Važan objekt za bivšu državu. Dragoslav Sobotka-projektant aerodroma Željava.
Početak izgradnje aerodroma Željava vezan je za daleku 1948. godinu, kada se počelo s izborom i iznalaženjem mikrolokacija za pozicioniranje ovog velikog aerodromskog kompleksa. Izgradnja je, zajedno s projektiranjem, trajala sve do 1968. godine i ta se godina ujedno smatra i godinom izgradnje. Te godine je sa aerodroma Pleso u Zagrebu preletio čitav 117. lovački avijacijski puk (LAP) na aerodrom Željava kod Bihaća.

Konkretna gradnja aerodroma je počela 1956. godine, a da bi aerodrom zbog Ruske invazije na Čehoslovačku, proradio 1968. godine radovi su se intenzivno nastavili do 1978. godine. Pouzdano se zna da je aerodrom financiran sredstvima međunarodne banke koja je sredstva odobrila za izgradnju puteva u SFRJ. Radovi su koštali oko 4 milijarde US dolara.

Najveći dio poslova je obavilo Građevinsko Preduzeće "PLANUM" - Beograd, koja je bila tada, a i sada je vojna građevinska firma. Skupa s njima su bili i njihovi kooperanti, kao što je Građevinsko Preduzeće "TEMPO" - Zagreb, a dio radova na bazi obavilo je Građevinsko Preduzeće "POMGRAD" - Split. Inače, oznaka Vojne Pošte na aerodromu Željava je bila 4868, što je označavalo, simbolično, početak prvih radova i puštanje u funkciju aerodroma.

Aerodrom Željava je građen do 1968. godine, kada je svečano otvoren i pušten u rad. Samo je nedostatak financijskih sredstava odugovlačio vremenski rok svršetka radova na ovom grandioznom projektu. Nakon 24 godine postojanja i rada, 1992. godine ovaj aerodromski kompleks je dignut u zrak s 56 tona eksploziva čije detonacije su trajale preko dva sata.
Cijeli aerodrom je zauzimao prostor devet puta četiri kilometra, od čega je pola "parcele" na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, a pola na teritoriji Republike Hrvatske. Najbliži grad mu je Bihać u kojem je živjelo aerodromsko ljudstvo i njihove obitelji. Konfiguracija planine Plješevica, a naročito njenog vrha, pružila je dobru mogućnost za protivzračnuzaštitu podzemnog objekta, kao i čitavog aerodroma. Treba naglasiti da je, kod izgradnje ovih objekata, prvi put primjenjen i novi sustam podgrade ankerima i špricanim betonom s i bez čeline mreže, a po potrebi i s čelinim remenatama, koje se kasnije koriste bilo kao nosiva obloga, bilo kao njen sastavni dio, a sve u zavisnosti od vrste i kvaliteta stijenske mase.

Također je prvi put primjenjen sustav zahvatanja i sprovođenja curkova vode i vlažnih mjesta kanalom ispod podne površine. Od svih uređaja ugrađenih u podzemnom objektu "KLEK", impozantnih 95% je bilo proizvedeno u domaćim fabrikama tadašnje SFRJ. Uz poletno-sletne staze na potplješevičkom platou, u utrobi planine Plješevica sagrađen je pravi grad koji je bio dobro zaštićen i od atomskih udara. Četiri velika ulaza ili, kako ih je ljudstvo zvalo "rupe", godinama su od očiju znatiželjnika skrivale u to vreme superčuvanu "vojnu tajnu" Jugoslovenske Narodne Armije i države Jugoslavije.
Par slika:

Postojala je ona web stranica o tome. Sve na njoj sam pročitao i sve fotke pregledao. Impresivan podzemni objekt.

Svaka čast Vii, super odrađeno , sjedi 5

U pravu si BBC. Šteta što danas spava.
http://zeljava-lybi.com/ Ima na ovoj dosta podataka pa ako nekoga zanima više.

Hvala kolega Zadro.

A sad tamo uzgajaju gljive.

Jel se zna koje su jedinice JNA i srpskih paravojnih postrojba tzv. Krajine uništile ovaj objekt ?

Ni gljive ne rastu. Zabranjena zona. Osim za graničnu.

Dobro bi bilo NATO zainteresirati za ovo pa obnoviti bar Hrvatski dio ove lijepe strukture .....

Treba prodati onima iz Gornje Maoče.

Bar hrvatski? Eto kakav si ti.

Trenutno je na papiru označen kao "No Man's Land".

Dakle, problem je što BiH još nije u NATOu ... neznam bi li onda NATO to sufinancirao

Dakle, problem je što NATO ne mora biti pokrovitelj.

A tko onda ?

Pitanje je da li je moguća obnova bez ogromnih ulaganja.

Ali i da se zanemare oštećenja, pitanje je čemu služi aerodrom na granici i za šta bi ga Hrvatska danas koristila (tj. šta bi u njega stavila).

Kažem , ne treba RH ... ali bi NATO plaćao lijepu sumu za držanje recimo europske američke zračne flote

Naravno, bilo je i ima prijedloga za obnovu aerodroma Željava s obje strane granice. Svojevremeno je bio i izrađen plan njegove revitalitacije, no zbog cijene se odustalo. Pa se onda spominjala mogućnost da to bude karting ili biciklistička staza, slobodna carinska zona, naposljetku civilni aerodrom.

Tema je ovo koja je dominirala i prilikom nekoliko posjeta hrvatskih predsjednika Stipe Mesića i Ive Josipovića Bihaću. Prilikom posljednje, Hamdija Lipovača, premijer kantona izjavio je kako postoje realne šanse za obnovu aerodroma:

"Radilo bi se tu o jednom kargo aerodromu koji bi bio praćen sa pet logističkih centara. Investicija bi bila oko 2,7 milijardi eura."

Jesu oni normalni.

Donijelo bi to para BBC

Tako Hamdo izjavi.

Pa opet, bolje išta nego ništa.

To je užas puno novca. Užas, užas puno, i za vrlo bogate zemlje.