|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 3 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
novem
|
Naslov: Pregovori bosanskih Muslimana i bosanskih Srba Postano: 27 svi 2020, 15:49 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29252
|
Citat: 5.3. Pregovori bosanskih Muslimana i bosanskih Srba
Tomo Šimić: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.
Tijekom rata u BiH, a što je vidljivo iz postojećih dokumenata, vođena je intenzivna izravna komunikacija najviših predstavnika BH Muslimana i bosanskih Srba, Harisa Silajdžića i Momčila Krajišnika. Haris Silajdžić, na sjednici Predsjedništva, održanoj 18. 10. 1993., podnosi izvješće o susretu s Momčilom Krajišnikom u Sarajevu 16. 10. 1993. Na tim je susretima Silajdžić, kao spužva, upijao podatke koje mu je Krajišnik davao da bi Muslimane dodatno stimulirao u ratu protiv Hrvata odnosno u sprječavanju stvaranja hrvatsko-muslimanskog savezništva čime bi srpski polpžaj na okupiranim dijelovima BiH i RH bio bitno ugrožen (što se kasnije i pokazalo, jer je samo godinu dana nakon potpisanog Washingtonskog sporazuma, srpska vojna i politička sila pretrpjela poraz od kojeg se nije oporavila i koji ih je prisilio na potpisivanje mira u Daytonu):
“SILAJDŽIĆ: Krajišnik je na sastanku koji smo imali na aerodromu prekjuče rekao da je to vid razmjene koji je najbolje uspijevao kada su u pitanju odnosi Hrvata i Srba.“ Na sjednici održanoj dana 1. 11. 1993., Silajdžić kaže da je upravo “bio na stanici pa na aerodromu“, iako nije nikamo putovao niti je došao s puta, što znači da se najvjerojatnije opet susreo s Krajišnikom.
Na sjednici održanoj 14. 12. 1993. Haris Silajdžić kaže: “SILAJDŽIĆ: Sutra je Krajišnik zatražio sastanak u 12,00 sati. Nadam se da ću se vratiti (na vrijeme kako bi stigao na početak predviđene sjednice Predsjedništva-napomena autora). Zamolio bih da se odloži…“
Na sjednici održanoj dana 15.12.1993. godine, Silajdžić kaže da je otkazao sastanak koji je taj dan trebao imati s Krajišnikom zbog velikog broja ubijenih civila u Sarajevu. Međutim, on je ovdje iznio i sadržaj pregovora o mogućim zamjenama teritorija sa Srbima iz kojih je vidljivo da su im srpski predstavnici, kroz razgovor, progurali da su oni (Srbi - op. a.) ionako sve dogovorili s Hrvatima, iako i Muslimanima nude teritorije za koje su, navodno, već dogovorili “da će ih prepustiti Hrvatima“.
“HARIS SILAJDŽIĆ: … Oven je vodio glavnu riječ. Oven je počeo taj sastanak i ovo je važno da se zapamti, riječima: “čini mi se da ovdje postoji konsenzus da počnemo razgovarati o Sarajevu” ako se dobro sjećam, predsjedniče. Tako je započeo sastanak, prvi sastanak Oven, što je nas iznenadilo. Dakle, konsenzusa nije bilo o tome, niti je bilo razgovora o tome da se počne tako sastanak. Mi smo rekli da za Sarajevo postoji neko rješenje, za druge krajeve ne postoji. Za Sarajevo postoji rješenje, to je administracija UN na dvije godine u Sarajevu. Dakle, bez podjele Sarajeva itd.
Medjutim, stav je srpske strane bio da oni ne žele razgovarati ni o istočnoj Bosni, ni i zapadnoj Bosni. Nema razgovora o tome. Prema tome, razgovor je jedino moguć u Sarajevu. Iz tih zahtjeva se vidjelo sljedeće: oni žele da zadrže, kako oni zovu, seljački dio Sarajeva - dakle Rajlovac, Ilidža, Lukavica. Dakle, cijeli ovaj polukrug oko Sarajeva, naravno Nedžariće i Grbavicu, Stup, Rajlovac, uključujući Zabrdže Krajišnikovo, koje je ušlo duboko itd. Rekli su, što se tiče Vogošće, ona se može zamijeniti za Krasnicu, što se tiče Ilijaša, on se može zamijeniti za Srebrenicu. To je bio takav razgovor. Pored predsjednika i mene, tim razgovorima je prisustvovao i prof. Filipović. Reakcija naša je bila, kad se radi o Grbavici posebno, da je to podjela urbanog dijela Sarajeva. To je berlinski zid. To nije ono što Srbi nazivaju drugo Sarajevo – novo, koje će oni graditi, nego Sarajevo koje je već izgradjeno. Grbavica je u centru Sarajeva...
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Pregovori bosanskih Muslimana i bosanskih Srba Postano: 27 svi 2020, 15:50 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29252
|
Citat: Oven je na to malo jače reagovao i na Vogošću isto tako je reagovao. Da se to ne može, da Vogošća jeste jedan izlaz prema sjeverozapadu odnosno prema Zenici i Tuzli. Za Ilijaš ništa nije rekao, a za Grbavicu je takodje rekao da je on mislio da Srbi više nikad neće ponoviti jedan takav zahtjev. Uglavnom, na tim sastancima se ništa nije riješilo. Stalno se išlo u krug. Stalno smo pokušavali, pokazujući na karti enklave u istočnoj Bosni. Kako se Srebrenica može povezati? Preko Zvornika sa Tuzlom ili eventualno južno preko Goražda sa centralnim dijelom Republike. Odgovor je bio da ne može ni jedno ni drugo. Čak i one neke ustupke koje su bili napravili na onom brodu ne dolaze u obzir. Zašto ne dolaze u obzir? To je naša skupština odbila, te koncesije su povučene. Ono što su oni bili spremni da ustupe kao što kažu, to je potez od Gornjeg Vakufa preko Donjeg Vakufa do Jajca. Dakle objašnjenje je bilo - mi smo ovo bili dali Hrvatima, mi to držimo i imamo pravo dati kome hoćemo. Mi to dajemo vama, s tim što Jajce, cijeli grad ne može. Može urbarna zona, industrijska zona ide nama. Donji Vakuf takodje popola. Ili, ne znam, Srbi su tamo naseljeni i zovu ga Srbobran. nema govora da se povlače itd.
S druge strane, kad je riječ o centralnoj Bosni, rekli su zašto vi ne uzmete centralnu Bosnu? Dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovača. Odgovor je bio zbog toga što je to ranije, mi imamo, osnovnu kartu, što je to dodijeljeno hrvatskoj većini. Što je karta tako povučena - nacrtana. Oni kažu, mi možemo napraviti nagodbu sa Hrvatima oko toga jer postoji, medju nama ima puno posla, postoje kompenzacije itd. Ako postoje kompenzacije, vi izadjete sa odredjenom kartom, odredjenim kompenzacijama. Ako se ona strana slaže s tim, u redu. Medjutim, oni se ne slažu. Ostalo je na tome da oni, nakon toga, obavljaju bilateralne razgovore sa hrvatskom stranom. To je što se tiče centralne Bosne.
Što se tiče izlaza na more, pitali su nas da li smo spremni da razmotrimo jedno drugo rješenje. Mi smo rekli da jesmo spremni da razmotrimo svako rješenje koje je moguće. Alternativno rješenje je izlazak na more suverenim putem na teritoriju koja je bila takodje suverena ispod Ćilipa - Popovići. Dakle, od crnogorske granice nekih 20-tak kilometara sjeverozapadno uz obalu. O čemu se radi? Oni imaju aranžman sa srpskom stranom za neko zaledje oko Dubrovnika. Srpska strana dobija od crnogorske granice sjeverno 10-tak kilomenata obale. Da to bude srpski izlaz na more. A da od te granice, pa još sjevernije l0-tak kilometara pripadne nama. Da to bude bosanski izlaz. Mi smo rekli da ćemo to razmotriti i mogu vam odmah reći - nalazi komisije koja je to gledala je slijedeći: radi se od 120 km puta kroz najteži mogući teren. Mislim da su čak izračunali da bi taj put koštao negdje milijardu i po dolara da se napravi. Dakle, od 120 km je riječ.
Ja ne donosim konačan zaključak ovdje samo kažem kako smo izviješteni. Srpska strana je nakon povratka iz Ženeve tražila sastanke bilateralne. Ja sam se dva puta sastao sa Krajišnikom poslije Ženeve. Danas je trebalo da imamo treći sastanak. Kako smo sinoć na Predsjedništvu dogovorili, taj sastanak nije održan na našu inicijativu zbog jučerašnje pogibije 8 ljudi u Sarajevu. Dakle, otkazao sam sastanak ja onako kako smo se mi dogovorili. Na sastancima sa Krajišnikom prisustvovali su i delegacije sa jedne i druge strane, je bilo govora o humanitarnim problemima, problemima slobodnog kretanja. Krajišnik je stalno postavljao pitanje slobodnog kretanja, zašto Srbi ne izlaze iz Sarajeva, jer ste i vi pristali da potvrdite pravo slobodnog kretanja. Moj odgovor je bio da jesmo, ali da to slobodno kretanje ne zabranjujemo mi, nego oni. Kad dignu opsadu Sarajeva onda može svako ići svugdje. Slobodno kretanje je za svakog. Prema tome, barikade ne pravimo mi nego ih prave oni. Kad ih dignu onda će biti slobodno kretanje. Medjutim, glavnina vremena je potrošena na sastanke izmedju mene samo i Krajišnika i vjerujem još po koji mikrofon sa medjunarodne strane. Ukratko da vam kažem, ponovljene su ponude iz Ženeve. Ništa novo na tim sastancima se nije dogodilo.
Isto je ostala istočna Bosna, zapadna Bosna, s tim što je Krajišnik bio odlučniji - mi 100 godina možemo ratovati, ali vi nećete u istočnoj Bosni povezivati enklave ni sa čim. Nema južno, nema sjeverno. A o Krajini nemojte ni razmišljati. Tamo smo mi s Abdićem povukli crtu i sve u redu. Zadnji sastanak je bio mučan i Krajišnik je na Srni imao jednu izjavu koja je otprilike značila da - mi se danas nešto dogovorimo, a Silajdžić sutra kaže da se nismo dogovorili, što nije tačno.
Ništa se mi nismo dogovorili. Rekao je da sam pretvrd itd. Dakle, bio je jedan sastanak. Rastali smo se praktično da se ne sastanemo više. Medjutim, oni su ponovo tražili taj sastanak i rekao sam zašto je taj sastanak otkazan.
Zaključak: po pitanju teritorija za kojeg kažemo da je minimum životnog prostora da bi se izbjeglice vratile iz tih krajeva - istočne Bosne i Krajine, minimum prostora na koje se ti ljudi mogu vratiti. Nema pomaka ni sentimetra. Potez Gornji Vakuf - Jajce je centralna Bosna.
Kada se tiče istočne Bosne i Krajine, nema apsolutno nikakvog pomaka. Dakle, nema napretka. Ja mislim da je to bio dobar razlog da onaj predvidjeni sastanak u Solunu koji je trebao da bude 12. nema nikakvog smisla. To bi bio još jedan šou, koji je, kao trebao da bude, privatni-tajni. Kako se to kaže. Od toga nije bilo ništ, očigledno da oni nisu u stanju izvršiti pritisak, prije svega, na Miloševića i Karadžića da se bar koliko-toliko pomaknu pa da možemo dalje razgovarati.
Ako mogu jednu prognozu dati, mislim da će to biti na sljedećim sastancima. Ne vidim načina, bez nekog velikog pritiska medjunarodne zajednice, da se oni pomjere. Volio bih da griješim, ali ne vidim da će biti nekog velikog napretka i zbog toga se ti pritisci, zbog takvog njihovog stava, praktično okreću onda prema nama. Jer ako ne može pritisak na njih, naravno, mora biti na nama. …“ ...
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Pregovori bosanskih Muslimana i bosanskih Srba Postano: 27 svi 2020, 15:51 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29252
|
Citat: Dana 16. 12. 1993., Silajdžić je ponovno bio na pregovorima s Momčilom Krajišnikom u sarajevskoj zračnoj luci. Nakon povratka s pregovora dolazi na sjednicu Predsjedništva i podnosi izviješće o razgovorima:
SILAJDŽIĆ: Ja sam sad sa Aerodroma, ako imate strpljenja. Nemam ništa naročito reći. Daću svakako saopštenje. Ja ne vidim i dalje nikakvog napretka. Ja ću to dalje reći. Prošli put ništa nisam rekao, a ljudi pitaju, što ne kažeš. Ne volim ništa da ne kažem, ali moram danas nešto reći o tom sastanku. Dakle, istočna Bosna, zapadna Bosna - tvrdo opet. U najavi je, to sad Krajišnik kaže koliko je to tačno ne znam, da će Tudjman tražiti cijeli Mostar. A Krajišnik kaže: “Ja se nadam i mislim da ćete imati 33,3 %.” Vi nedate ono, uzmu nam Mostar.
On kaže: “To će biti najvjerovatnije sa nekom teškom borbnom”. Kažem: “Pokaži mi kako će biti“. Ne zna. Sasvim mi je jasno dao do znanja da oni ne misle ostati ni u kakvoj uniji.
Ali, kaže, to nećemo javno reći, ali da znate, mi idemo na ujedinjenje sa Srbijom. To je tako. To treba da znate. … Tako da je to jedan više informativan sastanak bez neke velike supstance. S tim da su tražili da se susretnemo kao delegacije prije plenarne sjednice u Ženevi. Ja ću nešto od ovoga objaviti, nešto neću. Ovog puta smo se dogovorili i šta da kažemo. Nekog velikog optimizma nema. …
Postoji mogućnost da su neko vrijeme Muslimani pregovarali sa Srbima iz BiH, ali i iz Srbije posredno preko Rusa:76
MUFTIĆ: Bilo je na vijestima da je, navodno, Karadžić rekao da su oni spremni da potpišu Vens-Ovenov plan sa nekim koncesijama itd. Ako niste čuli da budete spremni na takvo pitanje novinara.
KONJICIJA: Samo su Rusi meni rekli ovdje, Abracunov je rekao, kad smo s njima razgovarali, da im se dadne sjeverni koridor i oni bi po svoj prilici pristali da potpišu. Medjutim, taj koridor bi bio ...
O srpsko-muslimanskim pregovorima govori i Nijaz Duraković, na sjednici Predsjedništva, održanoj dana 14. 1. 1994.:
DURAKOVIĆ: Ako smo svojevremeno odbili ugovorni sporazum sa Srbima, svojevremeno kad je nudjeno iz principijelnih razloga, gdje su nudjene mnogo veće koncesije i bile bi vjerovatno izbjegnute i mnoge žrtve itd. zašto bi sada na mnogo labavijim osnovama i u težim uslovima prihvatili ovakvu vrstu sporazuma.
Prema tome. Kad to uzmete, član 15. prvi i drugi ovdje se izričito kaže da su spremni osnovati savez izmedju Republike Hrvatske i bošnjačko-muslimanske republike, koji ima gospodarsko-odbrambeni karakter. I onda kaže da je Republika Hrvatska spremna sa bošnjačko-muslimanskom osnovati savez država koji bi imao slijedeće ciljeve.
Sve bi ciljeve preuzeo, čak bi i dodao neke, ali na nivou izmedju Republike Hrvatske i Republike BiH. Naravno, za sada onog prostora koje kontroliraju ove dvije strane. Onda ide odbrambeni karakter. Onda se traži borba protiv zajedničkog agresora pod 1, pod 2 bez pasoške granice, pod 3 carinska unija, pod 4 stvaranje pretpostavki za razvijanje zajedničkog tržišta i pretpostavke budućnosti, čak ako treba i ostvarivanja neke vrste monetarne unije itd. 4-5 stvari koje bi bile obostrano u interesu ništa više. I nema kontraargumenta. Zašto to ne bi bila korektna i prava ponuda u cilju uspostavljanja mira, saradnje i prijateljstva. Da se to fino obrazložiti. To je konfederalni ugovor izmedju dvije suverene države na nekoliko temeljnih principa. U tom smislu ćemo formirati dvije državne komisije koje će ponuditi platformu za ostvarivanje tog ugovora u roku razumnom koji se ponudi itd. Ja bar tako mislim.
Primjedbe i prijedlozi člana Predsjedništva BiH, Mirka Pejanovića, izneseni na sjednici održanoj dana 16. 1. 1994., izazvale su nezadovoljstvo kod Harisa Silajdžića jer je Pejanović najavio, a u sklopu rasprave o prijedlozima mogućih povezivanja BiH i RH, i potrebu razmatranja institucionalnog povezivanja BiH sa Srbijom:
PEJANOVIĆ: To je naš generalni stav. Mi smo spremni na saradnju i povezivanje i u ovom slučaju imamo svoj generalni stav u Platformi i vežemo ga i za jednu konkretnu zemlju. To je u redu. Ali ako bi on imao uticaja na to da se na to gleda drukčije, onda ga ne treba staviti. Ja bih vas sve podsjetio da je to stav naše Platforme i, naravno, to može biti aktuelno kad bude mira. A ne sada. Mi ne možemo negirati istorijsku činjenicu da imamo tri naroda i da imamo njihove istorijske interese da se povezuju i saradjuju na razne načine - kulturno, kroz unije, ne mora biti zajednica državna. I da će toga biti. Jer toga mora biti i mi to moramo razvijati. Sticajem okolnosti BiH ima ovdje tri naroda i imaju pripadnici njihovih naroda u svim susjednim državama - i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u Crnoj Gori što se tiče Muslimana i u Makedoniji i Sloveniji.
ENES DURAKOVIĆ: Te inicijative s te treće strane nema. Trenutno nema. Nema je zapravo nikako u političkim opcijama koje trenutno imamo. Nesporeći, i to bi se moglo razmatrati kad se ponuda pojavi. Mislim da ne treba previše insistirati.
IZETBEGOVIĆ: Ja mislim da Pejanović ne insistira da se ubaci. Jer to je neka naša opcija i orijentacija. Samo je riječ o tome da li ima mjesta u ovom tekstu povodom odgovora na jedan konkretni prijedlog. Mislim da ga ne bi trebalo ubacivati.
PEJANOVIĆ: Evo Miro veli ako bi išao, da ide u preambuli. Ja ne insistiram uopšte, ja samo podsjećam da imamo takav stav i možda je ovo Ejupovo najbolje da mi u ovim opštim deklarativnim nastupima to eksploatišemo.
SILAJDŽIĆ: Čekajte, da vidimo o čemu se ovdje radi. Povezivanje sa Srbijom.
PEJANOVIĆ: Povezivanje i saradnja.
SILAJDŽIĆ: Povezivanje i saradnja sa ovom Srbijom, sa ovakvim režimom Srbije.
PEJANOVIĆ: Nisam ja rekao Srbijom, rekao sam zemljama na prostoru.
SILAJDŽIĆ: Čekajte, znamo o čemu se radi.
PEJANOVIĆ: Da li će biti Srbija, ne znam.
SILAJDŽIĆ: O Hrvatskoj razgovaramo.
PEJANOVIĆ: Kad se uspostavi mir.
SILAJDŽIĆ: Ne samo mir. Nećemo valjda sa fašističkim režimom u Beogradu uspostavljati. Iskreno da vam kažem, i ovaj režim u Zagrebu nije daleko od toga. Prema tome, to je jedna sasvim druga diskusija ovdje. Mi ćemo njima reći da mi hoćemo i sa Srbijom. Milošević stalno govori, vi ćete sigurno s nama u konfederaciju. Jer nemate druge. Jer je to perspektivno, jer je to vama otvor u svijet, prozor u svijet, itd. To je sasvim jedna druga diskusija i drugi predmet. Mi sada raspravljamo o ponudi konfederalnoj Hrvatske. Režim koji nam je ubio 200.000 ljudi, mi sad raspravljamo, ako dobro shvatam, o povezivanju s tim režimom. …“
Međutim, Izetbegović iznosi bitno drugačije viđenje mogućeg povezivanja sa Srbijom, iz čega se vidi njegova namjera da se Srbija i Hrvatska spoje preko BiH, odnosno novija verzija plana Izetbegović-Gligorov kojim su njih dvojica htjeli spasiti SFRJ:
IZETBEGOVIĆ: Ono se svodi na pitanje da li nam treba uopće dogovor i sa Hrvatima? To je to. Ne možeš se sada oženiti s nekom ženom i ne zamjeriti se onoj curi s kojom si hodao.
PEJANOVIĆ: Ono što je u interesu mira ja potpisujem.
IZETBEGOVIĆ: … A ono što je Haris pokrenuo kako će reagovati ovdje, kakve će reakcije izazvati jedan ovakav dogovor, on se tiče samog ugovora, ne ovih rješenja. Nego uopće neke konfederacije izmedju nas i Hrvatske. Ona sama po sebi mislim da predstavlja crvenu krpu i za Srbiju, a mislim i za dobar dio srpskog naroda u BiH. To stoji i mi to moramo imati u vidu. Moramo reći hoćemo li u to ulaziti ili nećemo.
SILAJDŽIĆ:77 Ovakav je komentar Krajišnika, kaže: “Samo vi pravite konfederaciju, dobra je konfederacija, ali ste pogrešnu stranu izabrali.”
IZETBEGOVIĆ: Pa ja, znam ja to. Znam ja sasvim sigurno da je to tako, nema tu sumnje, samo eto, moramo odlučiti hoćemo li uopće. Mislim, to se tiče papira kao cjeline, ne tiče se rješenja koja su tu predložena. Nego uopće, da li mi ulazimo u konfederaciju nekakvu ili ne. …
Postavlja se pitanje “tko je cura s kojom je BiH hodala“, odnosno kakvu je igru sa Srbijom i s predstavnicima Srba u BiH igralo i dogovaralo muslimansko vodstvo u BiH?
Na sjednici Predsjedništva,održanoj 26. 11. 1993., Ejup Ganić ističe svoj stav “o humanom preseljenju“. Zanimljivo je to da razmišlja o dogovoru sa Srbima u BiH, što je očito posljedica nekih od tajnih razgovora koje su vodili sa srpskom stranom. Također je zanimljivo i to koliko im je važniji Neum od područja BiH koja su okupirali Srbi (što je ujedno i jedan od ključnih, strateških vojno-političkih razloga napada na Hrvate u BiH):
EJUP GANIĆ: … Prema tome zaista nemam ništa protiv da gradjani iz Bijeljine koji su protjerani, da se odreknu te imovine na račun imovine koje će dobiti na Ilidži, primjera radi, ako dozvolimo i prihvatimo protok ljudi roba i kapitala i prebijanja imovine tamo gdje ljudi žele da se nastane, ali odreći se tog privatnog vlasništva i očekivati da će se neko vratiti u Bijeljinu gore, a gore ga čekaju isti četnici, koji su silovali kćerku, ubili sina itd., da on ponovo preuzme to svoje privatno vlasništvo iluzija je…… ja kada god govorim o Bosni, znate ja se sjetim te činjenice da smo mi i primorska zemlja jednim dijelom i tih 24 km obale su nekakva jedina garancija sa Evropom. Čovjek može da živi ako mu ljekari otsjeku nogu, i ako mu ruku, opet živi, ali grkljan ako mu presječete ne može da živi, za nas je taj izlaz u svijet, neka vrsta grkljana, prema tome, ako se govori o tome, to mora biti jasno ovim ljudima iz Hrvatske, a prije obrnuti teze, ne damo mi Tudjmanu Neum, mi to ne tražimo od njega ….“
Očito je, kako kaže Silajdžić,78 Karadžićevo mišljenje o uvjetima koji definiraju načine na koji će se utvrditi razgraničenja između predloženih Republika privlačno i muslimanskoj strani:
HARIS SILAJDŽIĆ: … Sanski Most, Kozarac, tu je najveći genocid napravljen, oni jednostavno kažu to vi možete uzeti ali kad dodjete s tenkovima. Tako Karadžić i Krajišnik kažu. Onda, svaki argument prestaje. Nema više nikakva karta, ne pomaže ni crtanje. Ima jedna stvar kad je u pitanju SB. Zašto? Zato što mi se čini da, ukoliko mi nastavimo ići na konferencije, oni se polako legalizuju. Sve ovo postaje Kipar. Malo pomalo Karadžić je sad počeo govoriti stalno o principu gdje si tu si, sve u redu.“
Iako se Sefera Halilovića ne može smatrati potpuno pouzdanim izvorom podataka, zanimljiv je sadržaj dijela njegovih razgovora sa Izetbegovićem i Ganićem o zamijeni teritorija sa Srbima te o stvaranju “muslimanskog komada zemlje Bosne i Hercegovine“:
“IZETBEGOVIĆ: … Pričao sam sa Ugljaninom (Sulejman Ugljanin, tadašnji predsjednik SDA Sandžaka - op. a.) i ja ga pitam … (okreće se Ganiću) bi li narod u Sandžaku pristao da se zamijeni Sandžak za istočnu Hercegovinu?... Suljo kaže da bi to narod u Sandžaku sa oduševljenjem prihvatio …
GANIĆ: To bi bilo odlično … IZETBEGOVIĆ: Naravno da bi bilo odlično. Skupiti narod, srediti državu i raditi svoja posla… 79 … IZETBEGOVIĆ: Ti (Sefer Halilović-op.a.) si u opasnoj zabludi. Mi, čovječe, treba da uzmemo komad Bosne. Na taj komad Bosne nek’ se vrati narod, sredi stanje i napravi država…Nama treba komad na koji će stati jedno dva miliona stanovnika…“80
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 3 post(ov)a ] |
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 7 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|