Bila je ponuđena autonomija Krajini .

Pa nisam ja Srbijanac poreklom.
Moj caca se samo-raselio jos ranije.

Jedno vreme sam imao i devojku koja je izbegla tu iz okoline Knina.
Postujem svaciju muku, ali koliko sam skontao Krajisnici vole da kukaju za rodnim krajem, kamenjarom, kukuruzom - koji tamo ni ne radja, da govore kako ne vole Beograd itd…
Ova je moja govorila i da je ona nekakva Dalmatinka itd… u svakom slucaju imaju razne neke tripove po glavi.
Ali naravno nikome ne pada na pamet da se vraca u te vukojebine.

Moj matori je sto se toga tice kada mu spomenem rodni kraj dosta iskreniji, kaze sta cu u toj vukojebini - ne zeli da ide ni u posetu tamo.
Jos je to kraj uz Unu i stvarno je predivna priroda, radije ja hocu da idem nego on.
Vise je to neki sentis - a Krajisnici su imali razne povlastice pri izgradnji kuca, dozvoljeno im je grade kako znaju i umeju, bez ikakvih dozvola itd...

Srbe iz Krajine je sve trebalo prebaciti u Slavoniju i napraviti front ka Hrvatima u zapadnoj Slavoniji…
Onda bi dalje front isao preko Une dalje dinara onda HB itd...dosta bi se skratila linija fronta i bila bi mnogo laksa za odbranu.

Kakava vukojebina, nije sibir, more ti je udaljeno 20 minuta, infrastruktura bolja nego u 90% srbije, srbi svaki slobodan dan iskoriste da odu u CG u vukojebinu kamenjara. Treba isto tako javiti Amerikancima i Englezima da ne dolaze u vukojebinu u DBK. Šume pune ljudi.

Prijatelju, ljudi nisu figurice, da ih meces gde oces. Svako ima svoje planove i vizije gde zeli zivjeti i prosperirati.
95% ljudi ne razmilja da pravi novu "Curzonovu liniju=krajinu" i da ratuje sa svojim susjedima.

Mi smo 2 svjeta, kulturno-svjetonazorski. Mi smo istocni Rim, oni zapadni i oni su golemi materijalisti.

Super su nam granice SVJETOVA, rijeke Una, Sava, Dunav....>>>>>>>

Pa u Kninu vise nema ni Hrvata.
Ne znam ubedi one koji su odselili da nije vukojebina.

Sever Crne Gore je poprilicno opusteo, Srbi idu na primorje.

Srbija ce uskoro imati bolju infrastrukturu nego Hrvatska.
Skoro mi je kolega isao od Vranja do Beograda, kaze pista.

Sta ces da radis sa morem 8 meseci u godini, da lovis racice?
Ja nisam neki ljubitelj mora, vise volim da posecujem gradove, to cvarenje po Suncu, na natrpanim plazama mi je totalna besmislica.
Ako bih radio trening plivanja odem isplivam 1h na bazenu i to je to...nisam delfin da plivam ceo dan.

Nisam rekao da je moralno, eticki itd...govorio sam vojno-strategijski, kada pogledam geografsku kartu i linije fronta meni to deluje logicno.

Svaki rat je nemoralan, jer podrazumeva ubijanje ljudi - sto je jelte nemoralno.

Ne možeš tako premještati ljude. Prvo što je vrlo skupo to raditi jer ti ljudi onda trebaju radna mjesta, stanove, uvjete za život itd., a drugo pri svakoj takvoj operaciji izgubio bi veliki dio ljudi koji bi sami otišli negdje drugo gdje oni žele, a ne gdje si ti zamislio.

Sad će se javiti neki muslić i reći da je to đemosajd protiv Bosne, da je to fejk rat bio.
Jer zamisli Tuđman i Milošević su razgovarali=))
E sad, to što u svim Tuđmanovim transkriptima, a Francek je snimao sve, nema sporazuma, a po netu kruži XY potpisanih sporazuma koji su muslići sa Srbima potpisivali, to bitno nije=))

Za muslimane je riječ dogovor nešto loše, zato se i ne može nitko nigdje u svijetu sa njima dogovoriti.

To što je Tuđman razgovarao je pohvalna stvar. Jedina mana dogovaranja Tuđmana i Miloševića je što se nisu dogovorili.

Tako sam procitao.

https://tris.com.hr/2019/12/crna-kninsk ... -8-godina/

Aj sad nastavi čitat i da je zemlja ravna ploča.

Napustili Srbi koji su ostali ili se vratili. Knin odličan gradić

https://gradonacelnik.hr/vijesti/76097/

Knin: Pronatalitetnim mjerama uporno prkose negativnim demografskim trendovima- raste im broj vrtićanaca i školaraca, povećali su naknade za bebe i stipendije, snizili cijenu vrtića i osigurali EU sredstva za gradnju novoga…

Tako, prema podacima DZS-a o broju upisane djece u vrtiće i škole u 2019./2020., promatrajući postotni rast, u Top 10 gradova prema upisanima u vrtić našao se i Knin, s rastom od preko 20 posto, konkretno je dječji vrtić u toj godini upisalo 327 mališana, ili čak 60 više nego u 2018./2019. kada je u vrtić upisano 267 vrtićanaca. Bilježi i rast broja prvašića. Knin je iznova i tu, promatramo li dvogodišnji period (2018-2020), u pozitivnom trendu, i blizu vrha sa 17 posto upisanih, tj. 111 u 2020. naspram u 2018. upisanih 95 polaznika prvih razreda. U samom su vrhu i po izdvajanju za predškolski odgoj, pozicionirali su se kao četvrti grad s najvećim izdvajanjem za vrtiće u našem posljednjem terenskom istraživanju koje je ustvrdilo da su u pretprošloj godini za vrtiće izdvojili 9.704.842 kuna, u odnosu na skromnih 400.240 kuna u 2017. ili – 6,88 posto proračuna, odnosno 294,4 kune per capita.

Prije četiri godine Knin se nalazio u nezavidnom financijskom položaju s mnogim dugovima koji su se tada počeli rješavati raznim mjerama. No, i prije poboljšanja financijske situacije grada, usmjerili su se na uvođenje novih, prvenstveno demografskih mjera i projekata od kojih je među prvima bila gradnja novog vrtića za koji su osigurali 1,8 milijuna kuna iz EU fondova. Novi vrtić, Radost, visoke energetike učinkovitosti, otvorio je vrata u 2019. , a vodili su se i pregovori s HŽ-om za ustupanje zemljišta za osiguravanje vanjskog dodatnog vrtićkog prostora. Riječ je o projektu ukupno vrijednom oko pet milijuna kuna s kojim bi se u potpunosti riješili problem liste čekanja.

Grad Knin je 2017. godine pokrenuo i inicijativu uređenja novog područnog odjela dječjeg vrtića u Kninu kako bi se omogućilo većem broju djece pohađanje vrtića. Grad je riješio i imovinsko-pravne odnose za objekt te je većim dijelom sufinancirao radove na uređenju i opremanju objekta. Ukupna vrijednost ulaganja u uređenje i opremanje novog vrtića bila je oko 4.600.000,00 kn uz sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH.

Izvedeni su radovi na sanaciji krovišta centralne zgrade DV Cvrčak. Zbog stare i dotrajale hidroizolacije, krov vrtića je prokišnjavao te se pojedine prostorije tijekom kišne sezone nisu mogle koristiti. Radovi su obuhvatili demontažu starih oluka i gromobrana te sanaciju slivnika, postavljanje novih slojeva hidroizolacije, limarske radove i postavljanje nove instalacije gromobrana. Ukupno je sanirano cca 1200 m2 površine krova. Grad Knin je osigurao projektnu dokumentaciju te proveo postupak javne nabave, ukupni troškovi izvođenja radova i nadzora iznose 625.262,69 kuna. Projektom je osiguran uređen i kvalitetan prostor u objektu centralne zgrade, te su stvoreni uvjeti za redovito provođenje odgojno-obrazovnih usluga za 377 mališana.

U Gradu Kninu, ne vode računa samo s svojim najmlađim stanovnicima, velika briga se poklanja i osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima. Tim namjerama i željama vođeni su u Proračunu, čak i u ovo doba pandemije izazvane COVIDOM-19, kao što je to bilo i u Proračunu za 2019. godinu, sukladno potrebama, sufinancirani su troškovi asistenata u nastavi za OŠ Domovinske zahvalnosti (s područnom školom u Golubiću) i OŠ dr. Franje Tuđmana., osigurali su sredstva za nabavu radnih bilježnica, atlasa, likovnih mapa i tehničkih materijala za osnovnoškolce u iznosu od 500.000 kuna, također 200.000 kuna su sredstva za pomoći kninskim školama (dvije osnovne i dvije srednje škole) u njihovim brojnim školskim programima i projektima.

Prema Programu Općih javnih potreba u predškolskom odgoju, školstvu i visokom obrazovanju na području Grada Knina u Proračunu su osigurana i sredstva za sufinanciranje 50 posto preostalog nepokrivenog iznosa cijene mjesečne karte za prijevoz redovitih učenika srednjih škola koji nastavu pohađaju u Šibeniku, a imaju prebivalište na području Knina. Za prijevoz učenika srednjih škola u 2021. godini planira se 125 tisuća kuna a za prijevoz predškolske djece 50.000 kuna, dok je prije četiri godine bilo osigurano svega 14,4 tisuće kuna, za udžbenike za djecu s poteškoćama u razvoju na godišnjoj razini izdvaja se oko 13 tisuća kuna, a za stipendije na 313 tisuća kuna.

Iako nije osnivač osnovnih i srednjih škola na području Grada, Grad Knin nastavlja s dobrom praksom ulaganja u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje te je i za 2021. godinu, u proračunu planiran iznos od 300.000 kuna. Od 2017. godine kada je za obrazovanje izdvojeno ukupno 109,8 tisuća kuna, lani je došao na impozantan iznos od više od 1,1 milijun kuna.

Grad također trenutačno stipendira 20 učenika i 21 kninskog studenta te 7 kninskih mladih sportaša. Prije dvije godine su povećali iznos mjesečnih stipendija u Kninu sa dotadašnjih 800 na 1.000 kuna za studente, dok srednjoškolske stipendije iznose 500 kuna. Kriteriji i mjerila na osnovu kojih se odobravaju stipendije studentima Grada Knina su: uspjeh u školovanju/studiranju, socio-ekonomske prilike i deficitarnost zanimanja. Deficitarna zanimanja posebnog interesa za Knin, prema provedenoj analizi i prognozi potreba tržišta za pojedinim kvalifikacijama su za učenike srednjih škola: poljoprivredni tehničari, medicinske sestre/medicinski tehničari i računalni tehničari za strojarstvo, a za redovite studente: odgojitelji predškolske djece (preddiplomski i diplomski studij), doktori medicine i inženjeri računarstva (preddiplomski i diplomski studij u RH).

Visokoškolsko obrazovanje provodi Veleučilište „Marko Marulić“. Ustrojeno je kroz tri stručna preddiplomska odjela: Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom, Poljoprivreda krša, Prehrambena tehnologija, i diplomski specijalistički studij: Ekonomski i normativni okvir poduzetništva.

Kninsko Veleučilište ima studijske programe: poljoprivreda i stočarstvo krša, prehrambena tehnologija i biljna proizvodnja. Ti programi znak su oživljavanja Dalmatinske zagore, ali i susjedne BiH, iz koje na kninsko Veleučilište dolaze brojni studenti. U Kninu trenutačno iz raznih dijelova Lijepe naše studira preko 500 studenata i studentica.

Izgradnja prijeko potrebnog studentskog doma za smještaj studenata iz drugih dijelova Republike Hrvatske, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, završena je u 2017. godini, uz 50 soba, 5 apartmana za gostujuće predavače, pristup osobama s invaliditetom i Multimedijalni centar. U cilju postizanja što boljih rezultata na polju obrazovanja, razvoja znanstvenih, stručnih, kulturnih, umjetničkih, ljudskih i drugih potencijala, Grad Knin je potpisnik Sporazuma o suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i Nezavisnim univerzitetom Banja Luka. S Pravnim fakultetom iz Zagreba, tijekom 2020. započete su pripreme na stvaranju uvjeta za provedbu stručnog diplomskog studija koji će se odvijati u Kninu i nositi naslov „Upravljanje gradom“ ili „Upravljanje javnim sektorom“, konačan naziv studija još uvijek nije definiran.

Držimo kako je obrazovanje temelj razvoja i napretka svake sredine, društva u cjelini, pa tako i Knina. Upravo su mladi obrazovani ljudi pokretačka snaga koja će ovaj ponosni grad učiniti po želji i mjeri suvremenog čovjeka. Iznimne je važnosti ulaganje u obrazovanje, od osnovnog, preko srednjoškolskog do visokog obrazovanja. Grad Knin to i čini kroz razne programe, nastojimo potaknuti naše mlade da se obrazuju, da rade na sebi i da svom Gradu, na taj način daju svoj doprinos njegovom napretku i razvitku. Grad Knin je otvoren za mlade ljude, vrata ove gradske uprave su za njih i njihove ideje uvijek otvorena. Na svaki način ih se nastoji potaknuti da teže izvrsnosti, što potvrđujemo svake godine nagrađujući i najbolje studente našeg Veleučilišta. – kažu iz Grada.

Treba podsjetiti da je jedan od značajnijih pronatalitetnih poteza bilo i utrostručenje naknada za bebe, za koje je Grad Knin u proračunu peterostruko povisio sredstva sa dotadašnjih 100 tisuća kuna. Iznimno su ponosni na mjeru jednokratne novčane pomoći za novorođenu djecu u ukupnom iznosu od 500.000 kuna. U cilju stimuliranja demografske politike na području Knina, u Proračunu Grada planirana su sredstva za svako novorođeno dijete u tekućoj godini, i to: 3000 kuna za prvo rođeno dijete, 5000 kuna za drugo rođeno dijete, 7000 kuna za treće rođeno dijete i 10.000 kuna za četvrto i svako slijedeće rođeno dijete – podsjetila nas je pak dogradonačelnica Kristina Perić, u razgovoru za naš portal. Svaka novorođena kninska beba odmah po rođenju, u svojih prvih dva mjeseca života, uz pripadajuću im jednokratnu pomoć, dobije i rukom pisanu čestitku gradonačelnika Knina.

-Da, jer svaka ta beba nije samo velika radost i sreća za svoju obitelj, nego za sve nas i upravo su ti mali Kninjanke i Kninjani zalog naše budućnosti i budućnosti našeg kraljevskog Grada- tvrdi zamjenica gradonačelnika Knina. Nije ni tu kraj mjerama, programima, projektima, potporama…

U mlade Grad ulaže i kroz pomaganje u radu mnogobrojnih, kako sportskih, tako i civilnih i kulturnih udruga, kojih su članovi najvećim dijelom upravo mladi ljudi, koji svojom energijom, znanjem i željom za nečim novim, donose onu pokretačku snagu za razvoj i napredak. U ovo vrijeme pandemije Grad Knin je uspio iznaći sredstva da su sva planirana sredstva za udruge uredno isplaćena.

Po prvi puta u Proračunu Knina, u sklopu Socijalnog programa, ali i potpore demografskoj obnovi Grada, su u 2020. planirana i sredstva za mjeru “Sufinanciranje adaptacije stanova za mlade obitelji”, i to u ukupnom iznosu od 500.000 kuna. Programom socijalnih davanja za 2021. godinu, raspisan je Javni poziv za provedbu mjere sufinanciranja adaptacije stanova za mlade obitelji na području Knina, za provedbu koje su sredstva osigurana u Proračunu Grada, u ukupnom iznosu od 450.000 kuna. Grad Knin će na ime podnesenih zahtjeva za adaptaciju stanova, mlade obitelji sufinancirati na slijedeći način: za izvođenje građevinskih radova s iznosom od 20.000 kuna i za uređenje interijera s iznosom od 10.000 kuna, dodali su iz Grada.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Knin je, od njemu sličnih gradova, do kraja 2017. godine imao daleko najveći pad broja stanovnika.
U 2018. i 2019. godini bilježi se najznačajnije smanjenje broja odseljenih osoba. Jasno je iz službenih podataka da je odseljavanje iz Grada Knina konačno zaustavljeno, ističu iz Grada. Vjeruju da su ovakvom, iznimno pozitivnom trendu doprinijeli i programi, mjere i aktivnosti lokalne vlasti i nadaju se da će se on nastaviti i u budućem razdoblju Grada Knina.

Upravo se provode veliki projekti u Poslovnoj zoni kojima će se, dodaju, otvoriti značajan prostor za zapošljavanje većeg broja osoba. Posao vlasti je da osigura uvjete za otvaranje novih radnih mjesta.
Grad je s 300 tisuća kuna kupio porođajni krevet i dva kreveta za Odjel intenzivne njege u kninskoj bolnici, te određenu količinu dodatne opreme za koju su dobili informaciju da manjka. U Poduzetničkoj zoni Preparandija je pored Inovacijsko-informacijskog inkubatora rekonstrukcija i opremanje Poduzetničkog centra u bivšoj tvornici Kninjanka. Tim projektom će, vjeruju, pozitivno utjecati na smanjenje odljeva kvalitetnih kadrova.
Poduzetnici sa sjedištem u Kninu u 2020 su godini ostvarili konsolidiranu neto dobit u iznosu od 15,8 milijuna kuna, što je rast od 30,7 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Fine.

Knin prednjači i na listi onih koji su od 2017. do 2019. najviše povećali svoja izdvajanja za sport, čime su i na tom polju povećali kvalitetu života mladim naraštajima. U promatranom razdoblju krenuli su s 371.650 kuna, da bi se u 2019. uz izdašno povećanje od 710 posto, iznos popeo do 2,6 milijuna kuna..

Po trendu rasta udjela izdvajanja za sport u proračunu Knin je također na vodećoj poziciji s povećanjem od 419,30 posto, u protekle je četiri godine povećao ta ulaganja za skoro tri puta; financiraju se zakupnine za sportsku dvoranu, tekuće donacije Zajednici sportova na što je samo u 2020. utrošeno 720 tisuća kuna. Nagrađuju se i iznimni rezultati u sportu, ulaže u malu sportsku dvoranu, osiguravaju se sportske stipendije za kategorizirane sportaše prema tablici HOO-a, daju donacije sportskim klubovima i financira edukacija trenera.

U proteklom mandatnom razdoblju Knin je u sport uložio 6,7 milijuna kuna kod čega se milijun i pol odnosilo na sredstva iz državnog proračuna. Potpisan je Ugovor s izvođačem radova na provedbi projekta “Uređenje sportsko-rekreacijske zone Marunuša i izgradnja javne rasvjete duž staze uz Krku”, a projekt je vrijedan 6,7 milijuna, pri čemu 85 posto čine bespovratna EU sredstva alocirana za provedbu Intervencijskog plana. Projektom će se urediti zona za sportske aktivnosti, rekreaciju, organizaciju glazbenih i drugih događanja, u iznimno vrijednom prostoru koji se nastavlja na staru jezgru Knina. Nakon 108 godina reflektore je dobilo i igralište NK Dinara! Danas NK Dinara ima svoju Akademiju u nekoliko naraštaja, u uzrastima od juniora, kadeta, stariji pionira, mlađi pionira, do malih tića i špigeta, te je trenutno zajedno sa seniorima u stoljetnom klubu čak 130 aktivnih sportaša.

Lani je uspješno završena i gradnja atletske staze na nogometnom igralištu NK Dinara vrijedna gotovo dva milijuna kuna, završeni su i zahtjevni radovi na sanaciji krova sportske dvorane, uređena dva dječja i tribina malonogometnog igrališta. Knin, tvrdi nedavna najava, usporedno postaje i grad rukometa – pokreće se za dječake i djevojčice – rukometna akademija…

Ne čudi stoga da je i prva HR zlatna olimpijka iz Tokija, Matea Jelić- na OI taekwondo borilišta stigla upravo iz Knina. Primila je na veličanstvenom dočeku i zasluženu nagradu Grada-20.000 kuna.

-Temelj gradske politike je odnos prema mladima i njihovom ostanku u gradu. Izgradili smo najsuvremeniji dječji vrtić, obnovili područne odjele vrtića, izgradili 2 nova igrališta i obnovili sva postojeća, a tu ne stajemo. Također smo organizirali besplatne sadržaje poput klizališta, igrališta na napuhavanje, besplatnih projekcija filmova, kino predstava, radionica itd. Zaposlili smo 12 novih djelatnika u vrtićima radi osiguranja potrebe razine brige o djeci. Izgradili smo novi vrtić, smanjili cijenu vrtića za obitelji s više djece, imamo niz projekata u pripremi- zaključuju iz Grada. Kako kažu, sama činjenica da Grad vodi računa o svim aspektima života mladih obitelji, doprinosi tomu da mladi ostaju tu, da tu žele stvarati obitelji i dati svoj obol razvoju Knina i učiniti ga ugodnim za život svima.

To me podsjeća na politikante tipa: Goldstein, Klasić, Jakovina, a kriminalce tipa Mesić, Pusić et co. koji vole pametovati, ali kad im Ante Nazor pokaže Tuđmanove transkripte, slijedi odgovor: paaa znate ja to nisam čitao.

Sve je to super lepo, ali sta je na kraju rekao popis 2021, koliko tu ima Hrvata?
Sacekajmo da vidimo to?

Sačekajmo popis da, ali ovaj članak koji si ti postavio kaže da na popisu 2011 ima 15,000 stanovnika al da su mnog Srbi otišli ili lažno popisani i da realno grad ima oko 11,000.
Ako je to istina onda je broj rođenih prošle godine od 103 sasvim solidan.

ako ovu nisam pustio par tisuća puta nisam ni jednom, najjača naša



općenito Posavina ima najjače ratne pjesme

pa to baš i nije točno, u Hrvatskoj je poginulo oko 5.000 hrvatskih Srba vojnika, tome treba pridodati Srbe iz BiH na svim ratištima u HR, Srbe iz CG i BiH i Srbije na dubrovačkom ratištu i najveći dio, Srbe iz Srbije na Vukovaru i istočnoj Slavoniji, oko 4-5 tisuća, to bi sve skupa bilo oko 11.000 srpskih vojnika, hrvatskih vojnika je poginulo oko 9.000.

Vaši gubici bi bili još veći, ali kad je na vas došlo vrijeme da se branite 95. uglavnom ste bježali, pa niste mogli imat u obrani tolike gubitke kao Hrvati 91., pošto ste bježali tolikom brzinom da vas je HV teško hvatala.

Mislim tako je vjerojatno bilo bolje i za vas i za nas.

kakav je ovo kompleksaški oftopic

Evo Seselj prica kako je formirao Krajiska naselja oko Beograda tj. u Zemunu dok je bio predsednik opstine.

Koji su ti izvori podataka.
Na wikipediji pise drugacije, hrvatske zrtve ukupne oko 15.000 srpske oko 8000.

Ja sam malo hiperaktivan tip licnosti, imam radoholicarske sklonosti, ne mogu da lezim ili sedim previse dugo, grize me savest.
Prosto moram da imam neki intelektualni stimulans (ili da radim nesto), tada se osecam najbolje.

Na primer u Becu sam 7 dana proveo na nogama i posetio sve muzeje koje sam stigao - takve neke ture su mi mnogo zanimljivije od blejanja na plazi.
Vecini ljudi je kul da bleji na plazi, meni nije.

Vasa ima 2000 pregleda, nasa 500.000 - izgleda da je pesma i posvecena tebi.

Pa s obzirom da ste poprilicno ispusili u Posavini, pesma je malo hm..."preoptimisticna".