojatno jer je rijetko da se tako velik rod u potpunosti iseli, između ostalog jer su morali imati veću količinu zemlje ako ih je bilo 60. Čak i u slučaju najvećeg siromaštva, bilo bi za očekivati da ipak netko ostane, jer bi onda bilo mnogo više zemlje zbog odlaska drugih.

3. Prešli su na jednu od druge dvije vjere. Ovo nije vjerojatno, jer bi onda bila veća grupa muslimana ili pravoslavnih danas u selu.

4. Promjena prezimena. Ovo se čini kao najvjerojatnija. Iako se u samom selu ne čini kao da postoji velik prirast nekog drugog prezimena, treba uzeti u obzir da se granice sela na dva popisa ne podudaraju, kao i da se vjerojatno ne radi o tome da je veliki rod Ilića zajedno uzeo neko novo prezime, već da su pojedine obitelji jednostavno uzele nova rodovska imena.

Ne znam jesam li već govorio o ovom, ali jedan od većih problema ovih popisa duša je da se u svim slučajevima za glave domaćinstava navodi samo jedno prezime. Ovo je problem jer mi iz matica tog vremena znamo da su mnogi nosili dvostruka prezimena. Ovo je poslijedica procesa kojim su se prezimena mijenjala. Prezimena se nisu mijenjala preko noći, već je to bio jedan duži proces. Navest ću kao primjer livanjske Franiće. Njihovo starije prezime je Perišić, za što imamo mnoge potvrde u maticama. Negdje oko 1815., srećemo prvi put novo prezime, i to u obliku "Franić drukčije Perišić." Slijedećih 15-20 godina se ova kombinacija javlja u raznim oblicima, "Franić rečeni Perišić," "Perišić drukčije Franić" ili "Franić starije Perišić." Nakon jednog period od nekih par desetljeća, ostaje samo Franić. Očito se ovdje radi o potomcima nekog Frane Perišića, koji su za par generacija potpuno napustili starije prezime Perišić, do te mjere da 1960. kad je dr. Mario Petrić istraživao tradiciju o porijeklu rodova na Livanjskom polju, Franići mu nisu znali reći ni odakle su došli ni jesu li imali neko starije prezime. A radi se tek o nešto više od 100 godina.

Problem nastaje pri pravljenju ovih popisa iz 1743. i 1768. Koje prezime je upisano onim obiteljima koje su bile u ovom procesu u vrijeme tih popisa? Ovaj primjer Franića je u stvari neobično kratak. Hercegovački Ćavari su se ranije prezivali Vidošević, ali već 1743. se po raznim krajevima Hercegovine bilježe isključivo kao Ćavari. Ipak, još sredinom XIX stoljeća imamo primjere iz matica gdje se koristi dvostruko prezime "Ćavar drukčije Vidošević." To je više od 100 godina korištenja oba prezimena. Ako je pojedina obitelji 1743. godine imala dva prezimena, koje je župnik upisao? Starije? Novije? Česti su i slučajevi da su nova prezimena samo privremena. Sin nekog Ivana Šimića je mogao biti upisan kao Jure Ivanković rečeni Šimić, a da Jurin sin opet bude samo Pavo Šimić. Bez sumnje su neki rodovi 1743. upisani pod prezimenima koja se nisu održala.

No, da rezimiramo. Ilići nestaju, a kako, najbolje bi nam mogle odgovoriti matice župe Lašva. One postoje od 1764., pa bi u njima gotovo sigurno bilo dvostrukih prezimena od kojih bi jedno bilo Ilić. Nisam siguran gdje su pohranjene, ali moralo bi biti ili u samom samostanu na Gučoj Gori ili u Fojnici čijem samostanskom području je Lašva pripadala.

Evo i jedno primjera ove promjene o kojem sam već malo pričao. Netko je pitao za Ćorluke iz Gruda i njihovo porijeklo, i ja sam naveo da ih na popisu 1768. ima jedno osrednje domaćinstvo u Grudama i jedno osrednje u Posavini, a 1743. ih uopće nema u čitavoj BiH. Očito je da su imali neko drugo prezime, ali morali su već i 1743. koristiti Ćorluka, jer oni krajem 1750.-ih odlaze u Posavinu. Da Ćorluka već nije bilo korišteno, ne bi ga ovi odnijeli u Posavinu i tamo koristili isljučivo Ćorluka, jer u maticama župe Velika koje počinju 1761. nema ni jednog upisa nekog dvostrukog prezimena za Ćorluke.

S druge strane, jasno je da nisu zabunom nezapisani 1743., jer iz te godine postoji i lista krizmanih, i opet u Grudama nema prezimena Ćorluka. Pogledao sam malo dodatnu literaturu, i vidim da Nikola Mandić tvrdi da je staro prezime Ćorluka Majić. On navodi domaćinstvo Luke Majića i tvrdi da je on rodonačelnik Ćorluka i da je očito morao biti ćorav. S obzirom da ne navodi nikakav primjer iz matica, ova teza je jako sumnjiva. Kao prvo, Ćorluka nije nastalo od Ćor Luka, već od turske riječi ćorluk što znači osobu koja je prkosna, podrugljiva(vidjeti Milan Nosić - Prezimena zapadne Hercegovine). I akcentuacija prezimena Ćorluka, kao i činjenica da se bilježi u oblicima Ćorluk i Ćorlučić potvrđuje da se radi o riječi ćorluk a ne o Ćor Luci. Nisam kod kuće pa nemam listu krizmanika iz 1743. pri ruci, ali ne znam ima li uopće te godine u kući Luke Majića ikakav Lovro, jer 1768. imamo Lovru Ćorlučića. Mandić ne navodi da je pogledao u listu krizmanih.

Matice župe Velika nam ne pomažu utvrditi starije prezime Ćorluka prije dolaska u Posavinu, a matice župe Drinovci postoje od 1779., pa nisam siguran da su iz dovoljno ranog vremena za provjeriti ovo.

Hvala Pavo B.,

ovo gore mi je najvirovatnije. Moguće je da se rod Ilića razdrobio na više od dva prezimena. Taj kraj vrvi od dvostrukih prezimena. Trenutno su najbrojniji Rajić (Cakalin) kojih nema u pomenutim popisima.

Nemam Ilića u rodu, ali mi je slučaj zanimljiv. Izgleda, prvi je svezak Matice krštenih (1765-1785) sačuvan od paljevine 1945 u Gučoj Gori pa kad budem proviravo za svoje, vidiću ima li pomena Ilića.

Ovo sam napisao preko PP-a kad je jedan drugi forumaš pitao za Antoloviće, a nadam se da se on neće ljutiti ako stavi i ovdje.

Hmm...Okić je na Kordunu i tu Hrvata baš i nema. Dubrave su bile dio Vojne Krajine, pa ću pogledati ima li u krajiškim dokumentima kakvog spomena stanovništva tog kraja.

Ne postoji li neki Okić u blizini Jastrebarskog i Samobora? Mada, koliko vidim, tu samog naselja nema, nego ima neka gomila sela u okolini.

Možda je ipak bolje da se sam potrudim oko toga kad budem imao vremena. Nisam ni trebao pominjati sa ovako nepozdanim smernicama. U svakom slučaju hvala na trudu i prvom delu odgovora.

Nešto o prezimenu Herić(muslimani),takođe ima i mnogo Hrvata sa tim prezimenom pa me zanima postoji li kakva povezanost.Negdje sam pronasao da su jedni presli na Islam zbog izbjegavanja poreza ,sto je s obzirom na mentalitet vrlo vjerovatno.Hvala unaprijed.

Manje vrijeđanja drugih i više detalja. Koji Herići i odakle točno? Hero je osoba iz Hercegovine, pa je pitanje jako generalno. Razni Ere, Here, Erići, Herići, Ercezi, Hercezi i ini nisu istog krvnog porijekla.

Ma nije vrijedjanje nego sala,i ja pripadam istima ,lokacija Ivancici blizu Ilijasa.

Moze pitanje za prezime Radoš iz Tomislavgrada i okolice?Odakle dolaze u duvno?

Radoši su vjerojatno najstariji duvanjski rod, iako se Lučići u izvorima spominju ranije. Na daleku starinu Radoša upućuje njihovo staro obiteljsko groblje između Omolja i Borčana(koje se i zove Radoševina). Ono bi moglo biti čak iz XV ili XVI stoljeća.

Na starinu Radoša upućuje i njihova brojnost. 3% svih katolika na Duvnu 1743. je nosilo prezime Radoš(ili njegovu inačicu Radošević), 1768. je ta brojka 4,5%, a 1991. godine je taj broj 4,3%. Ovo možda ne izgleda kao velik postotak, ali s obzirom na broj raznih prezimena na Duvnu, to je jako puno. Pogotovu kad se uzme da je oko 1700. na Duvnu bilo ostalo samo dvadesetak domaćinstava katolika, a da već 1743. godine ima 5 domaćinstava Radoša u Omolju, a 3 u Roškom Polju. Činjenica da su se već u to vrijeme toliko raširili govori o starini ovog roda.

Imena kućedomaćina te godine su(u latinskom originalu):

Omolje

Joannes
Nicolaus
Petrus
Thomas
Vitus

Roško Polje

Georgius
Matthęus
Philippus

Iliti po narodno: Ivo, Niko, Pejo, Tomo, Vid, Jure, Mate, Pilip.

Još ranije se Radoši/Radoševići spominju u Dalmaciji kao izbjeglice s Duvna. 1709. godine se u banderiji arambaše Bilandžića u Dicmu kod Sinja spominje Ilija pokojnog Jure Radošević.

Samo kažem, imamo forumaša svih nacija. Ne želim da netko misli da se mi tu međusobno vrijeđamo. Da bar jedna tema bude bez prepucavanja.

Nemam nažalost podataka o tom dijelu općine Ilijaš(Kamenica, Ivančići, Nišići), no kao što rekoh, prezime je gotovo sigurno vezano za porijeklo iz Hercegovine, osim što postoji mala vjerojatnoća da je u pojedinim slučajevima moglo nastati od čovjeka koji je imao iskrivljeno držanje(herav), ali ja još nisam naišao na takav slučaj nastanka ovog prezimena.

Hvala ,znaci vjerovatno Ero porijeklom